KLJUČNE ČINJENICE ZA INVESTITORE


1. UVOD

Zadarska je županija jedna od sedam primorskih županija u Republici Hrvatskoj i nalazi se u samom središtu hrvatskoga dijela obale Jadranskoga mora. Površinom jedna od većih hrvatskih županija - s 3.641,91 km2 kopna i 2.845 km2 akvatorija - zauzima 6,5 posto kopnenog dijela RH-a te čak 12,4 posto ukupne morske površine.

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, Zadarska županija broji 170.017 stanovnika što je 4 posto ukupnog stanovništva Republike Hrvatske.

Po administrativno-teritorijalnom ustrojstvu, Zadarska se županija sastoji od 28 općina i 6 gradova. Gospodarsko, administrativno i obrazovno središte Županije je Zadar, grad tritisućljetne povijesti, po veličini peti u Hrvatskoj i treći na obali hrvatskoga Jadrana.

Kroz Zadarsku županiju prolazi Jadranska turistička cesta i trasa autoceste Zagreb – Split – Dubrovnik te željeznički pravac Zagreb – Knin – Split. Zahvaljujući vrlo povoljnom geoprometnom položaju i suvremenoj prometnoj infrastrukturi, od iznimnog je značenja za povezivanje ne samo regionalnih centara sjevernog i južnog dijela Hrvatske već i europskih središta.

Međunarodna zračna luka, spoj na autocestu, industrijska luka te željeznički kolodvor nalaze se na svega desetak kilometara međusobne udaljenosti, čineći tako jedinstvenu visokovrijednu kombinaciju elemenata prometne infrastrukture unutar šire regije. Zahvaljujući dobrom geografskom položaju i ulaganjima u prometnu infrastrukturu, Zadarska se županija razvijala u svim gospodarskim područjima, a poglavito u turizmu, pomorskom prometu i marikulturi. Izgradnjom putničke i teretne luke Gaženica, uključivanjem Zadra u mrežu autoceste Zagreb – Split – Dubrovnik te dodatnim ulaganjima u Zračnu luku Zadar, omogućen je brži i lakši pristup Zadarskoj županiji, čemu jasno svjedoči sve veći priljev turista, tranzita roba i teretnog prometa.

U strukturi gospodarstva Zadarske županije, prema ukupnom prihodu, dominiraju trgovina, prerađivačka industrija, turizam, ribarstvo i marikultura te brodarstvo. Marikultura i ribarstvo, brodarstvo i turizam Zadarske županije zauzimaju vrlo visoki udio na državnoj razini te stoga imaju posebnu vrijednost i značenje za cijelu zemlju. Primjerice, uzgajivači bijele ribe i tune u Županiji, prema kriteriju koncesionirane površine mora i prodanih količina, čine čak 72 posto ukupne hrvatske marikulture. Brojne pogodne lokacije na obali i otocima omogućuju širenje ove djelatnosti bez opasnosti onečišćenja okoliša ili ugroze turizma. More je i izvor sirovina za ribarsku industriju, no ribarstvo je limitirano prirodnim resursima i zakonskim ograničenjima ulova. U Zadru je sjedište najveće brodarske tvrtke koja s tvrtkom kćeri čini 38 posto nosivosti trgovačke flote u zemlji, a što snažno utječe na uspješnost cjelokupnog županijskoga gospodarstva i na životni standard pomoraca i njihovih obitelji.

Zahvaljujući zemljopisnom položaju i razvijenoj prometnoj infrastrukturi, najveći potencijal gospodarstva Zadarske županije je u turizmu i djelatnostima koje ga nadopunjuju. Trenutni smještajni kapacitet iznosi gotovo 170.000 kreveta, bez vezova u marinama.

Uz prehrambenu industriju temeljenu na sirovinama iz mora i Ravnih kotara, razvoj bilježi i prerađivačka industrija koja se oslanja na proizvodnju metalnih komponenti za automobilsku, prehrambenu i farmaceutsku industriju. Gospodarstvo Županije održava pozitivnu bilancu u razmjeni roba i usluga s inozemstvom, a takva orijentacija naglašena je izvozom usluga turističkog i brodarskog sektora.

Razvijena infrastruktura potiče ubrzani razvoj ovog područja, osobito grada Zadra, u važno prometno čvorište na granici EU-a i prekomorskog svijeta. Posljednje veliko ulaganje u luku Gaženica privuklo je koncesionara koji će osigurati da brodovima za kružna putovanja Zadar postane polazno-odlazna luka (homeport).

