Poljoprivreda


Uvod

Očuvana priroda i okoliš, kao temeljna pretpostavka proizvodnje raznolike, zdrave i sigurne hrane, daju Hrvatskoj prednost nad drugim razvijenim zemljama.
Zadarska županija prostire se na raznolikom prirodnom području koje obuhvaća otoke, obalu i Ravne kotare te dio Bukovice, južnih padina Velebita i Like. Ravni kotari, uz obalu, predstavljaju najvažnije područje za poljoprivredu. Tri različite geografske i klimatske zone prisutne su na relativno malom području: ravnice u zaleđu pod utjecajem kontinentalne klime, obalno područje s utjecajem mediteranske klime te planinsko područje. To omogućuje proizvodnju širokog asortimana poljoprivrednih proizvoda. Ekološki uvjeti (klima i tlo), geografski položaj, blizina prometnica i tržišta, vrlo su povoljni za poljoprivrednu proizvodnju.
Poljoprivreda – posebno uzgoj maslina i proizvodnja visokokvalitetnog maslinova ulja, vinogradarstvo i proizvodnja vrhunskih vina, proizvodnja ranih povrtlarskih kultura, ali i stočarstvo i peradarstvo te ribarstvo s marikulturom – imaju dugu i bogatu tradiciju na području Zadarske županije. Postojeći resursi (poljoprivredno zemljište, povoljna klima, mogućnost osiguranja navodnjavanja, prostrani i bogati akvatorij), s jedne strane, te sektor turizma kao potencijalno značajno tržište za visokokvalitetne (tradicionalne, prepoznatljive, „zdravo“ uzgojene) proizvode, s druge strane, uvjeti su koji zasigurno jamče daljnji uspješni razvoj poljoprivrede i ribarstva te njihovih pratećih djelatnosti kao značajnih elemenata cjelokupnog održivog razvoja na području Zadarske županije.
Prema kriteriju OECD-a na regionalnoj razini, Zadarska županija spada u ZNAČAJNO RURALNE REGIJE s 15 do 50 % stanovništva koje živi u lokalnim ruralnim područjima. Od ukupnog broja stanovnika županije, 48 % stanovništva živi u ruralnim područjima. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, Zadarska je županija spadala u pretežito ruralne regije s više od 50 % stanovništva u ruralnim područjima.

Klimatska obilježja u Zadarskoj županiji

Klima, tlo i reljef zajednički određuju poljoprivredno stanište ili agrobiotop. Iako postoje razlike između obalnog i kontinentalnog dijela županije, jedini dostupni podaci prikupljaju se u meteorološkoj postaji u Zadru. Na području Zadarske županije nekoliko je vrsta klima: mediteranska, submediteranska, kontinentalna i planinska. Mediteranska primorska klima karakteristična je po svojim toplim, suhim ljetima i blagim kišovitim zimama. Hladnije zime i više temperaturnih fluktuacija obilježja su submediteranske klime na području Bukovice, Zagore i Ravnih kotara, dok su oštre i snježne zime i ugodna ljeta s toplim danima i hladnim noćima uz značajne temperaturne fluktuacije, značajke kontinentalne i planinske klime u Lici i na planinskom području.

Oborine

Oborine imaju dominantan utjecaj na proizvodnju biljaka. Količinu oborina određuju visina, utjecaj mora i drugi čimbenici. Godišnje količine oborina kreću se od 800-900 mm na područjima južnih otoka (Tajerske sestrice, Pašman, Dugi otok), preko Ravnih kotara i sjevernih otoka s 900-1100 mm do 1200-2300 mm u Lici i na planinskom području. Minimalna količina oborina karakteristična je za ljetno razdoblje, a maksimalna u kasnu jesen. Snijeg je čest u Lici i planinama, dok u priobalju i na otocima uglavnom nije prisutan. Prosječna godišnja količina oborina u Zadru iznosi 851 mm. Kišne oborine su se rasporedile na način da je u prvih šest mjeseci u godini palo oko 43% od ukupne količine oborina, a u drugom dijelu godine 57%. Prosječno najviše kišnih oborina ima u rujnu (113 mm), a najmanje u srpnju (28 mm). Iz podataka dobivenih u promatranom razdoblju, razvidni su vrlo promjenjivi klimatski parametri.

Temperature

Središnja godišnja temperatura na meteorološkoj postaji Zadar je 15,2 ºC. Klima je umjereno topla. U prosjeku su najhladniji mjeseci u godini siječanj i veljača s prosječnom temperaturom od 7,2 °C, a najtopliji je srpanj s prosječnom temperaturom od 24,4 ºC. Općenito govoreći, visoke temperature nisu toliko štetne kao one niske. Za razliku od padalina, temperatura je manje promjenjiv klimatski parametar.

Relativna vlažnost zraka

Prosječna godišnja vrijednost relativne vlažnosti zraka u obalnom području iznosi: 71,5 % na području Like i oko 79 % na području Pounja, a u Ravnim kotarima (Smilčić, Benkovac) 66% do 72 %. Visoka vlažnost zraka uobičajena je za razdoblje od listopada do veljače, a niska vlažnost zraka za razdoblje od lipnja do kolovoza.

Brzina vjetra

Područje Zadarske županije ima prosječnu brzinu vjetra od samo 3,3 m/s. Tipični vjetrovi u županiji su sjeverni vjetar bura (pogotovo na području Paga, Velebitskog kanala, Vira) i južni vjetar jugo. "Levant" je još jedan čest vjetar, hladan i neugodan, koji puše s istoka. Ljeti je na obali karakterističan etezijski vjetar (maestral) koji ublažava ljetne vrućine.

Insolacija

Prosječni godišnji broj sunčanih sati na području Zadra je 2626 sati. Najveći broj sunčanih sati u prosjeku je u srpnju (359 sati), a najmanje u prosincu (110 sati). Obalno područje ima više vedrih i sunčanih (115-118) nego oblačnih dana (84-90). U kontinentalnom dijelu situacija je obrnuta, primjerice u Gračacu ima 126 vedrih i 96 oblačnih dana. Zadarsko područje je sunčano i dobiva značajne količine solarne energije, u godišnjem prosjeku 320-350 kcal/cm²/danu.

Edafski uvjeti (tlo)

U Zadarskoj županiji dominira smeđe tlo na kršu, rasprostranjeno na 33,3% ukupnih površina, slijedi crvenica koja pokriva 12,3 % površina, a na trećem mjestu po zastupljenosti je stjenovito tlo s udjelom od 9,5%. Tla Zadarske županije vrlo su različita po fizikalnim svojstvima, što je ujedno vrlo važna komponenta u procjeni prikladnosti za poljoprivrednu proizvodnju. Oko 55% obradivih površina je rendzina i koluvijalno-antropogeno tlo, aluvijalnokoluvijalno tlo i smeđe tlo kao i regosol čija su obilježja dobra vodopropusnost, stabilna struktura, pogodna tekstura i povoljan omjer zraka i vode. Oko 25% obradivih površina obuhvaća kamenita zemlja gdje dominira veliki kamen i šljunak, iznimno je propusna za vodu i različite dubine, skeletno tlo koje čini dio ovih tala neprikladnim za poljoprivredu, dok je drugi dio pogodan za uzgoj nekih vrsta voća, povrća i vinograda. I na koncu, oko 20% obradivih površina u županiji obuhvaća hidromorfno tlo (hipoglej, euglej, močvarno-glejno tlo, vertično tlo) s odgovarajućom dubinom, ali nažalost s nepovoljnim fizičkim svojstvima kao što su teška tekstura, slaba vodopropusnost i mali kapacitet zraka.

Struktura poljoprivrednih gospodarstava

Na području Zadarske županije u 2019. godini u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava bilo je upisano 8.000 poljoprivrednih gospodarstava.

Broj poljoprivrednih gospodarstava prema vrsti organizacije (31. 12. 2019.)

