Invest
in
Zadar
County

Poljoprivreda

---

Uvod

Očuvana priroda i okoliš, kao temeljna pretpostavka proizvodnje raznolike, zdrave i sigurne hrane, daju Hrvatskoj prednost nad drugim razvijenim zemljama.
Zadarska županija prostire se na raznolikom prirodnom području koje obuhvaća otoke, obalu i Ravne kotare te dio Bukovice, južnih padina Velebita i Like. Ravni kotari, uz obalu, predstavljaju najvažnije područje za poljoprivredu. Tri različite geografske i klimatske zone prisutne su na relativno malom području: ravnice u zaleđu pod utjecajem kontinentalne klime, obalno područje s utjecajem mediteranske klime te planinsko područje. To omogućuje proizvodnju širokog asortimana poljoprivrednih proizvoda. Ekološki uvjeti (klima i tlo), geografski položaj, blizina prometnica i tržišta, vrlo su povoljni za poljoprivrednu proizvodnju.
Poljoprivreda – posebno uzgoj maslina i proizvodnja visokokvalitetnog maslinova ulja, vinogradarstvo i proizvodnja vrhunskih vina, proizvodnja ranih povrtlarskih kultura, ali i stočarstvo i peradarstvo te ribarstvo s marikulturom – imaju dugu i bogatu tradiciju na području Zadarske županije. Postojeći resursi (poljoprivredno zemljište, povoljna klima, mogućnost osiguranja navodnjavanja, prostrani i bogati akvatorij), s jedne strane, te sektor turizma kao potencijalno značajno tržište za visokokvalitetne (tradicionalne, prepoznatljive, „zdravo“ uzgojene) proizvode, s druge strane, uvjeti su koji zasigurno jamče daljnji uspješni razvoj poljoprivrede i ribarstva te njihovih pratećih djelatnosti kao značajnih elemenata cjelokupnog održivog razvoja na području Zadarske županije.
Prema kriteriju OECD-a na regionalnoj razini, Zadarska županija spada u ZNAČAJNO RURALNE REGIJE s 15 do 50 % stanovništva koje živi u lokalnim ruralnim područjima. Od ukupnog broja stanovnika županije, 48 % stanovništva živi u ruralnim područjima. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, Zadarska je županija spadala u pretežito ruralne regije s više od 50 % stanovništva u ruralnim područjima.

Klimatska obilježja u Zadarskoj županiji

Klima, tlo i reljef zajednički određuju poljoprivredno stanište ili agrobiotop. Iako postoje razlike između obalnog i kontinentalnog dijela županije, jedini dostupni podaci prikupljaju se u meteorološkoj postaji u Zadru. Na području Zadarske županije nekoliko je vrsta klima: mediteranska, submediteranska, kontinentalna i planinska. Mediteranska primorska klima karakteristična je po svojim toplim, suhim ljetima i blagim kišovitim zimama. Hladnije zime i više temperaturnih fluktuacija obilježja su submediteranske klime na području Bukovice, Zagore i Ravnih kotara, dok su oštre i snježne zime i ugodna ljeta s toplim danima i hladnim noćima uz značajne temperaturne fluktuacije, značajke kontinentalne i planinske klime u Lici i na planinskom području.

Oborine

Oborine imaju dominantan utjecaj na proizvodnju biljaka. Količinu oborina određuju visina, utjecaj mora i drugi čimbenici. Godišnje količine oborina kreću se od 800-900 mm na područjima južnih otoka (Tajerske sestrice, Pašman, Dugi otok), preko Ravnih kotara i sjevernih otoka s 900-1100 mm do 1200-2300 mm u Lici i na planinskom području. Minimalna količina oborina karakteristična je za ljetno razdoblje, a maksimalna u kasnu jesen. Snijeg je čest u Lici i planinama, dok u priobalju i na otocima uglavnom nije prisutan. Prosječna godišnja količina oborina u Zadru iznosi 851 mm. Kišne oborine su se rasporedile na način da je u prvih šest mjeseci u godini palo oko 43% od ukupne količine oborina, a u drugom dijelu godine 57%. Prosječno najviše kišnih oborina ima u rujnu (113 mm), a najmanje u srpnju (28 mm). Iz podataka dobivenih u promatranom razdoblju, razvidni su vrlo promjenjivi klimatski parametri.

Temperature

Središnja godišnja temperatura na meteorološkoj postaji Zadar je 15,2 ºC. Klima je umjereno topla. U prosjeku su najhladniji mjeseci u godini siječanj i veljača s prosječnom temperaturom od 7,2 °C, a najtopliji je srpanj s prosječnom temperaturom od 24,4 ºC. Općenito govoreći, visoke temperature nisu toliko štetne kao one niske. Za razliku od padalina, temperatura je manje promjenjiv klimatski parametar.

Relativna vlažnost zraka

Prosječna godišnja vrijednost relativne vlažnosti zraka u obalnom području iznosi: 71,5 % na području Like i oko 79 % na području Pounja, a u Ravnim kotarima (Smilčić, Benkovac) 66% do 72 %. Visoka vlažnost zraka uobičajena je za razdoblje od listopada do veljače, a niska vlažnost zraka za razdoblje od lipnja do kolovoza.

Brzina vjetra

Područje Zadarske županije ima prosječnu brzinu vjetra od samo 3,3 m/s. Tipični vjetrovi u županiji su sjeverni vjetar bura (pogotovo na području Paga, Velebitskog kanala, Vira) i južni vjetar jugo. "Levant" je još jedan čest vjetar, hladan i neugodan, koji puše s istoka. Ljeti je na obali karakterističan etezijski vjetar (maestral) koji ublažava ljetne vrućine.

Insolacija

Prosječni godišnji broj sunčanih sati na području Zadra je 2626 sati. Najveći broj sunčanih sati u prosjeku je u srpnju (359 sati), a najmanje u prosincu (110 sati). Obalno područje ima više vedrih i sunčanih (115-118) nego oblačnih dana (84-90). U kontinentalnom dijelu situacija je obrnuta, primjerice u Gračacu ima 126 vedrih i 96 oblačnih dana. Zadarsko područje je sunčano i dobiva značajne količine solarne energije, u godišnjem prosjeku 320-350 kcal/cm²/danu.

Edafski uvjeti (tlo)

U Zadarskoj županiji dominira smeđe tlo na kršu, rasprostranjeno na 33,3% ukupnih površina, slijedi crvenica koja pokriva 12,3 % površina, a na trećem mjestu po zastupljenosti je stjenovito tlo s udjelom od 9,5%. Tla Zadarske županije vrlo su različita po fizikalnim svojstvima, što je ujedno vrlo važna komponenta u procjeni prikladnosti za poljoprivrednu proizvodnju. Oko 55% obradivih površina je rendzina i koluvijalno-antropogeno tlo, aluvijalnokoluvijalno tlo i smeđe tlo kao i regosol čija su obilježja dobra vodopropusnost, stabilna struktura, pogodna tekstura i povoljan omjer zraka i vode. Oko 25% obradivih površina obuhvaća kamenita zemlja gdje dominira veliki kamen i šljunak, iznimno je propusna za vodu i različite dubine, skeletno tlo koje čini dio ovih tala neprikladnim za poljoprivredu, dok je drugi dio pogodan za uzgoj nekih vrsta voća, povrća i vinograda. I na koncu, oko 20% obradivih površina u županiji obuhvaća hidromorfno tlo (hipoglej, euglej, močvarno-glejno tlo, vertično tlo) s odgovarajućom dubinom, ali nažalost s nepovoljnim fizičkim svojstvima kao što su teška tekstura, slaba vodopropusnost i mali kapacitet zraka.

Struktura poljoprivrednih gospodarstava

Na području Zadarske županije u 2019. godini u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava bilo je upisano 8.000 poljoprivrednih gospodarstava.

Broj poljoprivrednih gospodarstava prema vrsti organizacije (31. 12. 2019.)

	Druge pravne osobe	Obiteljsko gospodarstvo	Obrt	Samoopskrbno poljoprivredno gospodarstvo	Trgovačko društvo	Zadruga	Ukupno
Zadarska županija	10	7757	54	63	92	24	8000

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, 2019. godine; Obrada: ZADRA NOVA

Poljoprivredne površine u ARKOD sustavu

ARKOD je nacionalni sustav identifikacije zemljišnih parcela, odnosno evidencija uporabe poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj. Cilj ARKOD-a je omogućiti poljoprivrednicima lakši i jednostavniji način podnošenja zahtjeva za poticaje kao i njihovo transparentno korištenje. ARKOD sustav sastavni je dio Integriranog administrativnog i kontrolnog sustava (IAKS) kojim zemlje članice Europske unije dodjeljuju, prate i kontroliraju izravna plaćanja poljoprivrednicima. Sustav uspostavlja Ministarstvo poljoprivrede te Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Pregled broja ARKOD parcela i površina upisanih u ARKOD sustav (2019.)

Županija	Broj parcela	Površina (ha)
Bjelovarsko-bilogorska	93.099,26	96.871
Brodsko-posavska	67.077,85	51.744
Dubrovačko-neretvanska	9.625,85	45.536
Grad Zagreb	7.733,62	18.142
Istarska	25.327,06	49.154
Karlovačka	31.153,88	58.685
Koprivničko-križevačka	71.217,67	128.283
Krapinsko-zagorska	21.699,74	84.729
Ličko-senjska	51.264,94	77,237
Međimurska	29.836,30	57.906
Osječko-baranjska	211.854,29	85.789
Požeško-slavonska	44.956,04	44.666
Primorsko-goranska	12.495,23	17.774
Sisačko-moslavačka	69.517,76	66.751
Splitsko-dalmatinska	19.840,20	57.375
Šibensko-kninska	20.757,24	43.587
Varaždinska	30.988,55	84.519
Virovitičko-podravska	84.822,43	56.922
Vukovarsko-srijemska	129.989,37	64.982
Zadarska	40.044,00	64.654
Zagrebačka	71.299,10	125.042
Ukupno RH	1.144.600,41	1.380.348

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, 2019. godine; Obrada: ZADRA NOVA

Poljoprivredne površine u ARKOD sustavu razvrstane su u sljedeće kategorije: oranica, staklenici na oranici, livada, krški pašnjak, vinogradi, iskrčeni vinogradi, maslinik, voćnjak, rasadnik, miješani trajni nasadi, ostale vrste upotrebe zemljišta, privremeno neodržavane parcele.
Struktura poljoprivrednih zemljišta u Zadarskoj županiji pokazuje da najveću površinu od 20.594,71 ha zauzimaju krški pašnjaci, što čini 53,8% ukupnih poljoprivrednih površina županije. Slijede oranice koje prekrivaju 6.084,02 ha površine odnosno 15,9% ukupne poljoprivredne površine, livade se prostiru na 4.411,47 ha ili 11,5 %, a maslinici na 3.243,68 ha ili 8,5 % ukupne poljoprivredne površine. Voćnjaci zauzimaju 4 % poljoprivrednih površina odnosno 1.621,68 ha, a vinogradi pak svega 1.508,66 ha ili 3,9 % ukupnih poljoprivrednih površina. Mješoviti trajni nasadi prekrivaju površinu od 244,62 ha što je tek 0,63 % ukupnih poljoprivrednih površina.

Poljoprivredne površine u Zadarskoj županiji prema vrsti uporabe

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, 2019. godine; Obrada: ZADRA NOVA

Biljna proizvodnja

Područje Zadarske županije ima idealne klimatske i pedološke uvjete za biljnu proizvodnju. Ovo područje njeguje dugu tradiciju u uzgoju voća (višnja maraska, breskva, nektarina, bajam, trešnja, smokva i jabuka), povrća, kako na otvorenom, tako i u zaštićenom prostoru, maslina te vinove loze. Područje Ravnih kotara sadrži 30% obradivog poljoprivrednog zemljišta u Dalmaciji te ima veliki potencijal za intenzivniju proizvodnju i prihod. To je područje s preko 2500 sati grijanja sunca godišnje, što ga svrstava u najvedrije hrvatske krajeve. Ti uvjeti omogućuju dulju vegetaciju termofilnih kultura i proizvodnju zimskog povrća na otvorenom i u zaštićenom prostoru.

Ratarstvo

Ratarske kulture u ovom kraju imaju značajnu ulogu kako zbog uzgoja radi prehrane ljudi i životinja, tako i zbog plodoreda kojima se postižu optimalni učinci u povrćarstvu. Od ukupnih površina kraških polja u budućnosti se za ratarsko-povrtlarske kulture može računati na 6000 ha zemljišta. Nedostatak sustava navodnjavanja uvelike otežava ratarsku proizvodnju budući da te biljke imaju velike potrebe za vodom.
Žitarice se, u Zadarskoj županiji, uzgajaju na ukupnoj površini od 1203,46 ha. Žitarice koje se uzgajaju u županiji su: heljda, ječam jari, ječam ozimi, kukuruz, kukuruz šećerac, kukuruz kokičar, pšenica jara, pšenica ozima, tritikale jare, tritikale ozime, tvrda pšenica jara, tvrda pšenica ozima, zob jara i zob ozima. Najveću površinu (30%) zauzima uzgoj kukuruza, slijedi ječam ozimi koji prekriva ukupno 21,7 % površina, pšenica ozima prekriva 20,8 % ukupnih površina i ječam jari koji zauzima 18,7 % ukupnih površina.

Uzgoj različitih vrsta žitarica na površinama u Zadarskoj županiji u 2019. godini

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, 2019. godine; Obrada: ZADRA NOVA

Povrćarstvo

Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) za 2019. godinu, ukupne površine u Zadarskoj županiji na kojima se uzgajaju različite povrtne kulture iznose 1304 ha. U uzgoju povrća na području Zadarske županije, prema ukupnim površinama na kojima se uzgajaju, zastupljene su sljedeće kulture: artičoka, batat, blitva, bob, brokula, buča, bundeva, celer, češnjak, cikla, cvjetača, endivija, grah, grašak, kelj, koraba, krastavci, krumpir, kupus, luk, matovilac, mrkva, paprika, patlidžan, peršin, poriluk, radič, rajčica, rikula, rotkvica, salata, slanutak, špinat, tikvice. Tablica (dolje) prikazuje koliku površinu zauzima pojedina povrtna kultura. Najveća površina nalazi se pod miješanim povrtnim kulturama i ona iznosi 740,01 ha, što je 56,7 % ukupne površine pod povrtnim kulturama. Slijedi proizvodnja mrkve (139 ha) na 10,6 % površina te krumpira koji se uzgaja na 127,22 ha ili 9,7 % površine. Krumpir se 2015. godine uzgajao na 24 % ukupnih povrtnih kultura, znači da se u posljednje četiri godine bilježi smanjenje površine uzgoja krumpira za 50,5 %. Luk se uzgaja na 41,69 ha, peršin na 39,01 ha, kupus na 29,67 ha, tikvice na 20,83 ha i rajčica na 18,31 ha.