Županija pruža goleme mogućnosti za unaprjeđenje i razvoj poljoprivrede zahvaljujući Ravnim kotarima kao visoko kvalitetnoj i plodnoj prirodno-geografskoj cjelini koja čini oko 30 posto ukupnih obradivih površina južne Hrvatske. Uz plodno tlo, značajnu ulogu u razvoju poljoprivrede imaju povoljna mediteranska klima, izdašni vodni resursi i zavidni ekološki uvjeti kao važan dio tradicionalnog nasljeđa i skrbi lokalnog stanovništva za zdrav i čist okoliš.

Nadalje, Zadarska županija ima ogroman potencijal za investicije u alternativne izvore energije, posebice u kontekstu strateškog opredjeljenja Europske unije za energetsku neovisnost te ulaganja u teretnu luku radi privlačenja tereta.

Zadarska županija jedna je od rijetkih koja bilježi pozitivna demografska kretanja i natprosječni kontinuirani rast zaposlenosti. Brojne dobro opremljene gospodarske zone na njezinu području nude povoljne mogućnosti za nove investicije i zapošljavanje.

2. GOSPODARSTVO

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), Zadarska je županija sredinom 2018. imala 168.153 stanovnika, od čega je broj aktivnog stanovništva iznosio 62.540. Prema evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, broj zaposlenih u Zadarskoj županiji u lipnju 2018. iznosio je 58.893, a nezaposlenih, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, 3.647. U isto vrijeme, broj aktivnih poduzetnika na području Zadarske županije iznosio je 4.755.

Prema izvješćima poduzetnika za 2018. godinu, prihodi od prodaje u inozemstvu (ukupan robni i nerobni izvoz) iznose 3,72 milijarde kuna ili 23,4 posto više nego u prethodnoj 2017. godini. Uz rast robnog izvoza od 7,6 posto u odnosu na prethodnu godinu, 2018. godina zaključena je i pozitivnom bilancom robne razmjene.

Bruto domaći proizvod

Bruto domaći proizvod u Zadarskoj županiji u 2017. godini iznosio je 1,665 milijardi eura, što pozicionira županiju na 8. mjesto u Hrvatskoj, po visini BDP-a.

  2015. 2016. 2017.
Republika Hrvatska 10,608 11,178 11,893
Zadarska županija 8,482 9,007 9,866
Jadranska euroregija 10,245 10,827 11,558
  2016. 2017. 2018. 2019.
Hrvatska 3.5 3.1 2.7 2.9
Italija 1.3 1.7 0.8 0.3
Poljska 3.1 4.9 5.3 4.1
Austrija 2.1 2.5 2.4 1.6
Češka 2.5 4.4 2.8 2.6
Rumunjska 4.8 7.7 4.4 4.1
Mađarska 2.2 4.3 5.1 4.9
Slovenija 3.1 4.8 4.1 2.4
Eurozona 2.0 2.6 2.0 1.5
  2016. 2017. 2018.
Zadarska županija 7.691 6.339 5.512
Jadranska Hrvatska 81.332 66.628 58.033
Republika Hrvatska 236.617 187.363 148.919
  2017.
Izvoz Uvoz
2018.
Izvoz Uvoz
Zadarska županija 1.834,2 1.866,5 1.973,0 1.912,6
Republika Hrvatska 14.061,9 21.891,6 14.543,4 23.747,6

3. DEMOGRAFIJA

U razdoblju između dvaju popisa stanovništva, od 2001. do 2011. godine, broj stanovnika Zadarske županije porastao je za 4,91 posto. Prema popisu stanovništva 2001., Zadarska županija imala je 162.045 stanovnika, dok je 2011. godine taj broj iznosio 170.017.