 

Druge pravne osobe

Obiteljsko gospodarstvo

 

Obrt

Samoopskrbno
poljoprivredno
gospodarstvo

Trgovačko društvo

 

Zadruga

 

Ukupno

Zadarska županija

10

7757

54

63

92

24

8000

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, 2019. godine; Obrada: ZADRA NOVA

Poljoprivredne površine u ARKOD sustavu

ARKOD je nacionalni sustav identifikacije zemljišnih parcela, odnosno evidencija uporabe poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj. Cilj ARKOD-a je omogućiti poljoprivrednicima lakši i jednostavniji način podnošenja zahtjeva za poticaje kao i njihovo transparentno korištenje. ARKOD sustav sastavni je dio Integriranog administrativnog i kontrolnog sustava (IAKS) kojim zemlje članice Europske unije dodjeljuju, prate i kontroliraju izravna plaćanja poljoprivrednicima. Sustav uspostavlja Ministarstvo poljoprivrede te Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Pregled broja ARKOD parcela i površina upisanih u ARKOD sustav (2019.)


Županija

Broj parcela

Površina (ha)

Bjelovarsko-bilogorska

93.099,26

96.871

Brodsko-posavska

67.077,85

51.744

Dubrovačko-neretvanska

9.625,85

45.536

Grad Zagreb

7.733,62

18.142

Istarska

25.327,06

49.154

Karlovačka

31.153,88

58.685

Koprivničko-križevačka

71.217,67

128.283

Krapinsko-zagorska

21.699,74

84.729

Ličko-senjska

51.264,94

77,237

Međimurska

29.836,30

57.906

Osječko-baranjska

211.854,29

85.789

Požeško-slavonska

44.956,04

44.666

Primorsko-goranska

12.495,23

17.774

Sisačko-moslavačka

69.517,76

66.751

Splitsko-dalmatinska

19.840,20

57.375

Šibensko-kninska

20.757,24

43.587

Varaždinska

30.988,55

84.519

Virovitičko-podravska

84.822,43

56.922

Vukovarsko-srijemska

129.989,37

64.982

Zadarska

40.044,00

64.654

Zagrebačka

71.299,10

125.042

Ukupno RH

1.144.600,41

1.380.348

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, 2019. godine; Obrada: ZADRA NOVA

Poljoprivredne površine u ARKOD sustavu razvrstane su u sljedeće kategorije: oranica, staklenici na oranici, livada, krški pašnjak, vinogradi, iskrčeni vinogradi, maslinik, voćnjak, rasadnik, miješani trajni nasadi, ostale vrste upotrebe zemljišta, privremeno neodržavane parcele.
Struktura poljoprivrednih zemljišta u Zadarskoj županiji pokazuje da najveću površinu od 20.594,71 ha zauzimaju krški pašnjaci, što čini 53,8% ukupnih poljoprivrednih površina županije. Slijede oranice koje prekrivaju 6.084,02 ha površine odnosno 15,9% ukupne poljoprivredne površine, livade se prostiru na 4.411,47 ha ili 11,5 %, a maslinici na 3.243,68 ha ili 8,5 % ukupne poljoprivredne površine. Voćnjaci zauzimaju 4 % poljoprivrednih površina odnosno 1.621,68 ha, a vinogradi pak svega 1.508,66 ha ili 3,9 % ukupnih poljoprivrednih površina. Mješoviti trajni nasadi prekrivaju površinu od 244,62 ha što je tek 0,63 % ukupnih poljoprivrednih površina.

Poljoprivredne površine u Zadarskoj županiji prema vrsti uporabe


POLJOPRIVREDNE POVRŠINE PREMA VRSTI

POVRŠINA ARKOD PARCELE (ha)

Oranica

6.084,02

Staklenik na oranici

32,78

Livada

4.411,47

Krški pašnjak

20.594,71

Vinogradi

1.508,66

Iskrčeni vinogradi

67,86

Maslinik

3.243,68

Voćnjak

1.621,68

Rasadnik

0,79

Mješoviti trajni nasadi

244,62

Ostale vrste upotrebe zemljišta

294,15

Privremeno neodržavane parcele

188,80

Ukupno

38.293,22

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, 2019. godine; Obrada: ZADRA NOVA

Biljna proizvodnja

Područje Zadarske županije ima idealne klimatske i pedološke uvjete za biljnu proizvodnju. Ovo područje njeguje dugu tradiciju u uzgoju voća (višnja maraska, breskva, nektarina, bajam, trešnja, smokva i jabuka), povrća, kako na otvorenom, tako i u zaštićenom prostoru, maslina te vinove loze. Područje Ravnih kotara sadrži 30% obradivog poljoprivrednog zemljišta u Dalmaciji te ima veliki potencijal za intenzivniju proizvodnju i prihod. To je područje s preko 2500 sati grijanja sunca godišnje, što ga svrstava u najvedrije hrvatske krajeve. Ti uvjeti omogućuju dulju vegetaciju termofilnih kultura i proizvodnju zimskog povrća na otvorenom i u zaštićenom prostoru.

Ratarstvo

Ratarske kulture u ovom kraju imaju značajnu ulogu kako zbog uzgoja radi prehrane ljudi i životinja, tako i zbog plodoreda kojima se postižu optimalni učinci u povrćarstvu. Od ukupnih površina kraških polja u budućnosti se za ratarsko-povrtlarske kulture može računati na 6000 ha zemljišta. Nedostatak sustava navodnjavanja uvelike otežava ratarsku proizvodnju budući da te biljke imaju velike potrebe za vodom.
Žitarice se, u Zadarskoj županiji, uzgajaju na ukupnoj površini od 1203,46 ha. Žitarice koje se uzgajaju u županiji su: heljda, ječam jari, ječam ozimi, kukuruz, kukuruz šećerac, kukuruz kokičar, pšenica jara, pšenica ozima, tritikale jare, tritikale ozime, tvrda pšenica jara, tvrda pšenica ozima, zob jara i zob ozima. Najveću površinu (30%) zauzima uzgoj kukuruza, slijedi ječam ozimi koji prekriva ukupno 21,7 % površina, pšenica ozima prekriva 20,8 % ukupnih površina i ječam jari koji zauzima 18,7 % ukupnih površina.

Uzgoj različitih vrsta žitarica na površinama u Zadarskoj županiji u 2019. godini


ŽITARICE

POVRŠINA (ha)

HELJDA

0,17

JEČAM JARI

225,5

JEČAM OZIMI

260,89

KUKURUZ

361,71

KUKURUZ - KOKIČAR

1,18

KUKURUZ - ŠEĆERAC

3,34

PŠENICA - JARA

23,77

PŠENICA - OZIMA

250,48

RAŽ - JARA

0,29

RAŽ - OZIMA

1,31

TRITIKALE - JARE

5,84

TRITIKALE - OZIME

5,94

TVRDA PŠENICA - JARA

1,75

TVRDA PŠENICA - OZIMA

2,96

ZOB - JARA

36,96

ZOB OZIMA

21,37

UKUPNO

1203,46

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, 2019. godine; Obrada: ZADRA NOVA

Povrćarstvo

Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) za 2019. godinu, ukupne površine u Zadarskoj županiji na kojima se uzgajaju različite povrtne kulture iznose 1304 ha. U uzgoju povrća na području Zadarske županije, prema ukupnim površinama na kojima se uzgajaju, zastupljene su sljedeće kulture: artičoka, batat, blitva, bob, brokula, buča, bundeva, celer, češnjak, cikla, cvjetača, endivija, grah, grašak, kelj, koraba, krastavci, krumpir, kupus, luk, matovilac, mrkva, paprika, patlidžan, peršin, poriluk, radič, rajčica, rikula, rotkvica, salata, slanutak, špinat, tikvice. Tablica (dolje) prikazuje koliku površinu zauzima pojedina povrtna kultura. Najveća površina nalazi se pod miješanim povrtnim kulturama i ona iznosi 740,01 ha, što je 56,7 % ukupne površine pod povrtnim kulturama. Slijedi proizvodnja mrkve (139 ha) na 10,6 % površina te krumpira koji se uzgaja na 127,22 ha ili 9,7 % površine. Krumpir se 2015. godine uzgajao na 24 % ukupnih povrtnih kultura, znači da se u posljednje četiri godine bilježi smanjenje površine uzgoja krumpira za 50,5 %. Luk se uzgaja na 41,69 ha, peršin na 39,01 ha, kupus na 29,67 ha, tikvice na 20,83 ha i rajčica na 18,31 ha.