Uzgoj različitih vrsta povrća na površinama u Zadarskoj županiji u 2019. godini

Izvor: APPRRR, 2019. godine; Obrada: ZADRA NOVA

Voćarstvo

Prema strukturi poljoprivrednih površina registriranih u ARKOD sustavu za Zadarsku županiju, ukupne poljoprivredne površine na kojima se uzgajaju voćne vrste iznose 1689,23 ha. Na području županije najzastupljenije voćne vrste, prema površinama u ha na kojima se uzgajaju, jesu badem koji se uzgaja na 19,4 % ukupnih površina pod voćnim nasadima, zatim višnja koja se uzgaja na 17,9 % površina, mješoviti voćni nasadi na 15,4 % površina, trešnje na 11,5 % površina, šljive zauzimaju 6,8 % površine te breskve 5,2 % ukupnih površina. Odmah iza bresaka nalaze se lubenice, smokve i jabuke. Usporedbom prethodno navedenog s podacima iz 2015. godine, možemo primijetiti kako je uzgoj badema premašio uzgoj višanja i trešanja. Površine na kojima se uzgaja badem su 50 % veće u odnosu na površine na kojima se uzgajao 2015. godine.

Uzgoj različitih vrsta voća na površinama u Zadarskoj županiji u 2019. godini

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, 2019. godine; Obrada: ZADRA NOVA

Ljekovito bilje

Prema strukturi poljoprivrednih površina registriranih u ARKOD sustavu za Zadarsku županiju, ukupne poljoprivredne površine na kojima se uzgaja ljekovito bilje iznose svega 298,5 ha. Smilje se uzgaja na 96,5 % ukupnih površina na kojima se uzgaja ljekovito bilje, slijedi lavanda s 2,4 % ukupnih površina, melisa ili matičnjak se uzgaja na 0,9 % površine i  ružmarin na svega 0,2 ha zemljišta. Kamilica, lovor, majčina dušica, gospina trava, trputac i drugo ljekovito bilje se na području Zadarske županije može pronaći u prirodi što ukazuje na činjenicu da je županija pogodna za uzgoj različitih vrsta ljekovitog bilja.

Uzgoj različitih vrsta ljekovitog bilja na površinama u Zadarskoj županiji u 2019. godini

LJEKOVITO BILJE	POVRŠINA (ha)
KADULJA	0,04
LAVANDA	7,12
MELISA	2,88
METVICA	0,07
RUŽMARIN	0,2
SMILJE	288,19
UKUPNO	298,5

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, 2019. godine; Obrada: ZADRA NOVA

Vinarstvo i vinogradarstvo

Vinogradarstvo u Zadarskoj županiji ima dugu tradiciju kao važna grana poljoprivredne proizvodnje. Ovo je područje vrlo bogato autohtonim sortama. Vinarstvo je u Zadarskoj županiji u proteklih 10-15 godina doživjelo pravi preporod. I dok su na našem području bili poznati dobri vinogradari, zadnjih nekoliko godina im se sve češće, sasvim opravdano i zasluženo, dodjeljuje i naziv dobrih vinara. Danas ima više od 30 registriranih vinara s oko 100 različitih vina. Zadarska županija je po broju mladih i novozasađenih vinograda vodeća županija u Hrvatskoj.
S obzirom na geografske, pedološke i klimatske prilike, Zadarska županija ima velike mogućnosti u proizvodnji vina. Prema regionalizaciji vinogradarskih područja Republike Hrvatske, na području županije su tri vinogorja: vinogorje Pag (otok Pag, otok Vir), vinogorje Zadar-Biograd (Zadar, Nin, Starigrad, Novigrad, Posedarje, Zemunik Donji, Galovac, Sukošan, Bibinje, Sveti Filip i Jakov, Pakoštane, Ražanac, Vrsi, Privlaka, Poličnik, Biograd na Moru, otok Pašman, otok Ugljan, otok Dugi otok, otok Silba i ostali otoci zadarske otočne skupine), vinogorje Benkovac-Stankovci (Jasenice, Obrovac, Ervenik, Kistanje, Stankovci, Polača, Benkovac, Lišane Ostrovičke, Škabrnja).

Vinogradi na dan 31. 12. 2019. (po županijama)

Županija	Površina (ha)	Broj parcela	Broj PG-ova
Bjelovarsko-bilogorska	255,36	998	766
Brodsko-posavska	240,49	646	468
Dubrovačko-neretvanska	2.124,37	13.447	3.181
Grad Zagreb	92,41	928	572
Istarska	2.947,76	6.282	2.756
Karlovačka	103,62	562	314
Koprivničko-križevačka	511,48	5.019	3.375
Krapinsko-zagorska	726,88	7.920	5.508
Ličko-senjska	16,84	110	63
Međimurska	490,32	1.126	597
Osječko-baranjska	2.226,15	1.281	638
Požeško-slavonska	1.490,72	1.617	704
Primorsko-goranska	194,87	1.533	361
Sisačko-moslavačka	225,34	958	695
Splitsko-dalmatinska	1.648,73	10.701	4.183
Šibensko-kninska	913,27	3.126	2.062
Varaždinska	487,95	4.876	3.507
Virovitičko-podravska	432,83	1.176	921
Vukovarsko-srijemska	1.631,95	1.241	494
Zadarska	1.452,30	4.032	2.814
Zagrebačka	808,43	6.091	3.934
Ukupno	19.022,09	73.670	37.913

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju - Vinogradarski registar; Obrada: ZADRA NOVA

Broj subjekata upisanih u Vinogradarski registar na dan 31. 12. 2019. (po županijama)

Županija	Fizička osoba	Obrt	Pravni subjekt	Ukupno
Bjelovarsko-bilogorska	277	3	8	288
Brodsko-posavska	466	11	9	486
Dubrovačko-neretvanska	3.067	32	77	3.176
Grad Zagreb	489	6	93	588
Istarska	2.368	10	78	2.556
Karlovačka	195	10	4	209
Koprivničko-križevačka	1.319	15	11	1.345
Krapinsko-zagorska	2.787	41	18	2.846
Ličko-senjska	72	1	1	74
Međimurska	351	11	23	385
Osječko-baranjska	440	18	36	494
Požeško-slavonska	661	34	16	711
Primorsko-goranska	349	25	34	408
Sisačko-moslavačka	120	14	9	143
Splitsko-dalmatinska	3.391	42	74	3.507
Šibensko-kninska	1.784	12	27	1.823
Varaždinska	1.290	34	19	1.343
Virovitičko-podravska	507	13	18	538
Vukovarsko-srijemska	451	43	27	521
Zadarska	1.589	28	23	1.640
Zagrebačka	1.994	44	32	2.070
Ukupno	23.967	547	637	25.151

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju - Vinogradarski registar; Obrada: ZADRA NOVA

Prijavljena proizvodnja grožđa i vina za vinsku godinu 2018. (1. 8. 2018. – 31. 7. 2019.)

Županija	Grožđe(t)	Vino (hl)	Broj podnositelja
Bjelovarsko-bilogorska	355,38	2.306,55	46
Brodsko-posavska	312,38	1.711,29	59
Dubrovačko-neretvanska	12.172,12	86.943,83	294
Grad Zagreb	4.172,22	27.099,80	94
Istarska	18.420,69	122.412,39	774
Karlovačka	362,57	2.198,84	41
Koprivničko-križevačka	798,48	4.956,04	85
Krapinsko-zagorska	1.548,29	10.208,45	276
Ličko-senjska	65,17	400,75	8
Međimurska	3.504,77	23.539,28	142
Osječko-baranjska	16.611,52	110.626,66	100
Požeško-slavonska	12.966,93	83.708,17	126
Primorsko-goranska	3.445,58	22.753,78	68
Sisačko-moslavačka	651,12	4.198,46	56
Splitsko-dalmatinska	4.782,79	28.347,24	501
Šibensko-kninska	3.580,82	22.291,89	311
Varaždinska	1.403,90	9.446,14	163
Virovitičko-podravska	1.858,06	11.780,55	58
Vukovarsko-srijemska	15.948,13	115.472,84	58
Zadarska	1.126,37	6.205,96	196
Zagrebačka	5.050,59	35.969,44	364
Ukupno	109.137,88	732.578,35	3.820
Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju – Vinogradarski registar; Obrada: ZADRA NOVA

Najnoviji podaci iz APPRRR-a govore da je u Zadarskoj županiji 1.452,30 ha vinograda i 1640 subjekata upisanih u Vinogradarski registar. Stvarno stanje je drugačije jer upis u spomenuti sustav nije obvezan, tj. u njega su se upisali samo oni poljoprivredni proizvođači koji za svoju proizvodnju dobivaju poticaje.
Županija od 2019. godine financijski podržava projekt “Zaštita i revitalizacija autohtonih sorti vinove loze sjeverne Dalmacije” koji provode Agronomski fakultet iz Zagreba i Sveučilište u Zadru na poljoprivrednom dobru u Baštici kako bi se dodatno promovirala proizvodnja autohtonih sorti vinove loze i vina. Ciljevi projekta su prikupiti sve autohtone sorte loze na jednom mjestu, u tzv. „banci gena vinove loze Zadra i Ravnih kotara” te osigurati uvjete za njihovu daljnju reprodukciju.

Maslinarstvo

Tradicija maslinarstva u ovim krajevima duga je preko 2000 godina o čemu nam govore i ostaci tijeska za masline iz rimskoga razdoblja u mjestu Muline na otoku Ugljanu. U Zadarskoj županiji maslina je najbrojnija voćka od čijeg se ploda proizvodi domaće ulje vrhunske kvalitete i arome. Klima Zadarske županije pripada jednoj od varijanti modificirane mediteranske klime koja po glavnim obilježjima odgovara uzgoju masline. U pogledu uvjeta za uzgoj maslina, to se područje može podijeliti u tri zone i to:
1. Otočka zona u koju ulaze svi otoci i uski pojas od Sukošana do Pakoštana i ruba prvih brda
2. Obalna zona koja obuhvaća priobalno područje širine oko 10 km, a polazi od sela Ljubač na sjeveru do Vrane na jugu, i
3. Kopnena zona u koju spadaju ostala područja za uzgoj masline u Zadarskoj županiji

Prema evidenciji u ARKOD sustavu za 2019. godinu, pod nasadima maslina u Zadarskoj županiji upisano je 2.581,57 ha, po čemu ona zauzima treće mjesto među županijama Jadranske Hrvatske.

Maslinici Jadranske Hrvatske (po županijama)

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, 2019. godine; Obrada: ZADRA NOVA

Broj stabala je tijekom prošlog stoljeća opadao, stari maslinici su se napuštali, a novi se nisu podizali. U zadnjih dvadesetak godina, uz pomoć Ministarstva poljoprivrede koje je financijskim poticajima omogućilo svim zainteresiranima podizanje novih nasada (limitirajući minimalnu površinu na 0,5 ha), podignuto je više od 773 ha nasada maslina. Od toga je 95 % realizirano na obalnom i kopnenom dijelu županije, a svega 5% na otocima (otok Pašman i Ugljan). Najbrojnija sorta na otočnom području je oblica koja čini preko 75 % svih stabala. Pored oblice na otocima susreće se puljizica (Ugljan), karbunčela, oštrica i drobnica, a posljednjih godina levantinka, lastovka, slivnjača i dužica s kojima se procjepljuju mladi izboji obnovljenih stabala ili podižu novi nasadi. Na kopnenom dijelu županije najveći broj stabala maslina nalazi se u okolici Biograda, na vransko-pakoštanskom području, na području grada Benkovca te Obrovca gdje su uz oblicu prisutne i sorte drobnica, krvavica, levantinka, lastovka i karbunčela te introducirane sorte leccino, pendolino, frantoio, cucco, itrana, ascolana tenera i druge. Osim podizanja novih i obnavljanja starih maslinika na području županije, uočeno je i otvaranje uljara za preradu ploda masline u maslinovo ulje. Znatna novčana sredstava Ministarstva poljoprivrede i lokalne uprave utrošena su u edukaciju maslinara jer samo udruženi (znanje i novac) mogli su obnovu maslinarstva usmjeriti prema rentabilnoj proizvodnji te tržištu ponuditi visoku kvalitetu ulja. Ekološki uvjeti proizvodnje, iskustva iz prošlosti i suvremeni tehnološki proces pokazuju da bi u sektoru maslinarstva mogli podmirivati vlastite potrebe i ujedno osigurati proizvodnju za izvoz.

Ekološka poljoprivreda

Ekološka poljoprivredna proizvodnja omogućuje održivo gospodarenje prirodnim resursima (plodnost tla, flora i fauna, vode i atmosfera) smanjenjem primjene pesticida, umjetnih mineralnih gnojiva i drugih agrokemikalija te ekološkim zbrinjavanjem otpada iz poljoprivrede. Na taj način možemo osigurati očuvanje zemlje za buduće naraštaje i konzumaciju kvalitetne hrane. S tim ciljem upućuje se globalni apel poljoprivrednim proizvođačima diljem svijeta da se uključe u jednu od kontroliranih odnosno nadziranih poljoprivrednih proizvodnji, a to su ekološka i integrirana. Većina poljoprivredne proizvodnje na području Zadarske županije odvija se i dalje na konvencionalan način, ali je i sve veći trend prelaska iz konvencionalne na integriranu i ekološku poljoprivrednu proizvodnju.
Od 2013. do 2015. godine, ekološku proizvodnju regulirao je Zakon o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda, a od 2015. ovu materiju regulira Zakon o poljoprivredi. U siječnju 2020. donesen je novi Pravilnik o kontrolnom sustavu ekološke poljoprivrede (NN 11/2020).
Osim državnih poticaja (plaćanja za prijelaz na ekološke poljoprivredne prakse i metode te plaćanja za održavanje ekoloških poljoprivrednih praksi i metoda), pojedine županije u Hrvatskoj, među kojima i Zadarska županija, stvorile su vlastiti sustav potpore ekološkoj poljoprivredi. Zadarska županija, prilikom davanja potpora iz područja poljoprivrede i ruralnog razvoja, svakom poljoprivredniku koji je ujedno i ekološki proizvođač (upisan u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji) daje dodatnih 20 % na ukupni iznos odobrene potpore.
Prvo ekološko maslinovo ulje u Hrvatskoj proizveo je upravo u Zadarskoj županiji Nikica Žampera, u jesen 2004. godine.
Na području Zadarske županije na dan 17. 1. 2020. registrirana su 253 ekološka proizvođača, a zabilježen je i trend porasta ekoloških proizvođača u posljednjih 5 godina što je vidljivo u donjoj tablici. Broj registriranih ekoloških proizvođača porastao je za 47 % u odnosu na 2015. godinu.

Kretanje registriranih ekoloških proizvođača po godinama u Zadarskoj županiji

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede; Popis subjekata u ekološkoj proizvodnji; Obrada ZADRA NOVA

Prema podacima iz Ministarstva poljoprivrede za 2018. godinu, na području Zadarske županije registrirano je 6750 ha površina na kojima se odvija ekološka proizvodnja, uključujući površine koje se nalaze u prijelaznom razdoblju i one u završenom prijelaznom razdoblju. U završenom prijelaznom razdoblju u 2018. godini nalazi se 1681 ha zemljišta, što je porast od 1 % u odnosu na 2016. godinu, a što predstavlja 2,9 % ukupnih površina pod ekološkom poljoprivredom u Hrvatskoj. Površine u prijelaznom razdoblju bilježe porast od 15 % u odnosu na 2016. godinu.
Polovica ekoloških poljoprivrednih površina nalazi se pod trajnim travnjacima (52 %), 44 % ukupnih površina pod trajnim nasadima, a 4 % zauzimaju oranice i vrtovi.