Raspon godina Zadarska županija Republika Hrvatska
Ukupno 168.672 4.124.531
0 – 4 8048 190.580
5 – 9 8723 208.110
10 – 14 8371 199.122
15 – 19 9286 218.887
20 – 24 10.428 242.147
25 – 29 9992 248.131
30 – 34 10.378 272.448
35 – 39 11.072 286.157
40 – 44 10.933 274.936
45 – 49 10.492 271.129
50 – 54 11.191 291.899
55 – 59 11.552 302.822
60 – 64 11.986 299.863
65 – 69 11.098 253.012
70 – 74 8411 182.140
75 – 79 7717 173.068
80 – 84 5556 126.655
85 + 3438 83.425
Država EUR
Češka 75,2
Poljska 62,4
Hrvatska 64,7
Rumunjska 62,6
  31.12.2017.
Zadarska županija Republika Hrvatska
31.12.2018.
Zadarska županija Republika Hrvatska
Nezaposleni 6362 188.044 5512 148.919
Zaposleni 53.095 1.491.699 55.320 1.524.418
Radna snaga 59.457 1.679.743 60.832 1.673.337
Sektori Zadarska županija
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 5
Rudarstvo i vađenje 0,4
Prerađivačka industrija 1,3
Građevinarstvo 4,9
Trgovina na veliko i na malo; Prijevoz i skladištenje 3,8
Informacije i komunikacije 0,8
Financijske usluge i usluge osiguranja 2,5
Poslovanje nekretninama 6,5
Javna uprava i obrana: obvezno socijalno osiguranje, obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb, ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti i djelatnosti kućanstava 3,6
Ostale djelatnosti 6,8

4. OBRAZOVANJE

Zadar je i obrazovno središte regije. Današnje Sveučilište osnovano je 2002. godine kao nastavak višestoljetne sveučilišne i znanstvene tradicije koja seže od davne 1396. kada je u Zadru utemeljena dominikanska visokoškolska ustanova, što svrstava ovaj grad među 20 najstarijih sveučilišnih gradova Europe.

Sveučilište u Zadru nudi širok izbor studijskih programa na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini, uz dva studija koja se izvode kao integrirani preddiplomski i diplomski studij.

U akademskoj godini 2019./2020. izvodi se 35 preddiplomskih sveučilišnih studija, 2 preddiplomska stručna studija, 44 diplomska sveučilišna studija, jedan integrirani preddiplomski i diplomski studij, jedan poslijediplomski specijalistički studij i 7 poslijediplomskih sveučilišnih (doktorskih) studija.

Srednje obrazovanje u školskoj godini 2017./2018. Studenti koji su diplomirali/završili studij u 2017. prema prebivalištu
Zadarska županija 6807 1302
Jadranska Hrvatska 50.761 10.608
Republika Hrvatska 155.642 32.055
Visoka učilišta Studenti koji su diplomirali/završili studij u 2017., prema prebivalištu
Stručni studij Sveučilišni studij
Zadarska županija 2 353 949
Jadranska Hrvatska 54 2979 7629
Republika Hrvatska 161 10.206 21.849
Akademska godina Broj upisanih studenata na Sveučilištu u Zadru Broj doktora znanosti
2016./2017. 5434 30
2017./2018. 5459 26
2018./2019. 5373 24

5. PLAĆE I NADNICE

Za razdoblje od 1. siječnja 2019. godine do 31. prosinca 2019. godine minimalna bruto plaća iznosi 3.750 kuna. Navedeni minimalni iznos bruto plaće odnosi se na puno radno vrijeme radnika, dok se najniža plaća za nepuno radno vrijeme utvrđuje razmjerno minimalnoj plaći za puno radno vrijeme i satima rada na koje je radnik prijavljen. Uredba o visini minimalne plaće objavljena je u Narodnim novinama broj 109/18.

Aktivnosti Iznos prosječne mjesečne neto isplaćene plaće u 2018. godini, u kunama
Prijevoz i skladištenje 8.843
Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 7.347
Umjetnost, zabava i rekreacija 7.143
Opskrba vodom 5.619
Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 5.609
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 5.595
Prerađivačka industrija 5.061
Ukupno gospodarstvo 5.027
Rudarstvo i vađenje 4.747
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 4.729
Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 4.574
Obrazovanje 4.542
Javna uprava i obrazovanje; obvezno socijalno osiguranje 4.538
Informacije i komunikacije 4.534
Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 4.339
Poslovanje nekretninama 4.335
Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 4.183
Trgovina na veliko i malo 4.100
Građevinarstvo 4.014
Ostale uslužne djelatnosti 3.600
Država Godišnja neto zarada u EUR za 2019. godinu
Bugarska 4.040,31
Hrvatska 6.990,79
Češka 8.321,70
Estonija 10.228,50
Mađarska 6.095,18
Latvija 6.514,72
Litva 6.463,55
Poljska 7.003,88
Rumunjska 5.126,57
Slovačka 6.951,12
Slovenija 9.549,58
Država Poslodavac % Zaposlenik %
Slovenija 16,10 22,10
Hrvatska 16,50 20,00
Poljska 29,14 – 31,80 24,14 – 26,80
Mađarska 19,00 18,50
Češka 33,80 11,00
Rumunjska 2,25 35,00
Italija 27,00 – 32,00 10,00 – 11,00
Austrija 21,38 18,12