Uzgoj različitih vrsta povrća na površinama u Zadarskoj županiji u 2019. godini

VRSTA POVRĆA

POVRŠINA (ha)

ARTIČOKA

0,64

BLITVA

12,35

BOB

4,45

BROKULA

1,29

BUČA

1,49

BUNDEVA

15,84

CELER

4,51

ČEŠNJAK

14,29

CIKLA

6,87

CVJETAČA

1,07

ENDIVIJA

0,89

GRAH

13,65

GRAŠAK

2,75

KELJ

14,79

KELJ PUPČAR

6,35

KORABA

0,06

KRASTAVCI

2,46

KRUMPIR

127,22

KUPUS

29,67

LUK

41,69

LUK KOZJAK

0,1

MATOVILAC

0,11

MIJEŠANE POVRTNE KULTURE

740,01

MRKVA

139,00

PAPRIKA

8,74

PATLIDŽAN

0,64

PERŠIN

39,01

PORILUK

13,16

RADIČ

0,93

RAJČICA

18,41

RIKULA

0,58

ROTKVICA

0,05

SALATA

7,45

SLANUTAK

3,14

ŠPINAT

9,29

TIKVA, TIKVICE

20,83

UKUPNO

1303,78

Izvor: APPRRR, 2019. godine; Obrada: ZADRA NOVA

Voćarstvo

Prema strukturi poljoprivrednih površina registriranih u ARKOD sustavu za Zadarsku županiju, ukupne poljoprivredne površine na kojima se uzgajaju voćne vrste iznose 1689,23 ha. Na području županije najzastupljenije voćne vrste, prema površinama u ha na kojima se uzgajaju, jesu badem koji se uzgaja na 19,4 % ukupnih površina pod voćnim nasadima, zatim višnja koja se uzgaja na 17,9 % površina, mješoviti voćni nasadi na 15,4 % površina, trešnje na 11,5 % površina, šljive zauzimaju 6,8 % površine te breskve 5,2 % ukupnih površina. Odmah iza bresaka nalaze se lubenice, smokve i jabuke. Usporedbom prethodno navedenog s podacima iz 2015. godine, možemo primijetiti kako je uzgoj badema premašio uzgoj višanja i trešanja. Površine na kojima se uzgaja badem su 50 % veće u odnosu na površine na kojima se uzgajao 2015. godine.

Uzgoj različitih vrsta voća na površinama u Zadarskoj županiji u 2019. godini

VRSTA VOĆA

POVRŠINA (ha)

ARONIJA

1,2

BADEM

327,92

BAZGA

2,09

BRESKVA

88,42

BRUSNICA

0,19

DINJA

27,26

DUNJA

0,56

JABUKA

80,06

JAGODA

1,31

KESTEN

0,12

KIVI

13,73

KRUŠKA

3,34

KUMKVAT

0,19

KUPINA

0,02

LIJESKA

5,11

LIMUN

0,17

LUBENICA

87,4

MALINA

1,2

MANDARINA

0,33

MARELICA

15,08

MIJEŠANI NASAD VOĆNIH VRSTA

259,72

NARANČA

0,21

NEKTARINA

33,96

ORAH

34,39

SIBIRSKA BOROVNICA

0,1

ŠIPAK

3,8

ŠLJIVA

115,61

SMOKVA

87,05

TREŠNJA

195,07

VIŠNJA

303,28

ŽIŽULA

0,34

UKUPNO

1689,23

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, 2019. godine; Obrada: ZADRA NOVA

Ljekovito bilje

Prema strukturi poljoprivrednih površina registriranih u ARKOD sustavu za Zadarsku županiju, ukupne poljoprivredne površine na kojima se uzgaja ljekovito bilje iznose svega 298,5 ha. Smilje se uzgaja na 96,5 % ukupnih površina na kojima se uzgaja ljekovito bilje, slijedi lavanda s 2,4 % ukupnih površina, melisa ili matičnjak se uzgaja na 0,9 % površine i  ružmarin na svega 0,2 ha zemljišta. Kamilica, lovor, majčina dušica, gospina trava, trputac i drugo ljekovito bilje se na području Zadarske županije može pronaći u prirodi što ukazuje na činjenicu da je županija pogodna za uzgoj različitih vrsta ljekovitog bilja.

Uzgoj različitih vrsta ljekovitog bilja na površinama u Zadarskoj županiji u 2019. godini


LJEKOVITO BILJE

POVRŠINA (ha)

KADULJA

0,04

LAVANDA

7,12

MELISA

2,88

METVICA

0,07

RUŽMARIN

0,2

SMILJE

288,19

UKUPNO

298,5


Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, 2019. godine; Obrada: ZADRA NOVA

Vinarstvo i vinogradarstvo

Vinogradarstvo u Zadarskoj županiji ima dugu tradiciju kao važna grana poljoprivredne proizvodnje. Ovo je područje vrlo bogato autohtonim sortama. Vinarstvo je u Zadarskoj županiji u proteklih 10-15 godina doživjelo pravi preporod. I dok su na našem području bili poznati dobri vinogradari, zadnjih nekoliko godina im se sve češće, sasvim opravdano i zasluženo, dodjeljuje i naziv dobrih vinara. Danas ima više od 30 registriranih vinara s oko 100 različitih vina. Zadarska županija je po broju mladih i novozasađenih vinograda vodeća županija u Hrvatskoj.
S obzirom na geografske, pedološke i klimatske prilike, Zadarska županija ima velike mogućnosti u proizvodnji vina. Prema regionalizaciji vinogradarskih područja Republike Hrvatske, na području županije su tri vinogorja: vinogorje Pag (otok Pag, otok Vir), vinogorje Zadar-Biograd (Zadar, Nin, Starigrad, Novigrad, Posedarje, Zemunik Donji, Galovac, Sukošan, Bibinje, Sveti Filip i Jakov, Pakoštane, Ražanac, Vrsi, Privlaka, Poličnik, Biograd na Moru, otok Pašman, otok Ugljan, otok Dugi otok, otok Silba i ostali otoci zadarske otočne skupine), vinogorje Benkovac-Stankovci (Jasenice, Obrovac, Ervenik, Kistanje, Stankovci, Polača, Benkovac, Lišane Ostrovičke, Škabrnja).

Vinogradi na dan 31. 12. 2019. (po županijama)


Županija

Površina (ha)

Broj parcela

Broj PG-ova

Bjelovarsko-bilogorska

255,36

998

766

Brodsko-posavska

240,49

646

468

Dubrovačko-neretvanska

2.124,37

13.447

3.181

Grad Zagreb

92,41

928

572

Istarska

2.947,76

6.282

2.756

Karlovačka

103,62

562

314

Koprivničko-križevačka

511,48

5.019

3.375

Krapinsko-zagorska

726,88

7.920

5.508

Ličko-senjska

16,84

110

63

Međimurska

490,32

1.126

597

Osječko-baranjska

2.226,15

1.281

638

Požeško-slavonska

1.490,72

1.617

704

Primorsko-goranska

194,87

1.533

361

Sisačko-moslavačka

225,34

958

695

Splitsko-dalmatinska

1.648,73

10.701

4.183

Šibensko-kninska

913,27

3.126

2.062

Varaždinska

487,95

4.876

3.507

Virovitičko-podravska

432,83

1.176

921

Vukovarsko-srijemska

1.631,95

1.241

494

Zadarska

1.452,30

4.032

2.814

Zagrebačka

808,43

6.091

3.934

Ukupno

19.022,09

73.670

37.913

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju - Vinogradarski registar; Obrada: ZADRA NOVA

Broj subjekata upisanih u Vinogradarski registar na dan 31. 12. 2019. (po županijama)


Županija

Fizička osoba

Obrt

Pravni subjekt

Ukupno

Bjelovarsko-bilogorska

277

3

8

288

Brodsko-posavska

466

11

9

486

Dubrovačko-neretvanska

3.067

32

77

3.176

Grad Zagreb

489

6

93

588

Istarska

2.368

10

78

2.556

Karlovačka

195

10

4

209

Koprivničko-križevačka

1.319

15

11

1.345

Krapinsko-zagorska

2.787

41

18

2.846

Ličko-senjska

72

1

1

74

Međimurska

351

11

23

385

Osječko-baranjska

440

18

36

494

Požeško-slavonska

661

34

16

711

Primorsko-goranska

349

25

34

408

Sisačko-moslavačka

120

14

9

143

Splitsko-dalmatinska

3.391

42

74

3.507

Šibensko-kninska

1.784

12

27

1.823

Varaždinska

1.290

34

19

1.343

Virovitičko-podravska

507

13

18

538

Vukovarsko-srijemska

451

43

27

521

Zadarska

1.589

28

23

1.640

Zagrebačka

1.994

44

32

2.070

Ukupno

23.967

547

637

25.151

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju - Vinogradarski registar; Obrada: ZADRA NOVA

Prijavljena proizvodnja grožđa i vina za vinsku godinu 2018. (1. 8. 2018. – 31. 7. 2019.)