Površine pod ekološkom proizvodnjom u Zadarskoj županiji i RH

Zadarska županija	2016.			2017.			2018.
	U prijelaznom razdoblju	Završeno prijelazno razdoblje	Ukupno	U prijelaznom razdoblju	Završeno prijelazno razdoblje	Ukupno	U prijelaznom razdoblju	Završeno prijelazno razdoblje	Ukupno
1.Korištena poljoprivredna površina (2 + 3 + 4)	2984	1664	4648	4280	1553	5833	5069	1681	6750
2.Oranice i vrtovi	90	791	881	123	470	593	156	64	220
3.Trajni travnjaci	2730	252	2982	3974	474	4448	4717	879	5596
4.Trajni nasadi	164	621	785	183	609	792	196	738	934
Republika Hrvatska	2016.			2017.			2018.
1.Korištena poljoprivredna površina (2 + 3 + 4)	64421	29173	93594	54270	42348	96618	45914	57252	103166
2.Oranice i vrtovi	26627	17520	44147	20259	23824	44083	18161	32120	50281
3.Trajni travnjaci	31992	7097	39089	27592	1315	40745	22193	17382	39575
4.Trajni nasadi	5802	4556	10358	6419	5371	11790	5560	7750	13310

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, 2019. godine; Obrada: ZADRA NOVA

Od ukupnih poljoprivrednih površina pod ekološkom proizvodnjom u 2019. godini najveći dio (66 %) otpada na krške pašnjake. Na 9,7 % ukupnih ekoloških površina uzgajaju se žitarice, dok masline čine 9%, ukupnih površina. Površine pod ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom na kojima se uzgaja krmno bilje čine 6 % ukupnih površina, plemenita vinova loza, badem i smilje zauzimaju po 2 % ukupnih površina.

Uzgajane vrste po površinama pod ekološkom proizvodnjom

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, 2019. godine; Obrada: ZADRA NOVA

Grafički prikaz uzgajanih vrsta po površinama pod ekološkom proizvodnjom

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, 2019. godine; Obrada: ZADRA NOVA

Uspjeh ekološke proizvodnje ne mjeri se samo kvantitativnim pokazateljima, već i doprinosom u očuvanju prirodnih resursa Hrvatske (tlo, voda, zrak) i povećanju kvalitete življenja. Prvo je mjerljivo, a drugo neprocjenjivo.

Stočarstvo

Broj registriranih posjednika i gospodarstava iz Godišnjeg izvješća o sustavu registracije farmi za 2018. i 2019. godinu

Županija	Broj registriranih gospodarstava		Broj registriranih posjednika
	2018.	2019.	2018.	2019.
Bjelovarsko - bilogorska	105	232	101	234
Brodsko - posavska	70	172	67	175
Dubrovačko - neretvanska	27	24	28	26
Grad Zagreb	48	130	114	168
Istarska	82	165	87	166
Karlovačka	109	309	103	318
Koprivničko - križevačka	103	146	98	147
Krapinsko - zagorska	120	567	127	567
Ličko - senjska	126	115	113	109
Međimurska	29	144	34	146
Osječko - baranjska	156	378	174	393
Požeško - slavonska	84	142	83	145
Primorsko - goranska	93	88	94	96
Sisačko - moslavačka	184	377	161	368
Splitsko - dalmatinska	141	217	151	232
Šibensko - kninska	95	107	92	104
Varaždinska	72	572	70	580
Virovitičko - podravska	67	101	75	104
Vukovarsko - srijemska	117	290	122	296
Zadarska	114	155	111	158
Zagrebačka	204	564	189	571
Ukupno	2.146	4.995	2.194	5.103

Na području Zadarske županije dominantne grane stočarstva su ovčarstvo i kozarstvo. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede iz 2018. godine, u Zadarskoj županiji najviše se uzgajaju ovce i koze, čak 9.780 uzgojno valjanih jedinki. Uzgojem ovaca i koza bavi se 71 uzgajivač. Ukupan broj uzgojno valjanih koza koje se uzgajaju na ovom području iznosi 964. Uzgojem uzgojno valjanih ovaca u Zadarskoj županiji bavi se 62 uzgajivača, dok se uzgojem uzgojno valjanih koza bavi svega 9 uzgajivača. Najveći broj uzgojno valjanih ovaca u 2018. godini uzgajano je upravo u Zadarskoj županiji (8.816 grla).

Broj uzgojno valjanih ovaca i uzgajivača po županijama

Izvor: Godišnje izvješće o stanju uzgoja ovaca, koza i malih životinja u Republici Hrvatskoj za 2018. godinu, Ministarstvo poljoprivrede; Obrada: ZADRA NOVA

Broj uzgojno valjanih koza i uzgajivača upisanih u upisnik po županijama

Županija	Broj uzgojno valjanih koza	Broj uzgajivača	Broj uzgojno valjanih koza	Broj uzgajivača
2017.			2018.
Zagrebačka	136	3	130	3
Varaždinska	1.165	11	1.169	11
Međimurska	3.035	37	2.995	39
Koprivničko-križevačka	188	3	361	6
Bjelovarsko-bilogorska	22	1	31	2
Sisačko-moslavačka	20	1	34	1
Virovitičko-podravska	7	1	10	1
Osječko-baranjska	140	3	154	4
Istarska	277	7	149	6
Zadarska	869	8	964	9
Šibensko-kninska	527	13	800	15
Splitsko-dalmatinska	153	2	263	2
Dubrovačko-neretvanska	298	7	335	7
Ukupno	6.837	97	7.395	106

Izvor: Godišnje izvješće o stanju uzgoja ovaca, koza i malih životinja u Republici Hrvatskoj za 2018. godinu, Ministarstvo poljoprivrede; Obrada ZADRA NOVA

Također je najviše označenih i registriranih ovaca i koza u Zadarskoj županiji, 52.351 ovca i 6326 koza. U uzgoju ovaca zastupljene su paška ovca, lička pramenka i dalmatinska pramenka. Paška ovca uzgaja se isključivo u Zadarskoj županiji s udjelom od 12,7 % ukupnog uzgoja u Hrvatskoj.                                                                                                  
U uzgoju koza zastupljene su hrvatska šarena koza (12,3 %) i hrvatska bijela koza (0,7 %). Udjel Zadarske županije u ukupnom uzgoju koza u Hrvatskoj iznosi 13 %.
Zadarska županija ima 8 registriranih proizvođača kozjeg mlijeka s udjelom od 6 % od ukupno isporučene količine kozjeg mlijeka u Hrvatskoj, a vodeća je u Hrvatskoj po broju proizvođača ovčjeg mlijeka (211), s 54,2 % udjela. U otkupu sudjeluje s  čak 31,3 % od ukupno isporučene količine ovčjeg mlijeka u Hrvatskoj.
U posljednje vrijeme u Zadarskoj županiji raste interes uzgajivača ovaca i koza, ali i proizvođača kravljeg mlijeka za registracijom mini sirana na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Kako bi se olakšala proizvodnja i plasman proizvoda, ali i omogućilo dobivanje koncesija na državnim pašnjacima, bitno je potaknuti udruživanje uzgajivača u poljoprivredne zadruge. Budući razvoj stočarstva u Zadarskoj županiji treba biti usmjeren prema razvoju malih farmi, intenziviranju ovčarske i kozarske proizvodnje te boljem iskorištenju kapaciteta pašnjaka.

Zaštita autohtonih proizvoda Zadarske županije

Na nacionalnoj razini, od ukupno 16 proizvoda čiji su nazivi zaštićeni oznakom izvornosti samo ih je tri s područja Zadarske županije, a to su paška janjetina, paška sol i paški sir. Identificirane ključne autohtone namirnice s područja Zadarske županije su: višnja maraska, plava riba (u zadarskom akvatoriju), maslinovo ulje, ninska sol, šokol, janjetina i jaretina, med, češnjak, crno vino i prošek, dagnja (Novigradska dagnja) i smokva.
Udruga uzgajivača školjkaša “Novigradska dagnja”, u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Agencijom za ruralni razvoj Zadarske županije, započela je postupak zaštite “Novigradske dagnje” oznakom izvornosti.

Gospodarska analiza sektora poljoprivrede

Prema podacima iz „Gospodarskih kretanja Zadarske županije“ br. 35. (prosinac 2019.), u izdanju Hrvatske gospodarske komore - Županijske komore , iz bilance djelatnosti A 01 (Biljna i stočarska proizvodnja, lovstvo i uslužne djelatnosti povezane s njima), vidljiv je značajan porast ukupne aktive za 33% i povećanje stavki kapitala i rezervi za 26%. Dugoročne obveze su nepromijenjene dok su kratkoročne obveze povećane za 90%. Zaposlenost je porasla za 15%.
Izabrane stavke bilance djelatnosti A 01 (Biljna i stočarska proizvodnja, lovstvo i uslužne djelatnosti povezane s njima) za 2017. i 2018. godinu (Broj poduzeća djelatnosti A 01 koja su predala financijska izvješća: 94)

BILANCA	AOP	2017.	2018.	INDEX
Ukupno aktiva	065	327.699.506	436.690.853	133
Kapital i rezerve	067	143.069.752	180.527.346	126
Dugoročne obveze	095	103.645.733	104.159.660	100
Kratkoročne obveze	107	66.263.018	125.972.029	190
Zaposleni u djelatnosti A 01		307	353	115
Izvor: HGK - Županijska komora Zadar; Obrada: ZADRA NOVA

Institucionalni okvir upravljanja poljoprivredom

Poljoprivreda je strateška djelatnost koja svojom gospodarskom, ekološkom i socijalnom ulogom pridonosi održivom razvoju Republike Hrvatske. Strateške smjernice za razvoj hrvatske poljoprivrede donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade RH, a Vlada donosi dokumente za provedbu navedenih strateških smjernica. Ministarstvo poljoprivrede nadležno je za provedbu strateških mjera Vlade RH koje se odnose na poljoprivredni sektor. Ono obavlja upravne i druge poslove u području poljoprivrede, uređuje pravne odnose na poljoprivrednom zemljištu, provodi mjere ruralnog razvoja, koordinira i usklađuje hrvatsku poljoprivrednu politiku s odgovarajućim politikama EU-a te obavlja druge poslove iz svoje nadležnosti. Zbog velikog opsega poslova u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, zakonom i podzakonskim aktima osnovane su pravne osobe druge razine zadužene za pojedine resore unutar poljoprivrednog sektora, kao što su Hrvatska poljoprivredna komora, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) i Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR).
Na razini Zadarske županije ustrojena su prema djelokrugu upravna tijela od kojih je za poljoprivredni sektor najvažniji županijski Upravni odjel za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj. Ovaj odjel obavlja upravne i stručne poslove u području poljoprivrede, šumarstva, lovstva, ribarstva i vodnog gospodarstva, poslove ruralnog razvoja, odnosno poslove vezane uz djelovanje poljoprivrednih gospodarstava, razvoj i obnovu sela i seoskih područja te analitičko-planske i organizacijsko-koordinacijske poslove iz navedenih oblasti. Institucionalnu podršku sektoru poljoprivrede na lokalnoj razini daju još i sljedeće institucije:
1. AGRRA - Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije
2. ZADRA NOVA - Agencija za razvoj Zadarske županije
3. Lokalne akcijske grupe

Zakonodavni okvir

Zakon o poljoprivredi (NN 118/18)
Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/18, 115/18, 98/19)
Zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (NN 29/18, 32/19)
Pravilnik o Upisniku obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (NN 62/19)
Pravilnik o Upisniku poljoprivrednika (NN 62/19)
Pravilnik o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2020. godinu (NN 22/20, 57/20)
Pravilnik o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta (NN 54/19, 126/19)

Pravilnik o višestrukoj sukladnosti (NN 113/19)
Pravilnik o kontrolnom sustavu ekološke poljoprivrede (NN 11/20)

Izravne potpore u poljoprivredi

Svrha izravnih potpora je osigurati dugotrajnu održivost aktivnih poljoprivrednika koji obavljaju poljoprivrednu djelatnost. Dodjeljuju se za proizvodnju, uzgoj ili sadnju poljoprivrednih proizvoda, za uzgoj ili držanje stoke, kao i za održavanje poljoprivredne površine u stanju pogodnom za pašu ili uzgoj.
U izravne potpore ubrajamo izravna plaćanja koja se sastoje od potpore po površini i proizvodno vezanih potpora u stočarstvu i ratarstvu. Da bi ostvarili izravnu potporu poljoprivrednici koji obavljaju poljoprivrednu djelatnost trebaju biti upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Poljoprivredno zemljište koje je predmet izravne potpore mora biti upisano u ARKOD sustav, a sva stoka evidentirana u Jedinstvenom registru domaćih životinja (JRDŽ).
Poljoprivrednici zainteresirani za izravne potpore pri obavljanju poljoprivredne djelatnosti na svojem gospodarstvu moraju zadovoljiti niz uvjeta propisanih Pravilnikom o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja. U obzir treba uzeti i Pravilnik o višestrukoj sukladnosti koji propisuje dobre poljoprivredne i okolišne uvjete i standarde upravljanja kojih se poljoprivrednici trebaju pridržavati na svim poljoprivrednim površinama kojima se koriste, kao i pri držanju životinja.

Lokalne akcijske grupe u Zadarskoj županiji

Lokalne akcijske grupe (LAG) identificiraju i provode lokalnu razvojnu strategiju, donose odluke vezane za dodjelu financijskih sredstava i menadžment. LAG-ovi su često učinkovitiji u poticanju održivog razvoja jer:
- okupljaju i kombiniraju ljudske i financijske resurse iz javnog i privatnog sektora, građanskog i dobrovoljnog sektora;
- udružuju se s lokalnim dioničarima u zajedničkim projektima i višesektorskim aktivnostima s ciljem postizanja sinergije, zajedničkog vlasništva i kritične mase potrebne za poboljšanje gospodarske konkurentnosti područja;
- jačaju dijalog i suradnju između različitih ruralnih dioničara, koji često imaju malo iskustva u zajedničkom radu, smanjenjem potencijalnih sukoba i olakšavanjem pregovaranja i donošenja odluka putem konzultacija i rasprava;
- u interakciji s različitim partnerima olakšavaju proces prilagodbe i promjene u poljoprivrednom sektoru.
LAG je specifičan po svojoj organizaciji i odlučivanju. Na razini donošenja odluka upravno tijelo LAG-a zastupa interese različitih javnih i privatnih skupina i stanovništva u ruralnim područjima s područja LAG-a, osiguravajući da su najmanje 50 % članova socijalni, ekonomski partneri, građanska društva i nevladine organizacije. Minimalno 20 % su predstavnici lokalne vlasti. Upravno tijelo LAG-a treba biti reprezentativno i osigurati dobnu raznolikost (najmanje jedan član mlađi od 25 godina) i ravnopravnost spolova - najmanje 30% žena.

Prikaz lokalnih akcijskih grupa na području Zadarske županije

Izvor: Hrvatska mreža za ruralni razvoj i Ministarstvo poljoprivrede

Poljoprivredne zadruge

U Zadarskoj županiji registrirano je 26 poljoprivrednih zadruga (PZ).
Najznačajnije su:

• PZ „Maslina i vino", Polača - na 40 ha zemljišta, maslinik, vinograd i zasađen voćnjak smokava
• PZ „Maraška“, Tinj - u zadrugu je uključeno 15 OPG-ova i proizvode oko 100 tona višnje maraske
• PZ „Agro-Lišane“, Lišane Ostrovičke - 238 ha, pretežito uzgoj ratarskih kultura
• PZ „Krupa“, Galovac - bave se uzgojem koza i magaraca
• „Braniteljska zadruga Lovinac“, Lovinac - bave se uzgojem grožđa i badema.