6. POREZ

Porezni sustav Republike Hrvatske čine:

  • 1. Državni porezi
  • 2. Županijski porezi
  • 3. Gradski ili općinski porezi
  • 4. Zajednički porezi
  • 5. Porezi na dobitke od igara na sreću i naknade na priređivanje igara na sreću

Porez na dobit

Porez na dobit izračunava se po stopi od 12 posto ukoliko su u poreznome razdoblju ostvareni prihodi do 7,5 milijuna kuna, ili 18 posto ukoliko su u poreznom razdoblju ostvareni prihodi jednaki ili veći od 7,5 milijuna kuna.

Dohodak (HRK) Postotak (%)
Do 7.499.999,99 12
7.500.000,00 i više 18

Porez na dobit po odbitku

Porez po odbitku je porez kojim se oporezuje dobit koju ostvaruje nerezident u Hrvatskoj, a porezni obveznik poreza po odbitku je isplatitelj.

Porez po odbitku plaća se na kamate, dividende, udjele u dobiti te na autorska prava i druga prava intelektualnog vlasništva koja se plaćaju inozemnim osobama koje nisu fizičke osobe. Porez po odbitku plaća se po stopi od 15 posto, osim za dividende i udjele u dobiti na koje se porez po odbitku plaća po stopi od 12 posto.

Porez po odbitku plaća se po stopi od 15 posto na naknade za nastupe inozemnih izvođača (umjetnika, zabavljača, sportaša) kada naknadu isplaćuje tuzemni ili inozemni platitelj prema ugovoru s inozemnom osobom koja nije fizička osoba.

Porez po odbitku plaća se po stopi od 20 posto na sve usluge te na sve vrste naknada oporezivih prema članku 31. Zakona o porezu na dobit, kada se plaćaju osobama koje imaju sjedište ili mjesto stvarne uprave, odnosno nadzora poslovanja u državama koje se nalaze na EU popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe, a s kojima Republika Hrvatska ne primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

Porez na dodanu vrijednost (PDV)

Porez na dodanu vrijednost (PDV) obračunava se i plaća prema odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Obračunava se po stopi od 25 posto, osim za određeni broj proizvoda i usluga na koje se PDV obračunava po stopi od 5, odnosno 13 posto.

PDV se plaća po stopi od 5 % na:

  1. sve vrste ispečenog kruha
  2. sve vrste mlijeka
  3. knjige stručnog, znanstvenog, umjetničkog, kulturnog i obrazovnog sadržaja, udžbenike za predškolski odgoj i obrazovanje, za osnovno, srednje i visoko obrazovanje, otisnute na papiru ili na drugim nositeljima teksta uključivo i CDROM, video i audiokasetu i disketu
  4. lijekove određene Odlukom o utvrđivanju Liste lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje
  5. medicinsku opremu, pomagala i druge sprave koje se koriste za ublažavanje i liječenje invalidnosti isključivo za osobnu uporabu invalida propisane Pravilnikom o ortopedskim i drugim pomagalima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje
  6. znanstvene časopise
  7. novine novinskog nakladnika koji ima statut medija
  8. usluge javnog prikazivanja filmova

PDV se plaća po stopi od 13 % na:

  1. usluge smještaja ili smještaja s doručkom, polupansiona ili punog pansiona u svim vrstama komercijalnih ugostiteljskih objekata i usluge agencijske provizije za naprijed navedene usluge
  2. usluge pripremanja hrane i obavljanje usluga prehrane u ugostiteljskim objektima te pripremanje i usluživanje bezalkoholnih pića i napitaka, vina i piva u tim objektima sukladno posebnim propisima
  3. novine i časopise otisnute na papiru što izlaze dnevno i periodično, osim na one koje u cijelosti ili uglavnom sadrže oglase ili služe oglašavanju
  4. jestiva ulja i masti, biljnog i životinjskog podrijetla
  5. dječju hranu i prerađenu hranu na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu
  6. isporuku vode, osim vode koja se stavlja na tržište u bocama ili u drugoj ambalaži
  7. bijeli šećer od trske i šećerne repe
  8. ulaznice za koncerte
  9. časopise za kulturu i umjetnost
Država Stopa poreza
Slovenija 19 %
Poljska 19 %
Hrvatska 12 – 18 %
Mađarska 9 %
Austrija 25 %
Italija 24 – 34,5 %
Češka 19 %
Rumunjska 16 %

7. RADNO VRIJEME I PRAZNICI

Zapošljavanje u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o radu. Njegove odredbe jamče sigurnost i za poslodavca i zaposlenika. Odnosi poslodavca i zaposlenika mogu se regulirati kolektivnim ugovorima koje kao stranke potpisuju jedan ili više poslodavaca, s jedne, i jedan ili više sindikata, s druge strane.