Županija

Grožđe(t)

Vino (hl)

Broj podnositelja

Bjelovarsko-bilogorska

355,38

2.306,55

46

Brodsko-posavska

312,38

1.711,29

59

Dubrovačko-neretvanska

12.172,12

86.943,83

294

Grad Zagreb

4.172,22

27.099,80

94

Istarska

18.420,69

122.412,39

774

Karlovačka

362,57

2.198,84

41

Koprivničko-križevačka

798,48

4.956,04

85

Krapinsko-zagorska

1.548,29

10.208,45

276

Ličko-senjska

65,17

400,75

8

Međimurska

3.504,77

23.539,28

142

Osječko-baranjska

16.611,52

110.626,66

100

Požeško-slavonska

12.966,93

83.708,17

126

Primorsko-goranska

3.445,58

22.753,78

68

Sisačko-moslavačka

651,12

4.198,46

56

Splitsko-dalmatinska

4.782,79

28.347,24

501

Šibensko-kninska

3.580,82

22.291,89

311

Varaždinska

1.403,90

9.446,14

163

Virovitičko-podravska

1.858,06

11.780,55

58

Vukovarsko-srijemska

15.948,13

115.472,84

58

Zadarska

1.126,37

6.205,96

196

Zagrebačka

5.050,59

35.969,44

364

Ukupno

109.137,88

732.578,35

3.820

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju – Vinogradarski registar;
Obrada: ZADRA NOVA


Najnoviji podaci iz APPRRR-a govore da je u Zadarskoj županiji 1.452,30 ha vinograda i 1640 subjekata upisanih u Vinogradarski registar. Stvarno stanje je drugačije jer upis u spomenuti sustav nije obvezan, tj. u njega su se upisali samo oni poljoprivredni proizvođači koji za svoju proizvodnju dobivaju poticaje.
Županija od 2019. godine financijski podržava projekt “Zaštita i revitalizacija autohtonih sorti vinove loze sjeverne Dalmacije” koji provode Agronomski fakultet iz Zagreba i Sveučilište u Zadru na poljoprivrednom dobru u Baštici kako bi se dodatno promovirala proizvodnja autohtonih sorti vinove loze i vina. Ciljevi projekta su prikupiti sve autohtone sorte loze na jednom mjestu, u tzv. „banci gena vinove loze Zadra i Ravnih kotara” te osigurati uvjete za njihovu daljnju reprodukciju.

Maslinarstvo

Tradicija maslinarstva u ovim krajevima duga je preko 2000 godina o čemu nam govore i ostaci tijeska za masline iz rimskoga razdoblja u mjestu Muline na otoku Ugljanu. U Zadarskoj županiji maslina je najbrojnija voćka od čijeg se ploda proizvodi domaće ulje vrhunske kvalitete i arome. Klima Zadarske županije pripada jednoj od varijanti modificirane mediteranske klime koja po glavnim obilježjima odgovara uzgoju masline. U pogledu uvjeta za uzgoj maslina, to se područje može podijeliti u tri zone i to:
1. Otočka zona u koju ulaze svi otoci i uski pojas od Sukošana do Pakoštana i ruba prvih brda
2. Obalna zona koja obuhvaća priobalno područje širine oko 10 km, a polazi od sela Ljubač na sjeveru do Vrane na jugu, i
3. Kopnena zona u koju spadaju ostala područja za uzgoj masline u Zadarskoj županiji

Prema evidenciji u ARKOD sustavu za 2019. godinu, pod nasadima maslina u Zadarskoj županiji upisano je 2.581,57 ha, po čemu ona zauzima treće mjesto među županijama Jadranske Hrvatske.

Maslinici Jadranske Hrvatske (po županijama)

ŽUPANIJA

POVRŠINA (ha)

BROJ PG-ova

LIČKO-SENJSKA

128,97

92

PRIMORSKO-GORANSKA

592,09

95

ŠIBENSKO-KNINSKA

2078,46

2136

DUBROVAČKO-NERETVANSKA

2171,8

2722

ZADARSKA

2581,57

3431

ISTARSKA

3015,71

2362

SPLITSKO-DALMATINSKA

3698,78

2868

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, 2019. godine; Obrada: ZADRA NOVA

Broj stabala je tijekom prošlog stoljeća opadao, stari maslinici su se napuštali, a novi se nisu podizali. U zadnjih dvadesetak godina, uz pomoć Ministarstva poljoprivrede koje je financijskim poticajima omogućilo svim zainteresiranima podizanje novih nasada (limitirajući minimalnu površinu na 0,5 ha), podignuto je više od 773 ha nasada maslina. Od toga je 95 % realizirano na obalnom i kopnenom dijelu županije, a svega 5% na otocima (otok Pašman i Ugljan). Najbrojnija sorta na otočnom području je oblica koja čini preko 75 % svih stabala. Pored oblice na otocima susreće se puljizica (Ugljan), karbunčela, oštrica i drobnica, a posljednjih godina levantinka, lastovka, slivnjača i dužica s kojima se procjepljuju mladi izboji obnovljenih stabala ili podižu novi nasadi. Na kopnenom dijelu županije najveći broj stabala maslina nalazi se u okolici Biograda, na vransko-pakoštanskom području, na području grada Benkovca te Obrovca gdje su uz oblicu prisutne i sorte drobnica, krvavica, levantinka, lastovka i karbunčela te introducirane sorte leccino, pendolino, frantoio, cucco, itrana, ascolana tenera i druge. Osim podizanja novih i obnavljanja starih maslinika na području županije, uočeno je i otvaranje uljara za preradu ploda masline u maslinovo ulje. Znatna novčana sredstava Ministarstva poljoprivrede i lokalne uprave utrošena su u edukaciju maslinara jer samo udruženi (znanje i novac) mogli su obnovu maslinarstva usmjeriti prema rentabilnoj proizvodnji te tržištu ponuditi visoku kvalitetu ulja. Ekološki uvjeti proizvodnje, iskustva iz prošlosti i suvremeni tehnološki proces pokazuju da bi u sektoru maslinarstva mogli podmirivati vlastite potrebe i ujedno osigurati proizvodnju za izvoz.

Ekološka poljoprivreda

Ekološka poljoprivredna proizvodnja omogućuje održivo gospodarenje prirodnim resursima (plodnost tla, flora i fauna, vode i atmosfera) smanjenjem primjene pesticida, umjetnih mineralnih gnojiva i drugih agrokemikalija te ekološkim zbrinjavanjem otpada iz poljoprivrede. Na taj način možemo osigurati očuvanje zemlje za buduće naraštaje i konzumaciju kvalitetne hrane. S tim ciljem upućuje se globalni apel poljoprivrednim proizvođačima diljem svijeta da se uključe u jednu od kontroliranih odnosno nadziranih poljoprivrednih proizvodnji, a to su ekološka i integrirana. Većina poljoprivredne proizvodnje na području Zadarske županije odvija se i dalje na konvencionalan način, ali je i sve veći trend prelaska iz konvencionalne na integriranu i ekološku poljoprivrednu proizvodnju.
Od 2013. do 2015. godine, ekološku proizvodnju regulirao je Zakon o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda, a od 2015. ovu materiju regulira Zakon o poljoprivredi. U siječnju 2020. donesen je novi Pravilnik o kontrolnom sustavu ekološke poljoprivrede (NN 11/2020).
Osim državnih poticaja (plaćanja za prijelaz na ekološke poljoprivredne prakse i metode te plaćanja za održavanje ekoloških poljoprivrednih praksi i metoda), pojedine županije u Hrvatskoj, među kojima i Zadarska županija, stvorile su vlastiti sustav potpore ekološkoj poljoprivredi. Zadarska županija, prilikom davanja potpora iz područja poljoprivrede i ruralnog razvoja, svakom poljoprivredniku koji je ujedno i ekološki proizvođač (upisan u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji) daje dodatnih 20 % na ukupni iznos odobrene potpore.
Prvo ekološko maslinovo ulje u Hrvatskoj proizveo je upravo u Zadarskoj županiji Nikica Žampera, u jesen 2004. godine.
Na području Zadarske županije na dan 17. 1. 2020. registrirana su 253 ekološka proizvođača, a zabilježen je i trend porasta ekoloških proizvođača u posljednjih 5 godina što je vidljivo u donjoj tablici. Broj registriranih ekoloških proizvođača porastao je za 47 % u odnosu na 2015. godinu.