Poljoprivredni poslovni subjekti u Zadarskoj županiji

• „Vrana" d.o.o. Jankolovica - 850 ha plodnog poljoprivrednog zemljišta, 30 ha vinograda, 100 ha površina za vanjsku proizvodnju povrća, 300 ha površina za ratarsku proizvodnju i 10 ha plasteničke proizvodnje
• „PIK Vinkovci" d.d. Sv. Filip i Jakov - proizvodnja povrća i usjeva na 200 ha (luk, krumpir, kelj, kupus, poriluk i lubenica)
• „Maraska" d.o.o. Zadar - proizvodnja alkoholnih i bezalkoholnih pića i 212 ha poljoprivrednog zemljišta u najmu, plantaže višnje maraske
• „Badel 1862" d.d. Vinarija Benkovac - proizvodnja alkoholnih pića, 250 ha poljoprivrednog zemljišta u najmu, 130 ha posađene vinove loze u Korlatu, 70 ha u Dubravi (Miranje) i 50 ha u Pristegu (kliring za uzgoj)
• „Paška sirana" - Pag, proizvodnja sira 700-800 tona godišnje
• „Sirana Gligora“ - Kolan, otok Pag, proizvodnja sira 450 tona godišnje

Razlozi za ulaganje u poljoprivredu Zadarske županije

- Očuvani okoliš i priroda
- Velika raznolikost krajolika
- Skrb za očuvanje tradicionalnih vještina i proizvoda
- Razvoj različitih sustava poljoprivredne proizvodnje
- Sektor malog i srednjeg poduzetništva u području usluga i proizvodnje s visokim potencijalom otvaranja novih radnih mjesta
- Dobra perspektiva za ruralni i poljoprivredni turizam
- Strukture lokalne samouprave imaju iskustva u planiranju lokalnog razvoja
- Niski troškovi radne snage
- Hrvatska je prihvatila/potpisala glavne međunarodne sporazume o okolišu i biološkoj raznolikosti
- Hrvatski potrošači tradicionalno su orijentirani na domaće proizvode
- Pogodna klima
- Povoljan geografski položaj županije u Europi
- Stabilni makroekonomski pokazatelji
- Novi trendovi u turističkoj potražnji
- Nove ceste i telekomunikacijska mreža

Mogućnosti

- Pogodna klima
- Povoljan geografski položaj zemlje u Europi
- Stabilni makroekonomski pokazatelji
- Novi trendovi u turističkoj potražnji
- Nove ceste i telekomunikacijska mreža
- Dostupnost obnovljivih izvora energije

Kontakti

Ministarstvo poljoprivrede
Ulica grada Vukovara 78, 10 000 Zagreb
Tel: + 385 1 6106 111
Fax: + 385 1 6109 201
https://poljoprivreda.gov.hr/

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju
Ulica grada Vukovara 269 d, 10000 Zagreb
Tel: +385 (0)1 6002 700
+385 (0)1 6002 742
Fax: +385 (0)1 6002 851
E-mail: info@apprrr.hr
Web: http://www.apprrr.hr

Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu
Vinkovačka cesta 63c, 31000 Osijek
T: +385 31 275 200
E: hapih@hapih.hr

Hrvatska gospodarska komora
Rooseveltov trg 2, 10000 Zagreb
Tel: + 385 (0)1 4561 555
Fax: + 385 (0)1 4828 380
Web: www.hgk.hr
Sektor za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo
Božica Marković dipl. ing., direktorica sektora
Tel: +385 (0)1 48 26 066, +385 (0)1 45 61 644
Fax: +385 (0)1 45 61 545
E-mail: bmarkovic@hgk.hr

Hrvatska poljoprivredna komora
Ulica grada Vukovara 78, 10116 Zagreb
Tel: 01/6109-809
E-mail: komora@komora.hr

Ribarstvo

---

Uvod

Ribarstvo je strateška grana gospodarstva u Republici Hrvatskoj. Kao jedna od najvažnijih pomorskih djelatnosti, koja podrazumijeva aktivnosti ribolova, marikulture (uzgoja riba, rakova, školjaka i algi), prerade riba i drugih morskih organizama, ribarstvo je jedan od najstarijih načina iskorištavanja mora. Sektor ribarstva čine ribari i proizvođači, prerađivači i distributeri. Uređenje tržišta jedan je od segmenata zajedničke ribarstvene politike Europske unije. Ulaskom Republike Hrvatske u EU postali smo dio jedinstvenog tržišta od 500 milijuna kupaca koji zahtijevaju veću produktivnost, konkurentnije proizvode i cijene te provedbu propisa EU-a, što je veliki izazov za trgovinu ribom i proizvodima ribarstva.

Obalno područje Zadarske županije, koje uključuje obalni pojas kopna, otoke te, zbog njihova broja i rasporeda, gotovo cijeli akvatorij županije, zasigurno je njezin najznačajniji razvojni resurs. Ribarstvo je tradicionalna djelatnost zadarske obale i otoka i izvor egzistencije za veliki dio obalnog i otočnog stanovništva. Zadarska županija je poznati ribarski kraj čemu pogoduju njegova povoljna klimatska, geomorfološka i biološka obilježja. Početna proizvodnja (dohrana) tuna u Hrvatskoj pokrenuta je upravo u zadarskom akvatoriju zahvaljujući inicijativi kaljskih ribara, koji su tu tehnologiju prenijeli s Pacifika. Prerada ribe u Zadarskoj županiji ima stoljetnu tradiciju. Prve tvornice za konzerviranje ribe na Jadranu bile su upravo u Zadru. Prerađivački kapaciteti Mardešića, Omege 3, Mišlova, Cromarisa, Kali tune i Jadran tune zauzimaju vodeće mjesto u ribljoj industriji Hrvatske. U navedenim tvornicama i pogonima proizvodi se konzervirana riba, slana riba, konfekcionirana riba i riblje brašno. Glavnina proizvodnje domaće akvakulture izvozi se na tržišta Europske unije (Italija, Slovenija, Španjolska) i Japana.

Hrvatska riba je sve popularnija delicija u inozemstvu, a o tome svjedoče i podaci o izvozu. Naime, u prvih osam mjeseci 2019., Hrvatska je izvezla svježe ili rashlađene plavoperajne tune u vrijednosti od 31,2 milijuna eura (2.800 tona), što je gotovo na razini ukupnog izvoza u 2018. koji je iznosio 33,9 milijuna eura (3.000 tona). Ukupan izvoz ribe, ljuskara i mekušaca u 2018. nam je iznosio 170,4 milijuna eura (47.000 tona), od čega na svježu ili rashlađenu ribu otpada 108,2 milijuna eura (21.000 tona).

Ovi podaci jasno pokazuju da međunarodno tržište prepoznaje kvalitetu domaće ribe koja dolazi iz održivog uzgoja. Upravo tu kvalitetu promovira i Hrvatska gospodarska komora kroz projekt "Riba Hrvatske – jedi što vrijedi", kojim želi potaknuti građane da što češće konzumiraju ribu i tako doprinesu razvoju domaćeg gospodarstva.

Ribolovno područje Zadarske županije

U Republici Hrvatskoj ribolovno more obuhvaća vanjsko ribolovno more i unutarnje ribolovno more te se dijeli na 11 ribolovnih zona prema Pravilniku o granicama u ribolovnom moru Republike Hrvatske („Narodne novine“ 5/11). Ribolovne zone podijeljene su na podzone.

Ribolovne zone i podzone u Republici Hrvatskoj

Unutrašnje ribolovne zone u Zadarskoj županiji su E i F unutar kojih su određene podzone E3, E4, E7 i F1. Karakteriziraju ih plitki kanali koji su pogodni za mrijest i rast ribljih vrsta. Podzone B2 i B3 dio su vanjske ribolovne zone B s većom dubinom koje omogućuju izlov važnih gospodarskih pelagijskih vrsta i u kojima veliki dio plivarica iz cijele Hrvatske obavlja ribolov.

Ribolovna flota

U Registar ribolovne flote Republike Hrvatske upisano je 3107 plovila. Najveći postotak flote (preko 85,5 %) čine plovila manja od 12 metara duljine koja ujedno čine i najveći udio u snazi flote (oko 50 % kW). Najznačajniji dio ukupne tonaže hrvatske ribolovne flote čine plivarice, a najznačajniji dio ukupne snage višenamjenska plovila. Ribolovna flota Zadarske županije ima 448 plovila što je 14,4 % ukupne ribolovne flote RH, 29 % ukupne ribolovne tonaže i 20,4 % kW ukupne snage flote u RH.

Veličina, karakteristike i struktura ribolovne flote u 2019. u usporedbi s 2018. godinom

Godina	Područja	Broj plovila	GT	KW
2018.	RH	3.149	34.004	266.421
	Zadarska županija	460	10.137	55.037
2019.	RH	3.107	33.649	262.751
	Zadarska županija	448	9.770,65	53.553

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, Uprava ribarstva; Obrada: ZADRA NOVA

Broj plovila prema vrsti ribolovnog alata u Republici Hrvatskoj i Zadarskoj županiji u 2018. i 2019. godini

Plovila prema vrsti ribolovnog alata	Republika Hrvatska 2018. 2019.		Zadarska županija 2018. 2019.		Udio (%) ZŽ u RH 2018. 2019.
Plovila za rad plivaricom srdelarom	176	169	63	60	35,8	35,5
Plovila za rad pridnenom povlačnom mrežom koćom	376	351	45	41	12	11,6
Ukupno	552	520	108	101	19,5	19,4

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, Uprava ribarstva; Obrada: ZADRA NOVA

Usporedba kretanja stanja ribolovne flote Zadarske županije i Republike Hrvatske u razdoblju od 2015. do 2019. godine

Izvor: HGK – Županijska komora Zadar; Obrada: ZADRA NOVA

Struktura plovila po dužini na području Zadarske županije i Republike Hrvatske u razdoblju od 2015. do 2019.

Godina	Područje	Dužine
		do 12 m	12 - 18 m	18 - 24 m	više od 24 m	Ukupno
2015.	RH	3.263	531	124	121	4.039
	Zadarska županija	388	87	45	45	565
2016.	RH	2.626	320	94	94	3.134
	Zadarska županija	356	36	30	39	461
2017.	RH	2.685	287	84	93	3.149
	Zadarska županija	361	33	27	39	460
2018.	RH	2.685	287	84	93	3.149
	Zadarska županija	361	33	27	39	460
2019.	RH	2.657	273	87	90	3.107
	Zadarska županija	356	28	26	38	448

Izvor: HGK – ŽK Zadar; Obrada: ZADRA NOVA

Statistika morskog ulova

Prema odredbama Mediteranske uredbe o mjerama upravljanja za održivo iskorištavanje resursa u Sredozemnom moru u okviru zajedničke ribarstvene politike Europske unije, države članice donose planove upravljanja za ribolov koji se obavlja povlačnim mrežama koćama, potegačama otvorenog mora, obalnim mrežama potegačama, okružujućim mrežama plivaricama i dredžama. Sukladno donesenim planovima upravljanja, ribolov navedenim alatima obavlja se prema propisanim mjerama kao što su povećanje selektivnosti alata, smanjenje odbačenog ulova i ograničenje ribolovnog napora. U cilju zaštite mlađih godišnjih klasa sitne plave ribe propisana su prostorno-vremenska ograničenja obavljanja ribolova sitne plave ribe i na području Zadarske županije. Republika Hrvatska je smanjila količinu ulova za više od 30 % u posljednje četiri godine te su gotovo sve unutrašnje ribolovne zone zatvorene za plovila duljine preko 18 metara. Iznimno je dozvoljen ribolov plovilima između 12 i 18 m tijekom točno propisanih razdoblja. Sukladno važećim propisima, ribolov plivaricom srdelarom dozvoljeno je obavljati samo uz važeće odobrenje. Po pojedinom odobrenju za ribolov dopušteno je najviše 20 ribolovnih dana mjesečno, a ukupni broj ribolovnih dana u godini ne smije biti veći od 180. Po pojedinom odobrenju dopušteno je najviše 144 ribolovna dana za ciljani ribolov inćuna i 144 dana za ciljani ribolov srdele. Ribolov pridnenom povlačnom mrežom koćom kao i ribolov obalnim mrežama potegačama također se obavlja sukladno propisanoj regulaciji, a prema donesenim planovima upravljanja. Dijelovi ribolovnih zona u području Velebitskog, Zadarskog i Pašmanskog kanala kao i područja Paškog i Virskog mosta, zabranjeni su za koćarenje. U cilju zaštite spolno nedoraslih riba i drugih morskih organizama, na snazi je i vremenska zabrana u dijelovima ribolovnih zona B, E i F. Ribolov obalnim mrežama potegačama obavlja se prema strogoj regulaciji i nadzoru, sukladno važećim propisima. U skladu sa zajedničkom ribarstvenom politikom EU-a sve se više pažnje posvećuje ribolovu pasivnim alatima (small scale fishery – SSF) za koje se smatra da imaju manje negativan utjecaj na riblje zajednice i okoliš te doprinose opstanku otočnih i priobalnih zajednica.

Ribolov plavoperajne tune (Thunnus thynnus) pod posebnim je režimom i nadzorom međunarodne organizacije za zaštitu stoka tune. Radi zaštite i očuvanja stoka propisane su državne kvote. U 2020. povećana je u RH državna kvota za izlov tune s 862,79 tona na 952,53 tone, čime se nastavlja trend povećanja kvote kao posljedica oporavka stoka plavoperajne tune i novih procjena ICCAT-a o stanju stoka.

U svrhu racionalnog gospodarenja i zaštite plavoperajne tune u RH, propisani su ribolovni kapaciteti u gospodarskom ribolovu, maksimalni uzgojni kapaciteti i ulazna količina divljih tuna na uzgajališta, vremenska ograničenja korištenja pojedinih alata, raspodjela državne kvote na negospodarski i gospodarski ribolov kao i pravila vezana uz prilov.