Svaki poslodavac koji zapošljava više od 20 zaposlenih, mora imati Pravilnik o radu kojim se detaljnije razrađuju pitanja obveza, prava i odgovornosti zaposlenika i poslodavca (npr. radno vrijeme, plaćeni dopust, dodaci na plaću, trajanje godišnjeg odmora, naknade plaće i druga pitanja).

Postoje dvije kategorije radnog vremena: puno radno vrijeme i nepuno radno vrijeme. Radno vrijeme može se skratiti ako se radnik ne može zaštititi od štetnih utjecaja unatoč korištenju zaštitne opreme. Radno vrijeme se skraćuje razmjerno negativnom utjecaju uzrokovane uvjetima rada koji utječu na zdravlje radnika i radne sposobnosti.

Puno tjedno radno vrijeme ne smije prijeći 40 sati. Ako radno vrijeme nije određeno zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu, smatra se da puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno. Prekovremeni sati pojedinog radnika ne smiju biti veći od 32 sata mjesečno ni veći od 180 sati godišnje. Na temelju Zakona o radu, najkraći godišnji odmor traje 20 radnih dana.

U Republici Hrvatskoj je u tijeku jedne kalendarske godine ukupno 14 neradnih dana i državnih praznika: Nova godina (1. siječnja), Sveta tri kralja (6. siječnja), Uskrs (datum nije fiksan), Uskrsni ponedjeljak, Praznik rada (1. svibnja), Dan državnosti (30. svibnja), Tijelovo (datum nije fiksan), Dan antifašističke borbe (22. lipnja), Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja (5. kolovoza), Velika Gospa (15. kolovoza), Dan Svih svetih (1. studenoga), Dan sjećanja na sve žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje (18. studenoga), Božić (25. prosinca) i Sveti Stjepan (26. prosinca).

Država Prosječni sati za radnike s nepunim radnim vremenom Prosječni sati za radnike s punim radnim vremenom Zakonski maksimum
Hrvatska 20,2 40,7 40,0
Austrija 21,2 42,4 50,0
Belgija 25,1 41,0 38,0
Češka 21,5 41,5 48,0
Francuska 23,1 40,4 48,0
Njemačka 19,7 41,0 48,0
Italija 21,9 40,6 48,0
Nizozemska 20,6 40,6 60,0
Poljska 21,2 41,7 40,0
Španjolska 19,4 40,5 40,0
Švedska 22,8 40,6 40,0
Mađarska 21,2 40,5 48,0
EU27 20,8 40,9 48,0

8. TELEKOMUNIKACIJE

Telekomunikacijska fiksna mreža u Hrvatskoj je potpuno digitalizirana te je ujedno i najmodernija u usporedbi sa zemljama Srednje i Istočne Europe. Na tržištu telekomunikacija koje je potpuno liberalizirano, prisutan je velik broj operatera u fiksnoj i mobilnoj telefoniji te pružatelja internetskih usluga. Fiksna telefonska mreža i mobilna telefonija, te ostale mreže, zadovoljavaju postojeću potražnju korisnika.

Cjenik je dostupan na mrežnim stranicama operatera:
www.hrvatskitelekom.hr , www.iskon.hr , www.a1.hr , www.tele2.hr , www.tomato.com.hr , www.bonbon.hr

9. STRUJA

Naknada za priključenje na elektroenergetsku mrežu na području izvan Zagreba postavljena je na 1.350 kuna + PDV po MW.

Država Cijena
Češka 0,066
Irska 0,136
Hrvatska 0,091
Slovačka 0,095
Poljska 0,063
Slovenija 0,079
Cipar 0,148
EU27 0,077

10. VODA

Zakonom o financiranju vodnog gospodarstva propisana je obveza plaćanja vodnog doprinosa. Vodni doprinos plaća se na gradnju građevina, a obveznici su investitori u smislu propisa o gradnji. Visina vodnog doprinosa za proizvodne pogone propisana je, i to: od 1,88 do 9,53 kune po metru kubičnom, za poslovne prostorije od 15,98 do 53,18 kn/m³, za prometnice unutar pogona od 0,53 do 3,75 kn/m³.