Kretanje registriranih ekoloških proizvođača po godinama u Zadarskoj županiji


Broj registriranih ekoloških proizvođača po godinama

2015.

2016.

2017.

2018.

2019.

120

151

177

206

253

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede; Popis subjekata u ekološkoj proizvodnji; Obrada ZADRA NOVA

Prema podacima iz Ministarstva poljoprivrede za 2018. godinu, na području Zadarske županije registrirano je 6750 ha površina na kojima se odvija ekološka proizvodnja, uključujući površine koje se nalaze u prijelaznom razdoblju i one u završenom prijelaznom razdoblju. U završenom prijelaznom razdoblju u 2018. godini nalazi se 1681 ha zemljišta, što je porast od 1 % u odnosu na 2016. godinu, a što predstavlja 2,9 % ukupnih površina pod ekološkom poljoprivredom u Hrvatskoj. Površine u prijelaznom razdoblju bilježe porast od 15 % u odnosu na 2016. godinu.
Polovica ekoloških poljoprivrednih površina nalazi se pod trajnim travnjacima (52 %), 44 % ukupnih površina pod trajnim nasadima, a 4 % zauzimaju oranice i vrtovi.

Površine pod ekološkom proizvodnjom u Zadarskoj županiji i RH

 

Zadarska županija

2016.

2017.

2018.

U prijelaznom razdoblju

Završeno prijelazno razdoblje

Ukupno

U prijelaznom razdoblju

Završeno prijelazno razdoblje

Ukupno

U prijelaznom razdoblju

Završeno prijelazno razdoblje

Ukupno

1.Korištena poljoprivredna površina
(2 + 3 + 4)

 

2984

 

1664

 

4648

 

4280

 

1553

 

5833

 

5069

 

1681

 

6750

2.Oranice i vrtovi

90

791

881

123

470

593

156

64

220

3.Trajni travnjaci

2730

252

2982

3974

474

4448

4717

879

5596

4.Trajni nasadi

164

621

785

183

609

792

196

738

934

Republika Hrvatska

2016.

2017.

2018.

1.Korištena poljoprivredna površina
(2 + 3 + 4)

 

64421

 

29173

 

93594

 

54270

 

42348

 

96618

 

45914

 

57252

 

103166

2.Oranice i vrtovi

26627

17520

44147

20259

23824

44083

18161

32120

50281

3.Trajni travnjaci

31992

7097

39089

27592

1315

40745

22193

17382

39575

4.Trajni nasadi

5802

4556

10358

6419

5371

11790

5560

7750

13310

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, 2019. godine; Obrada: ZADRA NOVA

Od ukupnih poljoprivrednih površina pod ekološkom proizvodnjom u 2019. godini najveći dio (66 %) otpada na krške pašnjake. Na 9,7 % ukupnih ekoloških površina uzgajaju se žitarice, dok masline čine 9%, ukupnih površina. Površine pod ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom na kojima se uzgaja krmno bilje čine 6 % ukupnih površina, plemenita vinova loza, badem i smilje zauzimaju po 2 % ukupnih površina.

Uzgajane vrste po površinama pod ekološkom proizvodnjom


UZGAJANA VRSTA

POVRŠINA (ha)

KRUMPIR

0,68

JABUKA

0,72

VIŠNJA

2,19

TREŠNJA

6,16

MIJEŠANE POVRTNE KULTURE

7

ŽITARICE

9,77

ŠLJIVA

18,65

SMOKVA

26,4

SMILJE

122,87

BADEM

126,23

PLEMENITA VINOVA LOZA

149,46

KRMNO BILJE

351,55

MASLINA

525,37

KRŠKI PAŠNJAK

3805,96

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, 2019. godine; Obrada: ZADRA NOVA

Grafički prikaz uzgajanih vrsta po površinama pod ekološkom proizvodnjom
Grafički prikaz uzgajanih vrsta po površinama pod ekološkom  proizvodnjom
Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, 2019. godine; Obrada: ZADRA NOVA

Uspjeh ekološke proizvodnje ne mjeri se samo kvantitativnim pokazateljima, već i doprinosom u očuvanju prirodnih resursa Hrvatske (tlo, voda, zrak) i povećanju kvalitete življenja. Prvo je mjerljivo, a drugo neprocjenjivo.

Stočarstvo


Broj registriranih posjednika i gospodarstava iz Godišnjeg izvješća o sustavu registracije farmi za 2018. i 2019. godinu


Županija

Broj registriranih gospodarstava

Broj registriranih posjednika

2018.

2019.

2018.

2019.

Bjelovarsko - bilogorska

105

232

101

234

Brodsko - posavska

70

172

67

175

Dubrovačko - neretvanska

27

24

28

26

Grad Zagreb

48

130

114

168

Istarska

82

165

87

166

Karlovačka

109

309

103

318

Koprivničko - križevačka

103

146

98

147

Krapinsko - zagorska

120

567

127

567

Ličko - senjska

126

115

113

109

Međimurska

29

144

34

146

Osječko - baranjska

156

378

174

393

Požeško - slavonska

84

142

83

145

Primorsko - goranska

93

88

94

96

Sisačko - moslavačka

184

377

161

368

Splitsko - dalmatinska

141

217

151

232

Šibensko - kninska

95

107

92

104

Varaždinska

72

572

70

580

Virovitičko - podravska

67

101

75

104

Vukovarsko - srijemska

117

290

122

296

Zadarska

114

155

111

158

Zagrebačka

204

564

189

571

Ukupno

2.146

4.995

2.194

5.103


Na području Zadarske županije dominantne grane stočarstva su ovčarstvo i kozarstvo. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede iz 2018. godine, u Zadarskoj županiji najviše se uzgajaju ovce i koze, čak 9.780 uzgojno valjanih jedinki. Uzgojem ovaca i koza bavi se 71 uzgajivač. Ukupan broj uzgojno valjanih koza koje se uzgajaju na ovom području iznosi 964. Uzgojem uzgojno valjanih ovaca u Zadarskoj županiji bavi se 62 uzgajivača, dok se uzgojem uzgojno valjanih koza bavi svega 9 uzgajivača. Najveći broj uzgojno valjanih ovaca u 2018. godini uzgajano je upravo u Zadarskoj županiji (8.816 grla).

Broj uzgojno valjanih ovaca i uzgajivača po županijama


Županija

Broj uzgojno valjanih ovaca

Broj uzgajivača

Broj uzgojno valjanih ovaca

Broj uzgajivača

2017.

2018.

Zagrebačka

30

1

39

1

Krapinsko-zagorska

167

6

261

10

Varaždinska

239

3

271

5

Međimurska

32

2

48

3

Koprivničko-križevačka

92

5

211

7

Bjelovarsko-bilogorska

942

25

1.010

23

Sisačko-moslavačka

540

11

391

9

Virovitičko-podravska

16

1

24

1

Požeško-slavonska

189

5

179

4

Brodsko-posavska

197

3

311

5

Osječko-baranjska

1.165

17

1.236

16

Vukovarsko-srijemska

1.833

13

2.107

17

Karlovačka

1.891

18

2.123

21

Primorsko-goranska

2.660

40

2.719

38

Istarska

1.537

17

1.428

16

Ličko-senjska

8.559

30

8.539

31

Zadarska

9.051

64

8.816

62

Šibensko-kninska

6.850

78

6.682

79

Splitsko-dalmatinska

4.056

23

4.140

23

Dubrovačko-neretvanska

748

26

852

25

Ukupno

40.794

388

41.387

396

Izvor: Godišnje izvješće o stanju uzgoja ovaca, koza i malih životinja u Republici Hrvatskoj za 2018. godinu, Ministarstvo poljoprivrede; Obrada: ZADRA NOVA

Broj uzgojno valjanih koza i uzgajivača upisanih u upisnik po županijama

Županija

Broj uzgojno valjanih koza

Broj uzgajivača

Broj uzgojno valjanih koza

Broj uzgajivača

2017.