Raspodjela državne kvote na gospodarski ribolov i negospodarski ribolov kao i na podkategorije gospodarskog i negospodarskog ribolova u 2020. godini

Kategorija ribolova	Potkategorija	Ukupno (t)
GOSPODARSKI RIBOLOV	PLIVARICE TUNOLOVKE	833,46
	UDIČARSKI ALATI	90
	PRILOV	10,57
NEGOSPODARSKI RIBOLOV	ŠPORTSKI RIBOLOV	5
	REKREACIJSKI RIBOLOV ZA TROFEJNE PRIMJERKE	12,5
	RIBOLOV U ZNANSTVENE SVRHE	1
UKUPNO		952,53

Izvor: Pravilnik o ribolovnim mogućnostima i raspodjeli državne kvote u 2020. godini za ribolov plavoperajne tune (Thunnus thynnus), NN 7/20

Maksimalna ulazna količina divljih tuna i uzgojni kapacitet po nositelju dozvole za akvakulturu

Nositelj dozvole za akvakulturu	Broj dozvole	Maksimalni ulaz divljih tuna (t)	Uzgojni kapacitet (t)
Jadran tuna d.o.o.	139	736,75	1110
Pelagos Net Farma d.o.o.	138	736,75	900
Sardina d.o.o.	86	736,75	1400
Kali tuna d.o.o.	220	736,75	4470
UKUPNO		2947	7880

Izvor: Pravilnik o ribolovnim mogućnostima i raspodjeli državne kvote u 2020. godini za ribolov plavoperajne tune (Thunnus thynnus), NN 7/2

Ulov morske ribe u RH po vrstama za razdoblje 2012. – 2017. godine

Rb.	Vrsta morske ribe		2012.	2013.	2014.	2015.	2016.	2017.
1.	Plava riba	Srdela	46.959,55	57.106,18	61.036,05	51.776,87	54.411,50	48.420,04
2.		Papalina	146,1	72,84	47,83	43,59	46,2	82,44
3.		Inćun	9.099,44	10.131,67	10.142,23	12.797,02	8.239,08	10.884,12
4.		Skuša	20,23	29,41	29,87	31,06	36,34	36,38
5.		Šarun	321,95	284,34	236,57	455,8	997,32	923,29
6.		Plavoperajna tuna	372,74	387,63	385,18	456,42	515,67	631,17
7.		Palamida	30,94	56,15	55,7	34,32	21,37	22,62
8.		Plavica	691,95	599,56	639,21	568,2	1.867,09	1.948,96
9.		Gof	28,8	77,29	89,98	76,78	31,4	23,23
10.		Ostala plava riba	144,18	162,85	109,04	120,13	183,42	204,84
UKUPNO			57.815,88	68.907,92	72.771,66	66.360,19	66.349,39	63.177,09
11.	Ostala riba	Arbun	80,05	72,26	69,25	67,16	58,17	63,01
12.		Oslić	909,16	1.132,96	902,91	778,38	756,05	933,43
13.		Trlje	1.301,95	1.126,27	1.190,00	1.167,52	998,28	1.035,09
14.		Cipli	93,98	111,59	84,73	92,84	121,19	120,53
15.		Ugor	40,92	50,56	47,23	44,63	40,98	35,68
16.		Lubin	6,79	6,35	5,58	9,26	7,97	11,24
17.		Komarča	74,11	75,83	96,26	140,8	169,83	167,72
18.		Gire	194,04	161,62	123,95	108,65	112,65	107,59
19.		Grdobina	103,95	107,31	92,99	82,81	71,86	68,33
20.		Bukva	151,69	99,31	77,14	88,83	79,58	112,99
21.		Ušata	50,01	41,58	33,97	41,14	32,64	40,38
22.		Listovi	190,41	253,48	194,63	277,32	190,69	231,58
23.		Psi i mačke	89,2	79,72	93,77	105,03	107,92	112,3
24.		Raže	62,79	85,24	107,43	99,88	85,63	93,41
25.		Ostalo	1.032,78	817,7	824,19	774,37	750,74	709,52
UKUPNO			4.381,83	4.221,78	3.944,03	3.878,62	3.584,18	3.842,80
26.	Ljuskavci	Jastog	10,38	12,59	9,58	9,31	7,9	7,05
27.		Škamp	241,96	300,39	344,48	303,8	237,42	201,57
28.		Kozica	168,99	315,17	370,74	535,26	656,82	845,58
29.		Ostali rakovi	48,55	56,64	40,24	25,77	31,54	32,55
UKUPNO			469,88	684,79	765,05	874,14	933,68	1.086,75
30.	Školjkaši	Kamenica	55,61	233,35	429,2	512,8	327,24	175,52
31.		Jakovljeva kapica	23,17	49,21	65,07	108,29	98,47	72,76
32.		Kunjka	12,81	19,65	17,39	22,41	29,05	30,39
33.		Prnjavica	30,92	70,72	111,62	122,78	127,5	102,63
34.		Dagnja	29,31	39,23	84,55	73,09	52,96	29,42
35.		Ostali školjkaši	34,38	65,44	100,71	139,16	140,49	70,1
UKUPNO			186,2	477,6	808,54	978,53	775,71	480,82
36.	Mekušci	Lignja	108,49	100,38	215,2	119,28	200,8	74,93
37.		Lignjun	209,63	278,68	191,04	155,01	197,65	255,33
38.		Hobotnica	165,49	191,33	313,15	330,97	256,66	137,52
39.		Sipa	168,62	188,99	202,17	192,88	112,79	107,39
40.		Muzgavci	462,17	577,01	669,73	501,8	371,24	362,57
41.		Ostali mekušci	16,21	15,18	21,8	17,51	12,31	8,56
UKUPNO			1.130,61	1.351,57	1.613,09	1.317,45	1.151,45	946,3
42.	Ostali morski organizmi (spužve, koralji, ježevi, morski crvi, puževi…)		27,52	39,92	42,16	78,8	70,92	88,27
SVEUKUPNO			64.011,92	75.683,58	79.944,53	73.487,73	72.865,33	69.622,03

Ulov morske ribe u Zadarskoj županiji po vrstama za razdoblje 2016. – 2018. godine

BIJELA RIBA	Vrsta	2016.	2017.	2018.
	Arbun	9.695,95	10.051,62	9.012,56
	Batoglavac (divlji arbun)	1.095,30	3.970,00	2.035,00
	Bežmek	444,65	292,12	542,78
	Bukva	16.160,40	43.529,34	31.521,26
	Cipli	7.396,59	8.956,71	8.485,75
	Fratar	4.947,90	5.727,00	9.809,35
	Gavun obični	955,50	919,20	1.070,00
	Gavun oliga	971,00	692,00	1.127,00
	Gira oblica	28.424,60	26.863,50	40.550,60
	Gira oštrulja	271,60	718,90	140,00
	Grdobina	1.902,00	2.476,60	2.613,30
	Hama	90,50	12,50	91,00
	Iverci	507,00	57,60	78,00
	Jegulja	18,00	5,00	11,25
	Kantar	306,50	236,80	954,90
	Kanjac	99,80	7,50	11,00
	Kavala	27,30	20,55	27,30
	Kirnje	3,80	23,30	10,00
	Kokoti	1.973,80	3.001,65	3.739,30
	Komarča	16.187,39	33.213,25	34.403,97
	Koraf (korbel)	0,00	0,00	7,00
	Kovač	6.348,93	6.555,30	5.319,60
	Lampuga	25,00	170,50	36,70
	Listovi - švoje	3.242,90	3.134,50	11.981,20
	Lubin	1.562,85	1.043,29	1.438,00
	Miješana bijela riba	7.439,15	5.415,20	6.019,80
	Modraš	1.141,20	260,90	869,30
	Murina	49,00	17,00	5,00
	Okan	661,00	257,80	341,80
	Oslić	53.309,40	66.302,26	76.229,84
	Ovčica	256,70	317,40	1.301,30
	Pagar	371,70	333,60	467,30
	Patarača	489,30	789,40	339,90
	Pauk	3.575,80	3.185,55	2.783,30
	Pic	1.450,60	1.532,35	2.476,00
	Pišmolj	7.986,00	38.071,00	12.567,40
	Romb	3.919,70	2.873,75	1.512,26
	Salpa	16.342,30	11.972,65	28.743,55
	Strijelka	58,00	240,00	278,00
	Šarag	423,35	344,00	939,45
	Škaram	57,55	79,50	43,70
	Škrpina	3.465,65	3.248,77	3.086,23
	Škrpun	7.103,01	6.850,17	9.178,59
	Špar	323,25	509,60	296,25
	Tabinja	1.141,70	1.147,85	1.483,35
	Trlja blatarica	62.233,75	61.847,60	51.377,45
	Trlja kamenjarka	3.044,20	4.765,11	5.088,06
	Ugor	4.571,10	4.498,10	4.466,25
	Ugotica	10.750,40	8.644,30	8.726,90
	Ušata	5.211,00	5.216,70	20.167,40
	Vrana	2,00	23,00	16,40
	Zubatac	4.594,30	5.512,35	7.134,95
	Zubatac krunaš	427,00	35,50	76,00
UKUPNO		303.057,37	385.970,14	411.032,55
GLAVONOŠCI	Glavonošci ostali	440,00	287,00	234,00
	Hobotnica	53.263,30	34.143,30	33.418,55
	Lignja	31.200,35	14.136,15	12.157,52
	Lignjun	9.059,85	17.447,45	12.218,00
	Muzgavac	19.243,30	12.954,25	17.707,40
	Sipa	14.965,14	11.143,98	17.811,41
	Sipice	2.280,40	613,90	1.352,50
UKUPNO		130.452,34	90.726,03	94.899,38
HRSKAVIČNA RIBA	Golub	1.425,50	1.736,10	1.136,60
	Mačke	2.361,20	3.737,70	2.153,30
	Pas - ostale vrste	7.326,60	4.486,70	4.474,90
	Pas kostelj	1.287,60	1.876,50	1.732,00
	Pas Mekuš	4.054,60	6.467,10	5.328,60
	Raže	3.775,40	3.773,30	3.049,36
UKUPNO		20.230,90	22.077,40	17.874,76
MALA PLAVA RIBA	Iglica	2.511,00	41,00	353,00
	Inćun	4.630.730,35	5.310.767,71	6.641.245,10
	Miješana sitna plava riba	8.083,60	166,80	279,90
	Papalina	5.515,00	12.011,00	3.762,00
	Plavica	1.390.061,35	1.535.861,00	1.303.285,65
	Skuša	3.979,80	5.767,30	2.898,80
	Srdela	26.477.625,49	24.339.133,37	22.428.300,95
	Srdela golema	30.357,30	91.750,00	30.755,00
	Šarun	632.073,90	659.594,47	240,60
UKUPNO		33.180.937,79	31.955.092,64	30.411.121,00
OSTALI ORGANIZMI	Spužve	76,10	88,15	906,55
	Morski crv	0,00	0,00	248,00
	Veliki morski crv	59,5	187,00	48,00
	Volci	4,50	4,00	0,00
	Koralji	0,00	1,00	0,00
UKUPNO		140,10	280,15	1.202,55
RAKOVI	Hlap	832,20	179,35	235,05
	Jastog	235,31	471,35	513,86
	Kanoća	24,60	65,50	140,40
	Kozice	18.636,60	23.934,00	35.902,10
	Rakovi ostali	125,80	7,00	275,50
	Rakovica	4.094,55	3.680,00	1.836,50
	Škamp	18.485,31	15.068,00	15.265,80
	Zezavac	0,00	5,00	4,00
UKUPNO		42.434,37	43.970,50	54.173,21
ŠKOLJKAŠI	Dagnja	290,00	0,00	0,00
	Glatka Jakovljeva kapica		2,00	0,00
	Jakovljeva kapica	23,00	75,80	5,00
	Kamenica	16,50	0,00	0,00
	Kokoš	49,90	0,00	10,00
	Kućica	15,00	5,00	44,00
	Kunjka	294,00	140,00	127,00
	Mala kapica	3,00	3,00	2,00
	Prnjavica	155,00	199,00	307,50
	Školjke ostale	102,50	0,00	0,00
	Valovita Jakovljeva kapica	8,00	0,00	0,00
UKUPNO		956,90	424,80	495,50
VELIKA PLAVA RIBA	Gof	2.501,10	4.030,00	2.608,50
	Iglan	20,00	9,00
	Iglun	651,75		216,50
	Lica	440,50	176,10	260,50
	Luc	13.254,40	1.283,80	12.685,30
	Palamida	4.181,60	7.164,30	5.301,90
	Rumbac - trup	3.770,50	15.892,00	10.445,20
	Tuna albakore	86,20	104,00	59,00
	Tuna plavoperajna	17.653,34	10.140,06	7.045,55
UKUPNO		42.559,39	38.799,26	38.622,45
SVEUKUPNO ZADARSKA ŽUPANIJA		33.720.769,16	32.537.340,92	31.029.421,40

Izvor: HGK – Županijska komora Zadar; Obrada: ZADRA NOVA

Grafički prikaz ulova morske ribe u Zadarskoj županiji po vrstama

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, Uprava ribarstva; Obrada: ZADRA NOVA

Iskrcana riba u Zadarskoj županiji pretežno je mala plava riba. U 2018. godini 98 % ulovljene ribe odnosilo se na malu plavu ribu, tek 1 % na ulov bijele ribe, a preostalih 1 % činile su hrskavičnjače, velika plava riba, rakovi, školjkaši, glavonošci i ostali morski organizmi (spužve, morski crvi…).

Grafički prikaz iskrcaja morske ribe u Zadarskoj županiji i Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2018.

Ministarstvo poljoprivrede, Uprava ribarstva; Obrada: ZADRA NOVA

Ukupan ulov ribe u RH u 2018. godini iznosio je 69.622,03 tone. Udio ulova plovila čija je matična luka na području Zadarske županije u ukupnom ulovu iznosio je 44,56 %. Zabilježen je blagi pad u ukupnom ulovu ribe kako na državnoj, tako i na županijskoj razini. Razlozi navedenog opadanja mogli bi se kriti u negativnim trendovima stoka male plave ribe, a koji su kao posljedicu imali provedbu značajnih mjera regulacije ribolova od 2014. godine te pojavu lovostaja za plavu ribu. Zadarska županija, u odnosu na 2016. godinu, bilježi pad ulova od 2691 tonu.

Rast ulova zabilježen je pak kod bijele ribe, rakova i ostalih organizama u koje spadaju spužve, morski crvi, volci i koralji. Najveći ulov ribe u ribolovnim zonama Zadarske županije otpada na srdelu, inćun i šarun. Ulov srdele bilježi pad od 4049 tona, dok inćun bilježi rast od 2000 tona.

Grafički prikaz iskrcaja gospodarski najznačajnijih vrsta u Zadarskoj županiji u razdoblju od 2016. do 2018. godine

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, Uprava ribarstva; Obrada: ZADRA NOVA

Iskrcajna mjesta

Primarni proizvod djelatnosti ribarstva (ribolova i uzgoja riba i drugih morskih organizama) ostvaruje se na moru, međutim značajan dio poslova koji također znače obavljanje djelatnosti ribarstva, ostvaruje se na kopnu. Ključnu vezu između poslova na moru i poslova na kopnu predstavljaju luke i/ili iskrcajna mjesta. Zbog velike razvedenosti obale i većeg broja naselja u priobalju i na otocima u Zadarskoj županiji, imamo i veliki broj iskrcajnih mjesta. Popis iskrcajnih mjesta utvrđen je Odlukom o popisu iskrcajnih mjesta za ribarska plovila koja obavljaju gospodarski ribolov na moru iz 2020. godine, uzimajući pritom u obzir i članak 22. Uredbe Vijeća Europske unije br. 1967/2006 („Mediteranske uredbe“). Navedena Odluka utvrđuje popis iskrcajnih mjesta za sva plovila koja obavljaju gospodarski ribolov pridnenom povlačnom mrežom koćom, okružujućom mrežom plivaricom – srdelarom, dredžama, plutajućim parangalima, potegačama i malim plivaricama. Također, Odlukom se utvrđuje popis iskrcajnih mjesta u područjima s posebnim režimom upravljanja – Jabučka kotlina i iskrcajna mjesta za vrste obuhvaćene višegodišnjim planovima upravljanja (plavoperajna tuna i iglun). Na području Zadarske županije određeno je 17 iskrcajnih mjesta od kojih je 12 na otocima. Plovila koja obavljaju ribolov ostalim ribolovnim alatima mogu iskrcavati u matičnim lukama.