Struktura cijene vode Grad Zadar Ostala mjesta Grad Nin i općina Vrsi Općina Poličnik Općina Bibinje Grad Obrovac
– fiksni dio cijene vode 19,89 19,89 19,89 19,89 19,89 19,89
– fiksni dio cijene odvodnje 5,52     20,00    
PDV na fiksni dio vodne usluge - 13 % 3,30 2,59 2,59 5,19 2,59 2,59
– varijabilni dio cijene vode
– sakupljanje otpadnih voda
– pročišćavanje voda
6,63
1,84
2,33
6,63
-
-
6,63
-
-
6,63
1,60
4,40
6,63
-
-
6,63
1,06
-
PDV na varijabilni dio vodne usluge - 13 % 1,40 0,86 0,86 1,64 0,86 1,00
– naknada za korištenje vode
– naknada za zaštitu voda
– naknada za razvoj
2,85
0,40
1,32
2,85
1,35
-
2,85
1,35
1,90
2,85
1,35
0,66
2,85
1,35
4,96
2,85
1,35
0,40
UKUPNI FIKSNI DIO VODNE USLUGE S PDV-om 28,71 22,48 22,48 45,08 22,48 22,48
UKUPNI VARIJABILNI DIO VODNE USLUGE S PDV-om 16,77 11,69 13,59 19,13 16,65 16,65

11. CIJENA NAFTE I PLINA

INA u veleprodaji ili maloprodaji trenutno ima jedinstvene cijene naftnih derivata i rafinerijskog plina bez obzira na veličinu kupca. Svaki pojedinačni kupac treba proći proces ugovaranja kako bi mu se mogla isporučivati roba. Prilikom sklapanja ugovora komercijalni uvjeti za svakog pojedinačnog kupca posebno se ugovaraju.

Gorivo HRK/lit
Eurosuper 95 8.97
Eurosuper 95+ 9.13
Eurodizel 8.40
Eurodizel+ 8.56
Autoplin 4.48
Lož ulje 3.48
Eurosuper 100 9.57

12. CIJENE TVORNICA I UREDA

Grad Površina m² Najam €/m² Kupnja €/m²
Zadar
okolica
Do 200
Do 200
15
7
2112
1280
Zagreb
okolica
Do 200
Do 200
16
9
2211
1310
Split
okolica
Do 200
Do 200
14
7
2125
1310
Rijeka
okolica
Do 200
Do 200
13
7
2050
1211
Grad Površina m² Najam €/m² Kupnja €/m²
Zadar
okolica
Više od 200
Više od 200
7
4
968
692
Zagreb
okolica
Više od 200
Više od 200
7
5
1251
976
Split
okolica
Više od 200
Više od 200
7
5
1311
852
Rijeka
okolica
Više od 200
Više od 200
6
4
986
863
Grad Površina m² Kupnja €/m²
Zadar
okolica
Više od 1000
Više od 1000
219
91
Zagreb
okolica
Više od 1000
Više od 1000
240
117
Split
okolica
Više od 1000
Više od 1000
226
104
Rijeka
okolica
Više od 1000
Više od 1000
220
109

13. TROŠKOVI ŽIVOTA

Prema istraživanju troškova života koje je za 2019. godinu provela američka konzultantska tvrtka Mercer na uzorku od 200 gradova u svijetu, Zagreb je prema troškovima života i rada u toj godini zauzeo 143. mjesto.

Navedeno istraživanje troškova života obuhvatilo je cijene 200 proizvoda i usluga uključujući stanovanje, prijevoz, hranu, odjeću, kućne potrepštine, zabavu i ostalo, a što utječe na troškove života radnika u inozemstvu.

Pozicija Grad
1. Hong Kong, Hong Kong
2. Tokio, Japan
3. Singapur, Singapur
4. Seoul, Južna Koreja
5. Zurich, Švicarska
9. New York, USA
20. Copenhagen, Danska
43. Dublin, Irska
47. Pariz, Francuska
55. Rim, Italija
81. Berlin, Njemačka
82. Madrid, Španjolska
97. Prag, Češka
143. Zagreb, Hrvatska
164. Budimpešta, Mađarska
166. Tirana, Albanija
173. Varšava, Poljska
176. Bukurešt, Rumunjska
177. Sofija, Bugarska
194. Sarajevo, Bosna i Hercegovina

14. PROMET

Zračni promet

Zračna luka Zadar smještena je 7 kilometara istočno od Zadra. Ima obilježja sekundarne zračne luke koja prvenstveno služi potrebama putničkog prometa.