2018.

Zagrebačka

136

3

130

3

Varaždinska

1.165

11

1.169

11

Međimurska

3.035

37

2.995

39

Koprivničko-križevačka

188

3

361

6

Bjelovarsko-bilogorska

22

1

31

2

Sisačko-moslavačka

20

1

34

1

Virovitičko-podravska

7

1

10

1

Osječko-baranjska

140

3

154

4

Istarska

277

7

149

6

Zadarska

869

8

964

9

Šibensko-kninska

527

13

800

15

Splitsko-dalmatinska

153

2

263

2

Dubrovačko-neretvanska

298

7

335

7

Ukupno

6.837

97

7.395

106

Izvor: Godišnje izvješće o stanju uzgoja ovaca, koza i malih životinja u Republici Hrvatskoj za 2018. godinu, Ministarstvo poljoprivrede; Obrada ZADRA NOVA

Također je najviše označenih i registriranih ovaca i koza u Zadarskoj županiji, 52.351 ovca i 6326 koza. U uzgoju ovaca zastupljene su paška ovca, lička pramenka i dalmatinska pramenka. Paška ovca uzgaja se isključivo u Zadarskoj županiji s udjelom od 12,7 % ukupnog uzgoja u Hrvatskoj.                                                                                                  
U uzgoju koza zastupljene su hrvatska šarena koza (12,3 %) i hrvatska bijela koza (0,7 %). Udjel Zadarske županije u ukupnom uzgoju koza u Hrvatskoj iznosi 13 %.
Zadarska županija ima 8 registriranih proizvođača kozjeg mlijeka s udjelom od 6 % od ukupno isporučene količine kozjeg mlijeka u Hrvatskoj, a vodeća je u Hrvatskoj po broju proizvođača ovčjeg mlijeka (211), s 54,2 % udjela. U otkupu sudjeluje s  čak 31,3 % od ukupno isporučene količine ovčjeg mlijeka u Hrvatskoj.
U posljednje vrijeme u Zadarskoj županiji raste interes uzgajivača ovaca i koza, ali i proizvođača kravljeg mlijeka za registracijom mini sirana na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Kako bi se olakšala proizvodnja i plasman proizvoda, ali i omogućilo dobivanje koncesija na državnim pašnjacima, bitno je potaknuti udruživanje uzgajivača u poljoprivredne zadruge. Budući razvoj stočarstva u Zadarskoj županiji treba biti usmjeren prema razvoju malih farmi, intenziviranju ovčarske i kozarske proizvodnje te boljem iskorištenju kapaciteta pašnjaka.

Zaštita autohtonih proizvoda Zadarske županije

Na nacionalnoj razini, od ukupno 16 proizvoda čiji su nazivi zaštićeni oznakom izvornosti samo ih je tri s područja Zadarske županije, a to su paška janjetina, paška sol i paški sir. Identificirane ključne autohtone namirnice s područja Zadarske županije su: višnja maraska, plava riba (u zadarskom akvatoriju), maslinovo ulje, ninska sol, šokol, janjetina i jaretina, med, češnjak, crno vino i prošek, dagnja (Novigradska dagnja) i smokva.
Udruga uzgajivača školjkaša “Novigradska dagnja”, u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Agencijom za ruralni razvoj Zadarske županije, započela je postupak zaštite “Novigradske dagnje” oznakom izvornosti.

Gospodarska analiza sektora poljoprivrede

Prema podacima iz „Gospodarskih kretanja Zadarske županije“ br. 35. (prosinac 2019.), u izdanju Hrvatske gospodarske komore - Županijske komore , iz bilance djelatnosti A 01 (Biljna i stočarska proizvodnja, lovstvo i uslužne djelatnosti povezane s njima), vidljiv je značajan porast ukupne aktive za 33% i povećanje stavki kapitala i rezervi za 26%. Dugoročne obveze su nepromijenjene dok su kratkoročne obveze povećane za 90%. Zaposlenost je porasla za 15%.
Izabrane stavke bilance djelatnosti A 01 (Biljna i stočarska proizvodnja, lovstvo i uslužne djelatnosti povezane s njima) za 2017. i 2018. godinu (Broj poduzeća djelatnosti A 01 koja su predala financijska izvješća: 94)


BILANCA

AOP

2017.

2018.

INDEX

Ukupno aktiva

065

327.699.506

436.690.853

133

Kapital i rezerve

067

143.069.752

180.527.346

126

Dugoročne obveze

095

103.645.733

104.159.660

100

Kratkoročne obveze

107

66.263.018

125.972.029

190

Zaposleni u djelatnosti A 01

 

307

353

115

Izvor: HGK - Županijska komora Zadar; Obrada: ZADRA NOVA


Institucionalni okvir upravljanja poljoprivredom

Poljoprivreda je strateška djelatnost koja svojom gospodarskom, ekološkom i socijalnom ulogom pridonosi održivom razvoju Republike Hrvatske. Strateške smjernice za razvoj hrvatske poljoprivrede donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade RH, a Vlada donosi dokumente za provedbu navedenih strateških smjernica. Ministarstvo poljoprivrede nadležno je za provedbu strateških mjera Vlade RH koje se odnose na poljoprivredni sektor. Ono obavlja upravne i druge poslove u području poljoprivrede, uređuje pravne odnose na poljoprivrednom zemljištu, provodi mjere ruralnog razvoja, koordinira i usklađuje hrvatsku poljoprivrednu politiku s odgovarajućim politikama EU-a te obavlja druge poslove iz svoje nadležnosti. Zbog velikog opsega poslova u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, zakonom i podzakonskim aktima osnovane su pravne osobe druge razine zadužene za pojedine resore unutar poljoprivrednog sektora, kao što su Hrvatska poljoprivredna komora, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) i Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR).
Na razini Zadarske županije ustrojena su prema djelokrugu upravna tijela od kojih je za poljoprivredni sektor najvažniji županijski Upravni odjel za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj. Ovaj odjel obavlja upravne i stručne poslove u području poljoprivrede, šumarstva, lovstva, ribarstva i vodnog gospodarstva, poslove ruralnog razvoja, odnosno poslove vezane uz djelovanje poljoprivrednih gospodarstava, razvoj i obnovu sela i seoskih područja te analitičko-planske i organizacijsko-koordinacijske poslove iz navedenih oblasti. Institucionalnu podršku sektoru poljoprivrede na lokalnoj razini daju još i sljedeće institucije:
1. AGRRA - Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije
2. ZADRA NOVA - Agencija za razvoj Zadarske županije
3. Lokalne akcijske grupe

Zakonodavni okvir

Zakon o poljoprivredi (NN 118/18)
Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/18115/18, 98/19)
Zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (NN 29/18, 32/19)
Pravilnik o Upisniku obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (NN 62/19)
Pravilnik o Upisniku poljoprivrednika (NN 62/19)
Pravilnik o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2020. godinu (NN 22/20, 57/20)
Pravilnik o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta (NN 54/19, 126/19)

Pravilnik o višestrukoj sukladnosti (NN 113/19)
Pravilnik o kontrolnom sustavu ekološke poljoprivrede (NN 11/20)

Izravne potpore u poljoprivredi

Svrha izravnih potpora je osigurati dugotrajnu održivost aktivnih poljoprivrednika koji obavljaju poljoprivrednu djelatnost. Dodjeljuju se za proizvodnju, uzgoj ili sadnju poljoprivrednih proizvoda, za uzgoj ili držanje stoke, kao i za održavanje poljoprivredne površine u stanju pogodnom za pašu ili uzgoj.
U izravne potpore ubrajamo izravna plaćanja koja se sastoje od potpore po površini i proizvodno vezanih potpora u stočarstvu i ratarstvu. Da bi ostvarili izravnu potporu poljoprivrednici koji obavljaju poljoprivrednu djelatnost trebaju biti upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Poljoprivredno zemljište koje je predmet izravne potpore mora biti upisano u ARKOD sustav, a sva stoka evidentirana u Jedinstvenom registru domaćih životinja (JRDŽ).
Poljoprivrednici zainteresirani za izravne potpore pri obavljanju poljoprivredne djelatnosti na svojem gospodarstvu moraju zadovoljiti niz uvjeta propisanih Pravilnikom o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja. U obzir treba uzeti i Pravilnik o višestrukoj sukladnosti koji propisuje dobre poljoprivredne i okolišne uvjete i standarde upravljanja kojih se poljoprivrednici trebaju pridržavati na svim poljoprivrednim površinama kojima se koriste, kao i pri držanju životinja.