U nekim iskrcajnim mjestima evidentirana je manja količina ulova, no treba imati u vidu da je koćarski ulov i ulov pasivnim alatima inače količinski manji od ulova plivaricom, ali je zato vrijednost ulova po kilogramu do deset puta veća. Iz tog razloga i mjesta s manjom iskrcanom količinom ulova treba primjereno vrednovati. S obzirom na osjetljivost ribe kao namirnice i ubrzanu degradaciju kvalitete, važno je osigurati neprekinuti hladni lanac (na temperaturama blizu temperature otapanja leda) i omogućiti brzi transport ulova s plovila do pogona za preradu ili prodaju. Za adekvatnu dostavu i iskrcaj ulova, posebice u ljetnom razdoblju, izuzetno je važno osigurati dostupnost i opremljenost iskrcajnih mjesta. Nije dovoljno proglasiti iskrcajno mjesto, nego je neophodno omogućiti ribarima nesmetan iskrcaj i pristup dostavnim vozilima tijekom cijele godine kako bi se u optimalnom vremenu obavio iskrcaj ulova. Iskrcajna mjesta ključna su i za provođenje kontrole i nadzora u ribolovu.

Obalna infrastruktura je osim za očuvanje tržišne vrijednosti prirodnih resursa, vrlo važna i kao privezište za brodove i brodice kada nisu aktivni te je važno osigurati izgradnju i obnovu ribarskih luka u mjestima koja se tradicionalno bave ovom djelatnošću, bez obzira na trenutni broj profesionalnih ribara. Pri tome treba imati u vidu i remontna brodogradilišta koja moraju biti smještena u obalnom pojasu, a o kojima prvenstveno ovisi sigurnost na moru, ali i kvaliteta proizvodnje u ribarstvu.

Iskrcajna mjesta, osim svoje nominalne i formalne uloge, imaju i praktičnu ulogu u unaprjeđenju, modernizaciji i konkurentnosti proizvoda iz ribolova i akvakulture. Davanje praktičnog značaja pojedinim iskrcajnim mjestima ima socijalnu, ekonomsku i kulturnu dimenziju. Funkcioniranje infrastrukture, posebice obalne, nužno je za ekonomičnost ribolova i uzgoja, odnosi se u velikom dijelu na gospodarsku održivost ruralnih područja i preduvjet su za očuvanje kulture tradicionalnog življenja u izvangradskim naseljima.

Iskrcaj ribe u Zadarskoj županiji po iskrcajnim mjestima u razdoblju od 2014. do 2018.

Iskrcajno mjesto	2014.	2015.	2016.	2017.	2018.
ZADARSKA	26.991.187	23.310.023	25.556.187	26.604.372	23.644.647
Biograd - glavni mul	4.114.824	4.196.635	2.543.007	3.810.557	2.932.686
Brbinj - Lučina	37.848	11.693	18.742	40	539.662
Brgulje	5.220	8.420	4.017	3.899	4.688
Ist - Kosirača	584	865	1.325	2.227	9.108
Iž - Bršanj	1.137	765	814	3.082	314.363
Jesenice - Maslenica trajektno pristanište (izvan funkcije)	36	181
Kali - Vela Lamjana	8.689.668	7.609.319	8.059.473	7.821.983	6.798.442
Kraj	6.332	4.586	2.361	3.331	4.616
Kukljica - kod Gospe od Sniga	12.944	6.268	2.055	3.731	5.232
Kukljica - Ribarski gat	197	585	1.323	9.018	5.308
Kukljica - Stari gat	0	72	8.783	796	603
Lukoran	121	140	1.056	1.459	416
Mandre	581.827	415.204	417.792	120.016	32.234
Miletići	49.234	584	16.401	8.500	5.747
Molat - Lučina	3.129	4.047	2.007	6.727	17.725
Muline	634	217	2.991	7.847	1.851
Novigrad (Dalmacija)	41.766	38.079	28.457	27.840	17.920
Olib	692	1.284	1.177	968	1.009
Pakoštane	15.471	26.148	24.031	17.399	45.358
Pašman	3.627	1.058	858	988	1.328
Pašman - lukobran					21
Povljana	231.962	154.634	5.548	1.320	22.618
Preko	778	14.685	299	812	295
Premuda - Krijal	29.424	1.275	2.718	568	282
Privlaka	61.623	48.602	46.233	28.125	34.604
Proboj	17.927	27.912	18.374	16.248	14.861
Ražanac	9.917	11.110	11.329	13.354	5.120
Sali - Mardešić	1.370.908	756.061	967.128	1.578.341	1.956.124
Silba - porat	13.197	13.990	6.134	6.703	6.080
Sukošan	8.564	14.436	7.737	15.860	10.812
Šimuni	56.236	63.838	48.390	36.591	43.827
Tkon	57.395	73.231	11.966	59.852	28.226
Turanj	11.907	6.739	8.808	54.292	3.292
Ugljan	199.925	125.964	2.945	1.690	3.866
Veli rat	4.602	5.032	6.401	5.276	4.453
Vir	1.205.435	783.455	802.532	536.581	1.203.720
Vlašići - otok Pag	1.616	248	1.892	3.256	2.256
Zadar - Adria	4.915.220	4.908.676	2.674.660	606.820	250.543
Zadar - Bregdeti		5.713	162.816	178.696	235.477
Zadar - Foša	22.469	13.220	4.003	4.828	1.742
Zadar - Gaženica	3.512.161	2.986.432	8.824.725	10.759.836	8.555.683
Zadar - kod mosta	1.691.372	963.067	802.031	840.942	429.552
Zaglav	2.602	4.816	2.308	3.555	13.942
Žman	659	741	541	424	78.957
RH UKUPNO	79.389.410	72.904.484	71.930.589	68.869.780	69.339.086

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, Uprava ribarstva; Obrada: ZADRA NOVA

U Zadarskoj županiji iskrca se 34,1 % ukupnog iskrcaja RH. Najveći iskrcaj ribe zabilježen je u Gaženici gdje se iskrca 12,33 % ribe, slijedi iskrcaj u Kalima – Vela Lamjana s udjelom od 9,8 % te Biograd na Moru s 4,22 %. Kao što je zabilježen smanjeni ulov ribe u 2018. godini, zabilježen je i manji broj iskrcane ribe u Zadarskoj županiji. Od 2014. godine do 2018. godine zabilježen je pad od 10.050 tona.

Grafički prikaz kretanja iskrcaja ribe po iskrcajnim mjestima od 2015. do 2018. godine

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, Uprava ribarstva; Obrada ZADRA NOVA

Grafički prikaz iskrcaja plovila iz Zadarske županije i ukupan iskrcaj ribolovne flote u RH (kg): kretanje u razdoblju od 2014. do 2018.

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, Uprava ribarstva; Obrada: ZADRA NOVA

Iskrcaj plovila iz Zadarske županije iznosi 46,2 % ukupnog iskrcaja ribolovne flote u RH. Ovaj podatak je vrlo bitan jer plovila iz Zadarske županije ne moraju iskrcavati u matičnoj županiji već i u drugim županijama, a što ovisi o lokaciji ulova.

Marikultura

Marikultura, kao djelatnost uzgoja morskih organizama u morskoj ili boćatoj vodi, posebno se brzo i snažno razvila na području županije. Prihvaćanjem pomorske orijentacije u Zadarskoj županiji i marikultura postaje ravnopravan partner u gospodarenju morem jer zahtijeva čiste resurse za postizanje povoljnih gospodarskih učinaka te se uklapa u djelatnosti koje su prihvatljive konceptu održivog razvoja.

Na razini Republike Hrvatske u 2019. godini registrirano je ukupno 153 uzgajivača morske ribe, od čega 23 na području Zadarske županije. Ukupan broj uzgajališta u Republici Hrvatskoj je 411, a u Zadarskoj županiji nalazi se njih ukupno 60. Od ukupnog broja uzgajivača u županiji, najviše njih bavi se uzgojem školjkaša i bijele ribe, dok se uzgojem tune bave 3 uzgajivača od sveukupno 4 registrirana na državnoj razini (3 uzgajivača tuna ima sjedište u Zadarskoj županiji, ali jedan od njih ima uzgajalište na području Šibensko-kninske županije pa su zato 2 u tablici iz Registra dozvola). Na području županije nalazi se i jedno mrijestilište, odnosno jedan uzgajivač koji se bavi uzgojem riblje mlađi.

Dominantna bijela riba u hrvatskom sektoru uzgoja je brancin (Dicentrarchus labrax) i orada (Sparus aurata). S obzirom na specifične uvjete na istočnoj obali Jadrana, brancin je povoljnija vrsta za uzgoj i u usporedbi s oradom, uzgaja se gotovo dvostruko više. Plava riba tj. tuna (Thunnus thynnus) uzgaja se u plutajućim kavezima na poluzaštićenom i otvorenom području. Uzgoj se temelji na ulovu male divlje tune (8-10 kg) i njihova daljnjeg uzgoja dok ne dosegnu prodajnu veličinu (30 kg). Uzgoj školjkaša odnosi se na dagnje (Mytilus galoprovincialis) i kamenice (Ostrea edulis) koje se uzgajaju na „konopcima" pergolar u posebno kontroliranim područjima pod stalnim nadzorom.

Bitno je napomenuti da se sva uzgajališta nalaze u ruralnim područjima županije koja su postala nositeljima gospodarske grane ribolova i marikulture. Ta je činjenica značajna i kao generator zapošljavanja i samozapošljavanja u ruralnim dijelovima Zadarske županije, što je u skladu s hrvatskim prosjekom s obzirom na to da se u RH gotovo 70 % ribolova, uzgoja i prerade odvija u ruralnim područjima i na otocima gdje su drugi izvori zarade ograničeni.

Broj uzgajivača i uzgajališta u Zadarskoj županiji i RH

ZADARSKA ŽUPANIJA	BIJELA RIBA	ŠKOLJKE	TUNE	UKUPNO
BROJ UZGAJIVAČA	8	13	2	23
BROJ UZGAJALIŠTA	30	15	15	60
REPUBLIKA HRVATSKA	BIJELA RIBA	ŠKOLJKE	TUNE	UKUPNO
BROJ UZGAJIVAČA	29	120	4	153
BROJ UZGAJALIŠTA	69	325	17	411

Izvor: Registar dozvola u akvakulturi 2019.; Obrada: ZADRA NOVA

Kretanje ukupne proizvodnje u marikulturi (t) u RH u razdoblju od 2014. do 2018.

Vrsta	2014.	2015.	2016.	2017.	2018.
Dagnja	714	746	699	920	882
Kamenica	32	52	64	62	54
Jakovljeva kapica	0	0,016	0,06	0,04	0,06
Tuna	2.224	2.603	2.934	2.162	3.227
Lubin	3.215	4.075	5.310	5.616	6.220
Komarča	3.655	4.488	4.101	4.830	5.591
Hama	60	67	125	253	808
Zubatac	7	4	1	0	0
Kalifornijska pastrva	13	0	0	0	0
Romb	0,5	7	1	0	0
Pagar	40	0	0	0	0
UKUPNO (t)	9.960	12.043	13.235	13.843	16.782

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, Uprava ribarstva; Obrada: ZADRA NOVA

Grafički prikaz najzastupljenije proizvodnje u marikulturi u RH

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, Uprava ribarstva; Obrada: ZADRA NOVA

Razlozi za ulaganje u marikulturu Zadarske županije

Zadarska županija je po proizvodnji i izvozu u sektoru marikulture najuspješnija županija na Jadranu, ali još uvijek postoje značajne mogućnosti za daljnji razvoj na tom području. Prednosti marikulture u Zadarskoj županiji su blizina najvećim tržištima (posebno talijanskom tržištu), čistoća i kvaliteta mora te percepcija kvalitetne ribe iz Jadrana što je značajno za inozemna tržišta.

1. Prirodni resursi

Razvedenost obale i čist okoliš čine obalno područje Republike Hrvatske i Zadarske županije jedinstvenom lokacijom na cijelom mediteranskom području. Obala se sastoji od brojnih tehnološki korisnih i tihih zaljeva, uvala i kanala pogodnih za marikulturu. Postoji čitav niz mjesta prikladnih za različite vrste uzgoja morskih organizama. Klima i oceanografski uvjeti pogoduju brzoj i uspješnoj reprodukciji ribe i školjki. Obalno područje Zadarske županije još je uvijek nezagađeno i čisto, što je osnovni preduvjet za uzgoj.

Na kraju 2006. godine, Agencija za zaštitu okoliša u suradnji s Institutom za oceanografiju i ribarstvo iz Splita pokrenula je projekt implementacije mrežne aplikacije za unos, izdavanje i upravljanje pokazatelja stanja morskog okoliša – Bazu podataka i pokazatelja stanja morskog okoliša, marikulture i ribarstva. Mrežna stranica sadrži brojne pokazatelje, među kojima je kvantitativna procjena o stanju okoliša u tranzicijskim, obalnim i otvorenim vodama i kvaliteta uzgoja morskih organizama i mora u kojem se uzgaja.

2. Postojeće iskustvo i stručnost

Hrvatska je često igrala ulogu pionira na području Mediterana, a posebno njezina marikultura u Zadarskoj županiji. To se još uvijek odražava na postojećim iskustvima i akumuliranom znanju kao i u obrazovanim, stručnim i znanstvenim kadrovima. Postojeće znanstvene institucije imaju iskustva i potpuno su sposobne pratiti i pomagati održivi razvoj ove djelatnosti.

3. Postojeća ponuda morskih organizama ne ispunjava uvjete tržišne potražnje

U zemljama s visokim dohotkom i u Republici Hrvatskoj dolazi do rastućeg trenda okretanja sve većeg broja ljudi zdravoj prehrani i vrlo nutritivnim prehrambenim namirnicama. U tome morski proizvodi igraju značajnu ulogu. Potrošnja mesa je smanjena, a riba se sve više uvodi u modernu prehranu. Istodobno, ponuda ulova je smanjena zbog pritiska na prirodne resurse, čime je imperativ stavljen na ribolov pod strožim i organiziranim kontrolama. Jasno je stoga da tržište marikulture stalno raste i postaje sve zahtjevnije. Danas potrošnja po stanovniku u Hrvatskoj iznosi između osam i devet kilograma godišnje, a prosjek u Europskoj uniji je oko 20 kilograma.

4. Marikultura kao dodatni aspekt turizma

Zamah koji je trenutno zahvatio turistički sektor temelj je za nastavak otvaranja lokalnog tržišta. Rast u sektoru turizma u regiji pojačalo je potražnju za proizvodima marikulture. Marikultura je izuzetno kompatibilna s turizmom i ribarstvom, dvjema tradicionalnim aktivnostima u obalnom području.

5. Područja na raspolaganju za razvoj marikulture

Očekuje se smanjenje u ribolovu dok će proizvodnja marikulture porasti u Europi i u nekim drugim krajevima svijeta. Međutim, daljnji rast u Europskoj uniji te u sjevernoeuropskim zemljama najvjerojatnije će ometati prostorna ograničenja, natjecanja za izvore vode, krute mjere zaštite okoliša te razvoj tržišta i jeftinog uvoza iz neeuropskih zemalja. Za razliku od sjeverne Europe gdje je dostupnost obalnog područja jedan od glavnih limitirajućih čimbenika, Hrvatska ima značajne mogućnosti za razvoj uzgoja riba i školjkaša. Zadarska županija ima sve prirodne preduvjete i raspoložive lokacije za uzgajališta riba i školjaka koje su predviđene u prostornom planu.