Osim što zračnim prometom povezuje Dalmaciju i Liku sa sjevernim dijelovima Hrvatske, luka je i od međunarodnog značaja. Povezuje Zadar s oko 40 europskih destinacija niskotarifnim zračnim prijevoznicima. Dvije poletno-sletne staze omogućuju slijetanje zrakoplova bez obzira na vremenske uvjete. Od 2019. u tijeku je rekonstrukcija staze koja će omogućiti prihvat zrakoplova oznake F, što je povećanje za čak dvije kategorije iznad postojeće. Druga faza rekonstrukcije obuhvaća rekonstruiranje vozne staze čime će se omogućiti zaprimanje i do pet puta većeg broja zrakoplova u odnosu na prijašnje stanje. Nakon završetka projekta, Zračna luka Zadar moći će primati interkontinentalne letove. Zračna luka Zadar iz godine u godinu bilježi stalan porast broja putnika.

Godina Broj putnika Povećanje u odnosu na prethodnu godinu
2015. 487 625  
2016. 520 226 +6,68 %
2017. 589 468 +13,31 %
2018. 604 039 +2,47 %

Iz detaljnih mjesečnih izvješća razvidno je da su ljetni mjeseci najfrekventniji po broju putnika, odnosno da turistička sezona značajno utječe na njihov broj, međutim i travanj i listopad bilježe porast broja putnika. Povećanje broja putnika u travnju i listopadu ukazuje na produženje turističke sezone u Zadarskoj županiji zahvaljujući najviše niskotarifnim letovima u proljetnom i jesenskom razdoblju.

Od 2015. do 2018. godine, broj putnika je porastao za 19,3 %.¹ Osim broja putnika, Zračna Luka Zadar, u razdoblju od 2017. do 2018., bilježi i povećanje broja zrakoplova (+7,69 %) te broj prevezenog teretnog prometa (+236,76 %).²

Komercijalni prijevoznici su: Croatia Airlines, Ryanair, Lufthansa, Eurowings, European Coastal Airlines, Eurolot, Scandjet, Vueling, Transavia, SkyWork. Cjenik usluga dostupan je na mrežnoj stranici Zračne luke: www.zadar-airport.hr.

Pomorski promet

a) Luke kojima upravlja Lučka uprava Zadar

Pet je lučkih područja na prostoru grada Zadra:
1) Putnička luka Zadar
2) Putnička luka Gaženica
3) Teretna luka Gaženica
4) Ribarska luka Gaženica
5) Ribarska luka Vela Lamjana

Putnička luka Zadar je najstarija luka na području grada Zadra, a do izgradnje luke Gaženica bila je i najprometnija.

Putnička luka Gaženica smještena je na samo 3,5 km od grada i 10 km od Zračne luke. Njezinom je izgradnjom uvelike rasterećen putnički promet u gradskoj jezgri.

Pristanište
1
obala za tekuće terete, dužina 60 m (vez za brodove do 190 m), dubina od 10,3 do 12 m
Pristanište
2
obala za opskrbu naftnih platformi, dužina 180 m, dubina od 4,8 do 7,1 m
Pristanište
3
obala za rasute terete, dužina 140 m, dubina 12 m
Pristanište
4
obala za utovar/istovar tropskog voća, dužina 135 m, dubina od 7 do 11,4 m
Pristanište
5
obala za utovar/istovar generalnog tereta, dužina 170 m, dubina od 7 do 8,7 m
Pristanište
6
obala za utovar/istovar generalnog tereta, s RO-RO rampe, dužina 150 m, dubina 8,7 do 10,2 m

Ribarska luka Gaženica trenutno se nalazi u procesu izgradnje koji se odvija kroz dvije faze. Prva faza odnosi se na proširenje obale popraćeno izgradnjom servisnog platoa za dizanje i spuštanje brodova. U drugoj fazi izgradit će se novi obalni zid s manipulativnom površinom te nova prometnica s infrastrukturom.