Lokalne akcijske grupe u Zadarskoj županiji

Lokalne akcijske grupe (LAG) identificiraju i provode lokalnu razvojnu strategiju, donose odluke vezane za dodjelu financijskih sredstava i menadžment. LAG-ovi su često učinkovitiji u poticanju održivog razvoja jer:
- okupljaju i kombiniraju ljudske i financijske resurse iz javnog i privatnog sektora, građanskog i dobrovoljnog sektora;
- udružuju se s lokalnim dioničarima u zajedničkim projektima i višesektorskim aktivnostima s ciljem postizanja sinergije, zajedničkog vlasništva i kritične mase potrebne za poboljšanje gospodarske konkurentnosti područja;
- jačaju dijalog i suradnju između različitih ruralnih dioničara, koji često imaju malo iskustva u zajedničkom radu, smanjenjem potencijalnih sukoba i olakšavanjem pregovaranja i donošenja odluka putem konzultacija i rasprava;
- u interakciji s različitim partnerima olakšavaju proces prilagodbe i promjene u poljoprivrednom sektoru.
LAG je specifičan po svojoj organizaciji i odlučivanju. Na razini donošenja odluka upravno tijelo LAG-a zastupa interese različitih javnih i privatnih skupina i stanovništva u ruralnim područjima s područja LAG-a, osiguravajući da su najmanje 50 % članova socijalni, ekonomski partneri, građanska društva i nevladine organizacije. Minimalno 20 % su predstavnici lokalne vlasti. Upravno tijelo LAG-a treba biti reprezentativno i osigurati dobnu raznolikost (najmanje jedan član mlađi od 25 godina) i ravnopravnost spolova - najmanje 30% žena.

Prikaz lokalnih akcijskih grupa na području Zadarske županije


LAG

Datum registracije

Obuhvat

LAG Laura

16. svibnja 2009.

gradovi Benkovac i Biograd na Moru, općine Bibinje, Galovac, Lišane Ostrovičke, Pakoštane, Pašman, Polača, Sukošan, Sv. Filip i Jakov, Škabrnja, Stankovci i Tkon

LAG Bura

15. veljače 2012.

grad Obrovac, općine Starigrad, Jasenice, Posedarje, Novigrad, Poličnik, Zemunik Donji, Vrsi i Ražanac

LAG Mareta

2. listopada 2012.

dijelovi Grada Zadra (Iž, Rava, Molat, Ist, Premuda, Silba, Olib te kopnena naselja Kožino i Petrčane) i grad Nin, općine Privlaka, Kali, Kukljica, Preko i Sali

LAG Lika

15. svibnja 2013.

gradovi Gospić i Senj, općine Brinje, Donji Lapac, Gračac, Lovinac, Karlobag, Perušić, Plitvička jezera, Rakovica, Udbina i Vrhovine

LAG Mentorides

15. svibnja 2015.

gradovi Pag, Novalja i Rab, općine Kolan, Povljana i Lopar

Izvor: Hrvatska mreža za ruralni razvoj i Ministarstvo poljoprivrede

Poljoprivredne zadruge

U Zadarskoj županiji registrirano je 26 poljoprivrednih zadruga (PZ).
Najznačajnije su:

  • PZ „Maslina i vino", Polača - na 40 ha zemljišta, maslinik, vinograd i zasađen voćnjak smokava
  • PZ „Maraška“, Tinj - u zadrugu je uključeno 15 OPG-ova i proizvode oko 100 tona višnje maraske
  • PZ „Agro-Lišane“, Lišane Ostrovičke - 238 ha, pretežito uzgoj ratarskih kultura
  • PZ „Krupa“, Galovac - bave se uzgojem koza i magaraca
  • „Braniteljska zadruga Lovinac“, Lovinac - bave se uzgojem grožđa i badema.

Poljoprivredni poslovni subjekti u Zadarskoj županiji

  • „Vrana" d.o.o. Jankolovica - 850 ha plodnog poljoprivrednog zemljišta, 30 ha vinograda, 100 ha površina za vanjsku proizvodnju povrća, 300 ha površina za ratarsku proizvodnju i 10 ha plasteničke proizvodnje
  • „PIK Vinkovci" d.d. Sv. Filip i Jakov - proizvodnja povrća i usjeva na 200 ha (luk, krumpir, kelj, kupus, poriluk i lubenica)
  • „Maraska" d.o.o. Zadar - proizvodnja alkoholnih i bezalkoholnih pića i 212 ha poljoprivrednog zemljišta u najmu, plantaže višnje maraske
  • „Badel 1862" d.d. Vinarija Benkovac - proizvodnja alkoholnih pića, 250 ha poljoprivrednog zemljišta u najmu, 130 ha posađene vinove loze u Korlatu, 70 ha u Dubravi (Miranje) i 50 ha u Pristegu (kliring za uzgoj)
  • „Paška sirana" - Pag, proizvodnja sira 700-800 tona godišnje
  • „Sirana Gligora“ - Kolan, otok Pag, proizvodnja sira 450 tona godišnje

Razlozi za ulaganje u poljoprivredu Zadarske županije

- Očuvani okoliš i priroda
- Velika raznolikost krajolika
- Skrb za očuvanje tradicionalnih vještina i proizvoda
- Razvoj različitih sustava poljoprivredne proizvodnje
- Sektor malog i srednjeg poduzetništva u području usluga i proizvodnje s visokim potencijalom otvaranja novih radnih mjesta
- Dobra perspektiva za ruralni i poljoprivredni turizam
- Strukture lokalne samouprave imaju iskustva u planiranju lokalnog razvoja
- Niski troškovi radne snage
- Hrvatska je prihvatila/potpisala glavne međunarodne sporazume o okolišu i biološkoj raznolikosti
- Hrvatski potrošači tradicionalno su orijentirani na domaće proizvode
- Pogodna klima
- Povoljan geografski položaj županije u Europi
- Stabilni makroekonomski pokazatelji
- Novi trendovi u turističkoj potražnji
- Nove ceste i telekomunikacijska mreža

Mogućnosti

- Pogodna klima
- Povoljan geografski položaj zemlje u Europi
- Stabilni makroekonomski pokazatelji
- Novi trendovi u turističkoj potražnji
- Nove ceste i telekomunikacijska mreža
- Dostupnost obnovljivih izvora energije

Kontakti

Ministarstvo poljoprivrede
Ulica grada Vukovara 78, 10 000 Zagreb
Tel: + 385 1 6106 111
Fax: + 385 1 6109 201
https://poljoprivreda.gov.hr/

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju
Ulica grada Vukovara 269 d, 10000 Zagreb
Tel: +385 (0)1 6002 700
+385 (0)1 6002 742
Fax: +385 (0)1 6002 851
E-mail: info@apprrr.hr
Web: http://www.apprrr.hr

Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu
Vinkovačka cesta 63c, 31000 Osijek
T: +385 31 275 200
E: hapih@hapih.hr

Hrvatska gospodarska komora
Rooseveltov trg 2, 10000 Zagreb
Tel: + 385 (0)1 4561 555
Fax: + 385 (0)1 4828 380
Web: www.hgk.hr
Sektor za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo
Božica Marković dipl. ing., direktorica sektora
Tel: +385 (0)1 48 26 066, +385 (0)1 45 61 644
Fax: +385 (0)1 45 61 545
E-mail: bmarkovic@hgk.hr

Hrvatska poljoprivredna komora
Ulica grada Vukovara 78, 10116 Zagreb
Tel: 01/6109-809
E-mail: komora@komora.hr

Ribarstvo


Uvod

Ribarstvo je strateška grana gospodarstva u Republici Hrvatskoj. Kao jedna od najvažnijih pomorskih djelatnosti, koja podrazumijeva aktivnosti ribolova, marikulture (uzgoja riba, rakova, školjaka i algi), prerade riba i drugih morskih organizama, ribarstvo je jedan od najstarijih načina iskorištavanja mora. Sektor ribarstva čine ribari i proizvođači, prerađivači i distributeri. Uređenje tržišta jedan je od segmenata zajedničke ribarstvene politike Europske unije. Ulaskom Republike Hrvatske u EU postali smo dio jedinstvenog tržišta od 500 milijuna kupaca koji zahtijevaju veću produktivnost, konkurentnije proizvode i cijene te provedbu propisa EU-a, što je veliki izazov za trgovinu ribom i proizvodima ribarstva.