Prerada

Prerada ribe u Zadarskoj županiji počinje se razvijati početkom 20. stoljeća, a bila je temeljena na preradi srdele soljenjem i konzerviranjem, tj. proizvodnji ribljih konzervi. Od riboprerađivača na području Zadarske županije, neki od najznačajnijih su svakako Omega 3 iz mjesta Kali na Ugljanu, prva proizvođačka organizacija u ribarstvu na području čitave Republike Hrvatske, Mardešić d.o.o. iz mjesta Sali na Dugom otoku te Mišlov d.o.o. koji je u lipnju 2015. godine otvorio pogon za preradu plave ribe u Poličniku čime je proširio svoju djelatnost na preradu i veleprodaju proizvoda ribarstva.

Važno je istaknuti izvozni potencijal djelatnosti ribolova i marikulture. Prema podacima HGK najveći izvoznici u 2018. godini bili su Cromaris d.d. (Zadar), Kali tuna d.o.o. (Kali), Jadran- tuna d.o.o. (Biograd na Moru), Ribarska zadruga Omega 3 (Kali), Pelagos net farma d.o.o. (Zadar), Mišlov d.o.o. (Poličnik), Mardešić d.o.o. (Sali) i Noclerius d.o.o. (Gračac).

Zakonodavna baza, podrška i poticaji u ribarstvu i marikulturi

Dva su glavna zakona koja reguliraju sektor ribarstva: Zakon o morskom ribarstvu (NN 62/17, 130/17, 14/19) i Zakon o akvakulturi (NN 130/17, 111/18). U administrativnom smislu, Ministarstvo poljoprivrede (MP) nadležno je za pitanja ribarstva kako je navedeno u Nacionalnom strateškom planu razvoja ribarstva RH. Ustrojstvena jedinica Ministarstva poljoprivrede izravno zadužena za ova pitanja je Uprava ribarstva (UR). UR zadužena je za obavljanje svih administrativnih poslova u okviru morskog ribarstva (upravljanje flotom i resursima), slatkovodnog ribolova, akvakulture (morske i slatkovodne), mjera strukturne politike (kao upravljačko tijelo) i mjera tržišne politike te ribarske inspekcije. UR, osim središnjeg ureda u Zagrebu, ima i sedam područnih jedinica koje obavljaju tehničke i administrativne poslove iz segmenta morskog ribarstva. UR ima za cilj uspostavu sustava održivog upravljanja resursima i djelatnošću ribarstva u cjelini. U okviru Poljoprivredne savjetodavne službe ustrojen je Odjel za ribarstvo koji u djelokrugu svojih nadležnosti ima za cilj osigurati sponu između administracije i dionika u ribarstvu te im pružiti savjetodavnu ulogu. Dionici sektora udruženi su u komore, zadruge i udruge. Najznačajnije krovne institucije su Hrvatska gospodarska komora (HGK) i Hrvatska obrtnička komora (HOK). Glede udruživanja u zadruge, donesen je propis o posebnom priznavanju ribarskih zadruga kako bi se dionike sektora dodatno potaklo na udruživanje i osiguralo praćenje njihova rada i razvoja.

Baza podataka i pokazatelja stanja morskog okoliša, marikulture i ribarstva

Baza je uspostavljena krajem 2007. u suradnji Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita  i Agencije za zaštitu okoliša. Trenutno sadrži 48 pokazatelja od kojih je, ovisno o dostupnosti podataka, većina aktivnih te više od 40.000 pojedinačnih podataka mjerenja (tzv. sirovi podaci).  
Baza omogućuje pristup i pregled pokazatelja te pristup sirovim podacima koji opisuju stanje morskog okoliša: hranjive tvari u morskoj vodi (nitrati, nitriti, fosfati, silikati), podaci o eutrofikaciji (koncentraciji klorofila, prozirnosti, opasnim tvarima u morskim organizmima i sedimentu (cink, kadmij, bakar, olovo, lindan PCB, DDT), podacima vezanim uz ribarstvo (komercijalne vrste i izlov po godinama, podaci o ribarskoj floti, područja ribolova i dr.) te podaci o marikulturi (kakvoća uzgajanih školjkaša i dr.). Baza daje georeferencirani prikaz postaja s osnovnim informacijama o njima te pripadajućim izmjerenim vrijednostima pojedinog pokazatelja.
Izvor podataka su Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, Institut Ruđer Bošković – Centar za istraživanje mora iz Rovinja i Hrvatske vode. Uspostavom ove baze omogućen je zajednički, mrežni rad stručnjaka i znanstvenika iz ovih institucija i djelatnika Agencije na prikupljanju, obradi i prezentiranju podataka o morskom okolišu zainteresiranoj javnosti.
Daljnjim proširivanjem ove baze u smislu umrežavanja drugih institucija koje prate stanje morskog okoliša, baza će se puniti relevantnim podacima i pokazateljima (Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog planiranja i graditeljstva) te podacima o onečišćenju mora uslijed pomorskog prometa (Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture) kao i drugim podacima važnim za praćenje stanja i pritisaka na morski okoliš.  

(ulaz u bazu: http://baltazar.izor.hr/azopub/bindex)

Gospodarska analiza sektora ribarstva

Izabrane stavke bilance djelatnosti A 03 (Ribarstvo) za 2018. godinu (u kunama)

Bilanca	2017.	2018.
Ukupno aktiva	2.028.241.443	2.252.693.479
Kapital i rezerve	568.555.348	629.889.654
Dugoročne obveze	406.651.451	343.362.741
Kratkoročne obveze	993.172.392	1.206.895.807
Zaposleni u djelatnosti A 03	1.261	1.368
Broj poduzeća djelatnosti A 03 koja su predala financijsko izvješće	77	77

Izvor: HGK, ŽK-Zadar; Obrada: ZADRA NOVA

Promatrajući stavke bilance u ovoj djelatnosti vidljivo je povećanje ukupne aktive za 11 %, stavke kapital i rezerve za 11 %, smanjenje stavke dugoročnih obveza za 16 % i povećanje kratkoročnih obveza za 22 %. Broj zaposlenih u ovoj djelatnosti povećan je za 8 %. Svakako se može pozitivnim ocijeniti povećanje ukupne aktive, kapitala, broja zaposlenih kao i smanjenje dugoročnih obveza.

Izabrane stavke računa dobiti i gubitka djelatnosti A 03 (Ribarstvo) za 2018. godinu, kune

Račun dobiti i gubitka	2017.	2018.
Troškovi osoblja	137.688.041	160.825.924
Neto plaće i nadnice	84.846.646	98.249.596
Ukupni prihodi	925.579.043	1.108.510.416
Dobit ili gubitak prije oporezivanja	69.472.466	100.200.493
Dobit razdoblja	73.541.976	93.786.336
Gubitak razdoblja	12.509.051	6.537.875
Zaposleni u djelatnosti A 03	1.261	1.368
Broj poduzeća djelatnosti A 03 koja su predala financijska izvješća	77	77

Pregledom stavki računa dobiti i gubitka djelatnosti A 03, vidljiv je porast stavke troškova osoblja (17 %) i neto plaće i nadnice (16 %) te rast ukupnog prihoda za 20 %. Posebno je uočljiv porast dobiti razdoblja za 28 %, dok je gubitak prepolovljen (smanjenje 48 %). Porast broja zaposlenih iznosi 8 %.

Klaster "Marikultura"

U listopadu 2008. osnovan je Klaster "Marikultura" koji okuplja uzgajivače bijele ribe (brancin, orada i arbun), uzgajivače tune i uzgajivače školjaka (kamenice i dagnje). Klaster trenutno čini 80-ak pravnih subjekata s ukupno više od 800 zaposlenika. Ova organizacija godišnje proizvodi više od 90 % ukupne proizvodnje cjelokupne hrvatske marikulture. Članovi klastera godišnje proizvedu preko 4000 tona tune, 6000 tona bijele ribe i 3000 tona školjaka te 20 milijuna komada riblje mlađi. Kada je pokrenuta inicijativa za osnivanje klastera od strane Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, kao i Hrvatske gospodarske komore i Obrtničke komore, uključili su se i predstavnici strukovnih udruga u pomorskom sektoru. Kroz zajedničke aktivnosti klastera, članovi u suradnji s komorama, stručnim udrugama i znanstvenoistraživačkim centrom, obavljaju djelatnosti s ciljem jačanja izvozne konkurentnosti: razvoj novih proizvoda i proizvodna raznolikost, ostvarivanje tehničke kompatibilnosti, zajedničke izvozne strategije i ulazak na strana tržišta, obrazovanje i osposobljavanje te druge marketinške aktivnosti.

Lokalne akcijske grupe u ribarstvu

Lokalna akcijska grupa u ribarstvu (FLAG – Fisheries LAG; LAGUR – LAG u ribarstvu) označava partnerstvo između nositelja ribarskog sektora i ostalih lokalnih dionika iz privatnog i javnog sektora s ciljem održivog razvoja ribarstva i marikulture sa zadaćom izrade i provedbe zajedničke strategije za svoje područje. U cijeloj Hrvatskoj registrirano je 14 FLAG-ova od kojih su tri registrirana u Zadarskoj županiji.

FLAG-ovi koriste sredstva potpore iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo namijenjenih ribarstvenim i akvakulturnim područjima, a što je regulirano Operativnim programom za pomorstvo i ribarstvo u programskom razdoblju 2014.-2020.

LAGUR	Datum registracije	Obuhvat
Lostura	9. rujna 2014.	grad Biograd na Moru, općine Sv. Filip i Jakov, Pakoštane, Pašman i Tkon
Tri mora	29. siječnja 2016.	grad Obrovac, općine Jasenice, Novigrad, Poličnik, Posedarje, Ražanac i Starigrad
Plodovi mora	26. veljače 2016.	grad Zadar, općine Kali, Kukljica, Preko i Sali

Ribarske zadruge

Ribarska zadruga Omega 3, Kali

Ribarska zadruga Zadar, Zadar

Braniteljsko-ribarska zadruga Dagnja, Zadar

Ribarska proizvođačka zadruga Vrgada, Vrgada

Ribarska zadruga Rivanj, Rivanj

Važne tvrtke

Cromaris d.d.

Cromaris je tvrtka posvećena uzgoju, prodaji i preradi bijele ribe s naglaskom na brancin i oradu.

Adresa:
Gaženička cesta 4b
23000 Zadar
E-mail: info@cromaris.hr
Web: www.cromaris.hr
Tel: +385 23/254-960
Fax: +385 23/250-883

Kali tuna d.o.o.

Tvrtka Kali tuna uzgaja atlantsku plavorepu tunu u mirnim vodama Jadranskog mora. Glavni proizvod tvrtke je kvalitetna sashimi tuna. Kali tuna nastoji proizvoditi i distribuirati zdrave plodove mora na ekonomičan, učinkovit i ekološki prihvatljiv način.

Adresa:
Put Vele Luke 70
23272 Kali
E-mail: kali-tuna@kali-tuna.hr
Web: www.kali-tuna.com
Tel: +385 (0)23 28 28 00
Fax: +385 (0)23 28 28 10

Jadran tuna d.o.o.

Od osnutka 1997. godine do danas Jadran tuna se razvija, prateći svjetske tehnološke i tržišne trendove. Većina njihovih proizvoda je kvalitetna tuna za japansko tržište (sushi i sashimi). Danas se flota sastoji od 13 ribarskih brodova, 2 tegljača, jednog broda-hladnjače i više pomoćnih brodova i čamaca za farmu i razne intervencije.

Adresa:
Vukovarska 86
23210 Biograd na Moru
E-mail: jadran.tuna@jadran-tuna.hr
Web: www.jadran-tuna.hr
Tel: +385 (0)23 385 355
Fax: +385 (0)23 385 359

Ribarska zadruga Omega 3

Ribarska zadruga „Omega 3“ – osnovana je 2008. godine u mjestu Kali na otoku Ugljanu. Primarna djelatnost RZ „Omega 3“ je ulov male plave ribe (srdela i inćuna). Ulov ribara članova RZ „Omega 3“ ima značajan udio u cjelokupnom hrvatskom ribolovu, a posebno u ribolovu s plivaricom srdelarom, gdje sudjeluju s preko 20 % u ukupnom nacionalnom ulovu male plave ribe. Okuplja 16 zadrugara, te posjeduje flotu od 21 broda (21 plivarice).

Adresa:
Ulica svetog Lovre 64
23272 Kali
E-mail: info@rz-omega3.hr
Tel: +385 23 281 227
Komercijala: +385 23 686 406
Fax: +385 23 686 036

Pelagos net farma

Pelagos net farma d.o.o. osnovana je 2013. godine. Bavi se uzgojem tune i preradom sitne plave ribe. Pelagos net farma – pogon za preradu inćuna ima kapacitet od 1000 tona. Svježa sitna plava riba, ulovljena vlastitom flotom ili kooperativnim brodovima Pelagos net farma kooperantskih tvrtki, doprema se brodovima izravno u pogon gdje se zatim soli, marinira, filetira te zamrzava visokokvalitetnom Individual Quick Freezing (IQF) metodom.

Adresa:
Gaženička cesta 28B 
23000 Zadar
info@pelagos-net.hr
www.pelagos-net.hr
Tel: +385 23 638 291
Fax: +385 23 638 229

Mišlov d.o.o.

Tvrtka Mišlov d.o.o. osnovana je 2001. godine sa sjedištem u mjestu Kali, otok Ugljan. Glavna djelatnost tvrtke je ulov male plave ribe (srdele i inćuna). U lipnju 2015. tvrtka otvara pogon za preradu plave ribe u Poličniku čime širi svoju djelatnost na preradu i veleprodaju proizvoda ribarstva. Proizvodnja obuhvaća mariniranje i soljenje inćuna i srdela te zamrzavanje suvremenom tehnologijom pojedinačnog zamrzavanja (IQF). 

Adresa:
Grabi 44
23241 Poličnik
E-mail: info@mislov.hr
Tel: +385 23 281 186
Fax: +385 23 281 454

Mardešić d.o.o.

Tvornica Mardešić osnovana je 1905., a s proizvodnjom ribe započela je 1907. S obzirom na to da se tvornica nalazi u mjestu Sali na Dugom otoku, više od 100 godina glavni je izvor prihoda za lokalno stanovništvo i ono okolnih otoka. Danas tvornica proizvodi konzervirane ribe, uglavnom srdele, inćune, tunu i skušu.

Adresa:
Sali II 1
23281 Sali
Dugi otok, Hrvatska
E-mail: info@mardesic.hr
Tel: +385 23 377 029

Noclerius d.o.o.

Prerada i konzerviranje riba, rakova i školjki.