Ribarska luka Vela Lamjana nalazi se u Kalima. Pokrenut je projekt modernizacije kojim će se izgraditi 162 metra nove operativne obale za privez velikih brodova. Time će se omogućiti privez 40 do 50 velikih ribarica i brodova. Glavni lukobran produžava se za 30 metara čime će se zaštititi akvatorij luke te se gradi i posebna obala duljine 140 metara za manje brodove.

b) Luke pod Županijskom lučkom upravom:

Broj Županijski značaj Vrsta luke Opis
1. Preko Putnička luka – obuhvaća 35.767 m² od čega je površina kopnenog dijela 8.603 m², a površina morskog dijela je 27.164 m².
– ima nautički dio luke za privez jahti i brodica dužine 146 m.
– komunalni dio
2. Zaglav Putnička luka – operativni dio luke dužine 120 m.
– nautički dio luke dužine 24 m.

Ostali dio luke Zaglav namijenjen je komunalnom vezu.
3. Brbinj/Lučina Putnička luka Luka Brbinj/Lučina obuhvaća 145.430 m² od čega je površina kopnenog dijela 5.708 m², a površina morskog dijela je 139.722 m².

Ostali dio luke Brbinj/Lučina namijenjen je komunalnom vezu.
4. Silba-Žalić Putnička luka Luka Silba-Žalić ima dva operativna dijela luke, od kojih je jedan operativni gat dužine 100 m, a drugi je operativna obala dužine 32 m.

Ostali dio luke Silba-Žalić namijenjen je komunalnom vezu.
5. Biograd Putnička luka Luka Biograd obuhvaća 33.868 m² od čega je površina kopnenog dijela 4.441 m², a površina morskog dijela je 29.427 m².
6. Tkon Putnička luka Luka Tkon obuhvaća 65.286 m² od čega je površina kopnenog dijela 8.628 m², a površina morskog dijela je 56.658 m²
– ima nautički dio luke u dužini od 93 m.
7. Pag Putnička luka Luka Pag obuhvaća 238.486 m² od čega je površina kopnenog dijela 14.571 m², a površina morskog dijela je 223.915 m².
8. Fortica Putnička luka Luka Fortica obuhvaća 10.912 m² od čega je površina kopnenog dijela 525 m², a površina morskog dijela je 10.387 m².

Luke Županijske lučke uprave Zadar

15. IZRAVNA INOZEMNA ULAGANJA U REPUBLIKU HRVATSKU

  Kumulativan iznos 1993. –2017.
mil. EUR
Izravna ulaganja kumulativno po stanovniku
u EUR*
Republika Hrvatska 32.625,0 7.815,6
Jadranska Hrvatska 7.434,9 5.344,7
Zadarska županija 1.284,7 7.576,0

Značajan broj uspješno ostvarenih stranih ulaganja u Hrvatskoj potvrđuje da su mnoge strane tvrtke prepoznale iznimno pozitivan stav Hrvatske prema investitorima. Sljedeća tablica prikazuje neka od već ostvarenih stranih ulaganja:

Kompanija Podrijetlo
ALSTOM Francuska
Austria Creditanstalt Group Austrija
Banca Commerciale Italiana Italija
BENNETON Italija
BILLA Austrija
CALZEDONIA Italija
CARLSBERG Danska
CISCO SYSTEMS SAD
COCA-COLA BEVEREGES SAD
Deutsche Telekom Njemačka
ENVOX SAD
EPCOS/SELK Njemačka/Hrvatska
ERICSSON NIKOLA TESLA Švedska
Erste und Steiermarkische Bank Austrija
GLAXO SMITH KLINE Velika Britanija
GRUPPO INTESA Italija
HEINEKEN ADRIA Nizozemska
Hofmann and Pankl Betelligungasse Austrija
HP SAD
HYPO LEASING KROATIEN Austrija
IBM SAD
Interbrew Belgija
METRO CASH & CARRY Njemačka
MICROSOFT SAD
MOL Mađarska
ORACLE SAD
PLIVA (former member of the BARR GROUP) - TEVA Pharmaceutical Industries Izrael
Rockwool Danska
SAP Njemačka
SIEMENS Njemačka
Societe Suisse de Cemment Portland Švicarska
Sutivan Investment and Excelsa Anstalt Lihtenštajn
UNICREDITO Italija
Unicredito Italiano Italija
VOLEX Irska
YAZAKI Japan
  Najveći ulagači po zemljama Vrijednost ulaganja, (mil. EUR) Djelatnosti u koje je najviše uloženo Vrijednost ulaganja, (mil. EUR)
Zadarska županija Mađarska 859,2 Financijske uslužne djelatnosti (osim osiguranja i mirovinskih fondova) 819,8
Nizozemska 95,5 Vlasnička ulaganja u nekretnine 221,9
Slovenija 85,2 Proizvodnja metala 70,2