Adresa:
Hrvatskog proljeća 18
23440 Gračac
Tel: +385 23 775 065

Kontakti

Ministarstvo poljoprivrede

Ministarstvo propisuje mjere upravljanja i gospodarenja biološkim bogatstvima mora i slatkih voda; određivanje i kontrolu ribolovnog napora; određivanje granica između unutarnjeg i vanjskoga ribolovnog mora, granica ribolovnih zona, propisuje namjene, vrste i količine ribolovnih alata i opreme u ribolovu, propisuje i uvjete za uzgoj ribe i drugih vodenih organizama, uvjete za obavljanje ribolova i uvjete za priznavanje organizacija proizvođača u ribarstvu. Uprava ribarstva nadležna je za sve poslove ribarstva i njihovu administrativnu provedbu. Pripajanjem Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe ustrojena je unutar ministarstva Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva. Uprava je nadležna za poslove pružanja stručne podrške i informiranja korisnika na terenu, kao i za organiziranje i provedbu stručnog osposobljavanja za obavljanje gospodarskog ribolova na moru i osnovnog osposobljavanja za obavljanje djelatnosti akvakulture. Uprava surađuje s udruženjima u ribarstvu, FLAG-ovima, udrugama, županijskim i lokalnim uredima i regionalnim agencijama.

Uprava ribarstva

Alexandera von Humboldta 4b
10000 Zagreb
Tel: +385 (0)1 6443 185, 6443 181
E-mail: uprava.ribarstva@mps.hr
E-mail: eufondovi.ribarstvo@mps.hr
E-mail: rmc@mps.hr

Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva

Služba za podršku u korištenju mjera ribarstvene politike

Ivana Mažuranića 30
23000 Zadar
Tel: +385(0)23 309 822
E-mail: valentina.andric@mps.hr

Udruženje ribarstva

Udruženje ribarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori okuplja sve članove kojima je osnovna djelatnost uzgoj ribe, ulov i prerada. Vijeće Udruge bavi se pitanjima koja su zajednička za sve tvrtke na području ribarstva te predlaže mjere za rješavanje problema (stanje na tržištu, porezne i carinske politike, mjere za poboljšanje proizvodnje i sl.). Prijedlozi mjera redovito se dostavljaju nadležnim državnim tijelima. Postoje tri grupacije koje djeluju u okviru Vijeća Udruženja ribarstva: akvakultura, ribolov i prerada ribe.

Zoran Radan

Samostalni savjetnik/Poslovni tajnik Udruženja ribarstva

Tel: +385 1 4561 620
E-mail: zradan@hgk.hr

Strukovna skupina marikulture pri Županijskoj gospodarskoj komori Zadar

Strukovna skupina marikulture pri Županijskoj gospodarskoj komori u Zadru unutar HGK okuplja svoje članice, tvrtke čija je djelatnost uzgoj plave ribe i tune.

Cilj Strukovne skupine je unaprjeđenje rada i poslovanja, zastupanje njihovih interesa pred državnim tijelima i poticanje aktivnosti u promociji poduzeća na domaćem i stranom tržištu. Strukovna skupina također prati sva zakonska rješenja koja se odnose na ovu djelatnost.

Županijska komora Zadar

+385 23 211 747
+385 23 212 930
hgkzd@hgk.hr

METALOPRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

(Industrija automobilskih komponenti)

---

Proizvodnja metala i gotovih metalnih dobara ima dugu tradiciju u Hrvatskoj. Velik dio metalne industrije je u vlasništvu državnih fondova i banaka, dok privatni vlasnici dominiraju u proizvodnji gotovih metalnih proizvoda. Financijski potencijal domaćih tvrtki u ovoj grani je limitiran, povećana strana ulaganja svih vrsta su potrebna i očekuju se.

Postoje četiri strojarska i tri elektrotehnička fakulteta u Hrvatskoj koji godišnje imaju oko 1 000 diplomanata iz područja inženjerstva i informacijske tehnologije. Uz potporu tehnoloških centara pri tehničkim fakultetima sveučilišta u Zagrebu, Zagrebu, Rijeci i Splitu, ti stručnjaci imaju priliku razvijati privlačne, poduzetnički usmjerene proizvodne programe.

Broj tvrtki koje posjeduju certifikate ISO 9000 je u porastu, što je jedan od uvjeta za suradnju i izvoz u industrijski razvijene zemlje, a također za uspostavljanje kooperantskih i strateških partnerstava, posebno s domaćim proizvođačima strojeva i opreme.

Tvrtke koje proizvode strojeve, aparate i vozila, aktivno sudjeluju svake godine na mnogim specijaliziranim sajmovima u sklopu Zagrebačkog velesajma. Hrvatska gospodarska komora organizira nacionalne zajedničke nastupe svojih članova na domaćim i međunarodnim sajmovima, ovisno o interesu svojih članova.

Prije osamostaljenja Hrvatske, Zadar se sa svojim tvrtkama SAS i BAGAT isticao u tom sektoru. Tvrtke su zapošljavale velik broj ljudi i radile s klijentima od Njemačke do Rusije.

Konkurentske prednosti Zadarske županije

1. Blizina zemalja Europske unije

Značajna prednost Hrvatske i Zadarske županije je blizina tržišta Europske unije. Relativna blizina automobilskih tvornica u 15 zemalja Europske unije, dobar zemljopisni položaj i intenzivna ulaganja u modernizaciju infrastrukture daju domaćim proizvođačima veliku početnu prednost.

Osim nižih troškova prijevoza, blizina kupaca u posljednje vrijeme postaje sve važnija, jer je fokus na istodobnoj isporuci dijelova klijentima, u skladu s njihovim svakodnevnim potrebama kako bi se smanjilo, koliko je to moguće, troškovi skladištenja vozila prije sastavljanja.

2. Kvaliteta domaćih dobavljača na razini europskih standarda

Većina domaćih dobavljača ima sve relevantne certifikate, prvenstveno ISO 9001, ali i sve više i više TS16949 certifikata. Kvaliteta proizvoda zadovoljava visoke standarde u automobilskoj industriji, o čemu svjedoči i činjenica da se najveći dio proizvodnje izvozi na tržište Europske unije. Europska razina kvalitete i u isto vrijeme niži troškovi rada nego u drugim zemljama Zapadne Europe, čimbenici su koji stvaraju značajnu komparativnu prednost za Hrvatsku.

3. Snažna suradnja hrvatskih proizvođača s klijentima u području istraživanja, projektiranja i planiranja novih proizvoda

Brojne hrvatske tvrtke uspješno su razvile nove linije proizvoda ili usluga, ili nadogradile već postojeće u posljednjih nekoliko godina. Primjena AutoCAD-a i drugih softvera za dizajn i razvoj komponenti relativno je raširena u odnosu na situaciju u drugim zemljama u regiji.

Prema istraživanju OECD-a, brojni hrvatski dobavljači već surađuju sa svojim klijentima na područjima koja zahtijevaju duboke, stabilne i srednje do dugoročne poslovne odnose, kao što su razvoj proizvoda, dizajn proizvoda i planiranje proizvodnje. Razina suradnje je puno bolja nego u drugim dijelovima regije. Osim toga, većina tvrtki koristi web stranice za komunikaciju sa svojim klijentima i redovito sudjeluje u on-line javnim nabavama.

Svi ti elementi su jasan dokaz duboke i jake veze između lokalnih dobavljača i međunarodnih klijenata.

4. Konkurentni troškovi radne snage i produktivnosti

Republika Hrvatska još uvijek je zemlja s konkurentnim cijenama u odnosu na zemlje Europske unije. Međutim, produktivnost radne snage u Hrvatskoj je veća nego u većini zemalja srednje i istočne Europi koji su predstavljeni u sljedećem grafikonu.

5. Visoko kvalificirana radna snaga

Važna prednost je kvaliteta i dostupnost visoko kvalificirane radne snage ili inženjera.

6. Državna potpora za razvoj automobilske industrije

Iako su državne subvencije ograničene u smislu vremena, jer su to izravne sektorske državne subvencije za proizvođače, u velikoj mjeri pridonose tehnološkoj modernizaciji i konkurentnosti tvrtki koje posluju u Hrvatskoj. HBOR (Hrvatska banka za obnovu i razvoj) krediti pružaju dodatna sredstva namijenjena za stjecanje radnog kapitala po povoljnim uvjetima.

Hrvatska ima proaktivni pristup privlačenja stranih izravnih ulaganja u automobilsku industriju, koji uključuju ne samo porezne olakšice, već i pristup industrijskim zonama i ubrzavanju postupka dobivanja potrebnih dozvola.

7. Mogućnosti za veze s proizvođačima u drugim zemljama

Dobar zemljopisni položaj te globalizacija automobilske proizvodnje otvara za proizvođače u Hrvatskoj mogućnosti za povezivanje s tvrtkama u susjednim zemljama koje imaju značajne kapacitete za proizvodnju automobilskih dijelova posebno Austrija, Mađarska, Italija, Slovenija i Rumunjska.

Primjeri prekogranične suradnje već postoje i ujedno postoje mogućnosti za stvaranje klastera s međunarodnim proizvođačima u zemljama članicama i zemljama kandidatima Europske unije. Unatoč visokoj razini industrijskog suparništva na međunarodnoj razini, sadašnji trendovi u automobilskoj industriji tjeraju proizvođače na intenziviranje suradnje.

8. Jaka tradicija

Jedan od ključnih nasljeđa automobilske industrijske baštine u ovom području je visoka razina specifične obuke u automobilskom sektoru i dostupna stručnost, uključujući i stručnosti koje su usko povezane s proizvodnjom automobilskih dijelova, na primjer obrade metala, zavarivanje, proizvodnja plastičnih proizvoda, električne oprema za proizvodnju, stroja za inženjering, proizvodnja visoko preciznih komponenti.

Zadar ima bogatu i dugu tradiciju u industriji obrade metala. Prije osamostaljenja Hrvatske, zadarske tvrtke SAS i BAGAT bile su među najuspješnijim tvrtkama, zapošljavajući velik broj ljudi, a imale su klijente od Njemačke do Rusije. Kako je istaknuto u studiji OECD-a, stranim investitorima već prisutnim u regiji postojanje kvalificirane radne snage u automobilskoj industriji bio je odlučujući čimbenik kada su odabrali Zadarsku županiju kao mjesto za njihova ulaganja. Prema njima, to nije bio slučaj sa ostalim tržištima u nastajanju.

Važne tvrtke

LTH Metal Cast d.o.o
Tvrtka LTH Metalni lijev osnovana je 1999. godine kao sastavni dio grupacije LTH Castings. Nakon nastavka proizvodnje u ranim 90-ima, tvrtka se usmjerava pretežno na proizvodnju polugotovih dijelova.
Adresa: Benkovačkih bojovnika b.b, 23420 Benkovac
Tel: + 385 (0) 23 684 810
Fax: + 385 (0) 23 681 032
e-mail: info@tcg-mc.t-com.hr
Web: www.utlth-ol.si

SAS Strojogradnja d.o.o.
Tvrtka SAS strojogradnja osnovana je 1961. Danas je to vrlo uspješan član Riko grupe. Proizvodni program tvrtke SAS Strojogradnja uključuje:

• Specijalne alatne strojeve
• Obradne centre
• Fleksibilne proizvodne sustave i linije
• Transport i manipuliranje opreme

Adresa: Domovinskog rata 1, 23000 Zadar
Tel: +385 (0) 23 200 200
Fax: +385 (0) 23 321 233
e-mail: sales@sas-strojogradnja.hr
Web: www.sas-strojogradnja.com

HSTEC d.d.
Tvrtka HSTEC (ranije SAS-HSTEC d.d.) osnovana je 1997. godine kao tvrtka za razvoj, projektiranje i proizvodnju preciznih visokobrzinskih elektromotornih vretena, direktnih pogona i druge visokobrzinske tehnike te za inženjering, projektiranje i automatizaciju specijalnih obradnih strojeva i sustava.
Adresa: Zagrebačka Ulica 100, 23000 Zadar
Tel: +385 (0)23 205 405
Fax: +385 (0)23 205 406
e-mail: info@hstec.hr
Web: www.hstec.hr

Aluflexpack d.o.o.
ALUFLEXPACK je hrvatska tvrtka osnovana u lipnju 2001., kao nasljednik bivše tvrtke Folijaplast osnovane u lipnju 1981. sa sjedištem u Zadru, 23000, Murvica bb. AFP ima dva proizvodna pogona u Umagu i Zadru te zapošljava 400 ljudi. Tvrtka koristi najmoderniju tehnologiju za tisak, lakiranje, ekstradiranje i laminiranje. Naša osnovna djelatnost je fleksibilna ambalaža i prerada aluminijske folije i savitljivog filma. Proizvodni pogon u Zadru je specijaliziran za aluminijski program – flexo tisak sa UV bojama, konvencionalni flexo i orijentiran je na mliječnu i farmaceutsku industriju. Tvrtka je certificirana prema ISO standardu 9001:2000.
Adresa: Murvica bb, 23000 ZADAR
Tel: +385 23 205 205; +385 (0)52 703 300
Fax: +385 23 205 155; +385 (0)52 741 217
e-mail: afp@afp.hr
Web: www.afp.hr

Preuzmite prošireni profil sektora
PDF (7 mb)

TURIZAM

---

Kratka povijest

Turizam u Zadru ima jako dugu tradiciju. U povijesnim ljetopisima zabilježen je posjet skupine izletnika iz Beča koji su posjetili Zadar u srpnju 1879 godine, kao i osnivanje udruge za uljepšavanje grada 1892. (aktivna do 1918.), a 1899. osnovano je društvo Liburnija za planinarenje i turizam.

Početkom 20.st. u ožujku 1902. Hotel Bristol (današnji Hotel Zagreb) otvoren je za javnost. Najvažnije razdoblje za razvoj turizma u Zadarskoj županiji je od 1960-ih - 1980-ih godina 20. stoljeća, kada je izgrađena većina hotelskih kompleksa.

Konkurentske prednosti Zadarske županije

• Zadarska županija je sigurna, privlačna, gostoljubiva i ekološki osviještena županija
• Brzi razvoj turizma investitorima nudi jedinstvenu priliku za investiranje u kontinuirano rastući dinamični sektor.
• Hrvatska uspješno gradi imidž sigurnog i atraktivnog turističkog odredišta, što je značajna komparativna prednost s obzirom na činjenicu da je sigurnost visoko na popisu faktora koji utječu na izbor odredišta za odmor.
• Turistički objekti i kapaciteti su dostupni tijekom cijele godine i postoji potencijal za produljenje turističke sezone izvan uobičajenih ljetnih mjeseci.
• Dodatni turistički potencijal leži u zaleđu Zadarske županije (postoji samo 15 registriranih seoskih turističkih objekata).
• Raste interes za kvalitetne turističke ponude.
• Rastući tržišni interes za selektivne oblike turizma, a Zadarska županija ima visok potencijal u ovom području.
• Hrvatski turistički sektor značajno je narastao u posljednjih nekoliko godina.
• Neke kulturne znamenitosti su međunarodno priznate, a samo se djelomično koriste.
• Čist i očuvan okoliš.
• Visoka lojalnost gostiju
• Kontinuirani rast interesa vanjskih tržišta za mediteranske destinacije.
• Mogućnost za razvoj sportskog turizma s naglaskom na golf.
• Veliki broj kvalitetnih dobavljača prehrambenih i drugih proizvoda.
• Liberalizacija viznog režima.

Važne tvrtke - Glavni turistički objekti

Među brojnim turističkim kapacitetima najvažniji su:

Preuzmite prošireni profil sektora
PDF (7 mb)