Obalno područje Zadarske županije, koje uključuje obalni pojas kopna, otoke te, zbog njihova broja i rasporeda, gotovo cijeli akvatorij županije, zasigurno je njezin najznačajniji razvojni resurs. Ribarstvo je tradicionalna djelatnost zadarske obale i otoka i izvor egzistencije za veliki dio obalnog i otočnog stanovništva. Zadarska županija je poznati ribarski kraj čemu pogoduju njegova povoljna klimatska, geomorfološka i biološka obilježja. Početna proizvodnja (dohrana) tuna u Hrvatskoj pokrenuta je upravo u zadarskom akvatoriju zahvaljujući inicijativi kaljskih ribara, koji su tu tehnologiju prenijeli s Pacifika. Prerada ribe u Zadarskoj županiji ima stoljetnu tradiciju. Prve tvornice za konzerviranje ribe na Jadranu bile su upravo u Zadru. Prerađivački kapaciteti Mardešića, Omege 3, Mišlova, Cromarisa, Kali tune i Jadran tune zauzimaju vodeće mjesto u ribljoj industriji Hrvatske. U navedenim tvornicama i pogonima proizvodi se konzervirana riba, slana riba, konfekcionirana riba i riblje brašno. Glavnina proizvodnje domaće akvakulture izvozi se na tržišta Europske unije (Italija, Slovenija, Španjolska) i Japana.

Hrvatska riba je sve popularnija delicija u inozemstvu, a o tome svjedoče i podaci o izvozu. Naime, u prvih osam mjeseci 2019., Hrvatska je izvezla svježe ili rashlađene plavoperajne tune u vrijednosti od 31,2 milijuna eura (2.800 tona), što je gotovo na razini ukupnog izvoza u 2018. koji je iznosio 33,9 milijuna eura (3.000 tona). Ukupan izvoz ribe, ljuskara i mekušaca u 2018. nam je iznosio 170,4 milijuna eura (47.000 tona), od čega na svježu ili rashlađenu ribu otpada 108,2 milijuna eura (21.000 tona).

Ovi podaci jasno pokazuju da međunarodno tržište prepoznaje kvalitetu domaće ribe koja dolazi iz održivog uzgoja. Upravo tu kvalitetu promovira i Hrvatska gospodarska komora kroz projekt "Riba Hrvatske – jedi što vrijedi", kojim želi potaknuti građane da što češće konzumiraju ribu i tako doprinesu razvoju domaćeg gospodarstva.


Ribolovno područje Zadarske županije

U Republici Hrvatskoj ribolovno more obuhvaća vanjsko ribolovno more i unutarnje ribolovno more te se dijeli na 11 ribolovnih zona prema Pravilniku o granicama u ribolovnom moru Republike Hrvatske („Narodne novine“ 5/11). Ribolovne zone podijeljene su na podzone.


Ribolovne zone i podzone u Republici Hrvatskoj


Ribolovne  zone i podzone u  Republici Hrvatskoj

Unutrašnje ribolovne zone u Zadarskoj županiji su E i F unutar kojih su određene podzone E3, E4, E7 i F1. Karakteriziraju ih plitki kanali koji su pogodni za mrijest i rast ribljih vrsta. Podzone B2 i B3 dio su vanjske ribolovne zone B s većom dubinom koje omogućuju izlov važnih gospodarskih pelagijskih vrsta i u kojima veliki dio plivarica iz cijele Hrvatske obavlja ribolov.


Ribolovna flota

U Registar ribolovne flote Republike Hrvatske upisano je 3107 plovila. Najveći postotak flote (preko 85,5 %) čine plovila manja od 12 metara duljine koja ujedno čine i najveći udio u snazi flote (oko 50 % kW). Najznačajniji dio ukupne tonaže hrvatske ribolovne flote čine plivarice, a najznačajniji dio ukupne snage višenamjenska plovila. Ribolovna flota Zadarske županije ima 448 plovila što je 14,4 % ukupne ribolovne flote RH, 29 % ukupne ribolovne tonaže i 20,4 % kW ukupne snage flote u RH.


Veličina, karakteristike i struktura ribolovne flote u 2019. u usporedbi s 2018. godinom

Godina

Područja

Broj plovila

GT

KW

2018.

RH

3.149

34.004

266.421

Zadarska županija

460

10.137

55.037

2019.

RH

3.107

33.649

262.751

Zadarska županija

448

9.770,65

53.553

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, Uprava ribarstva; Obrada: ZADRA NOVA


Broj plovila prema vrsti ribolovnog alata u Republici Hrvatskoj i Zadarskoj županiji u 2018. i 2019. godini

Plovila prema vrsti ribolovnog alata

Republika

Hrvatska

2018. 2019.

Zadarska županija


2018. 2019.

Udio (%) ZŽ u RH


2018. 2019.

Plovila za rad plivaricom srdelarom

176

169

63

60

35,8

35,5

Plovila za rad pridnenom povlačnom mrežom koćom

376

351

45

41

12

11,6

Ukupno

552

520

108

101

19,5

19,4

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, Uprava ribarstva; Obrada: ZADRA NOVA


Usporedba kretanja stanja ribolovne flote Zadarske županije i Republike Hrvatske u razdoblju od 2015. do 2019. godine

Usporedba  kretanja stanja ribolovne flote Zadarske županije i Republike  Hrvatske u razdoblju od 2015. do 2019. godine

Izvor: HGK – Županijska komora Zadar; Obrada: ZADRA NOVA


Struktura plovila po dužini na području Zadarske županije i Republike Hrvatske u razdoblju od 2015. do 2019.

Godina

Područje

Dužine

 

 

do 12 m

12 - 18 m

18 - 24 m

više od 24 m

Ukupno

2015.

RH

3.263

531

124

121

4.039

Zadarska županija

388

87

45

45

565

2016.

RH

2.626

320

94

94

3.134

Zadarska županija

356

36

30

39

461

2017.

RH

2.685

287

84

93

3.149

Zadarska županija

361

33

27

39

460

2018.

RH

2.685

287

84

93

3.149

Zadarska županija

361

33

27

39

460

2019.

RH

2.657

273

87

90

3.107

Zadarska županija

356

28

26

38

448

Izvor: HGK – ŽK Zadar; Obrada: ZADRA NOVA


Statistika morskog ulova

Prema odredbama Mediteranske uredbe o mjerama upravljanja za održivo iskorištavanje resursa u Sredozemnom moru u okviru zajedničke ribarstvene politike Europske unije, države članice donose planove upravljanja za ribolov koji se obavlja povlačnim mrežama koćama, potegačama otvorenog mora, obalnim mrežama potegačama, okružujućim mrežama plivaricama i dredžama. Sukladno donesenim planovima upravljanja, ribolov navedenim alatima obavlja se prema propisanim mjerama kao što su povećanje selektivnosti alata, smanjenje odbačenog ulova i ograničenje ribolovnog napora. U cilju zaštite mlađih godišnjih klasa sitne plave ribe propisana su prostorno-vremenska ograničenja obavljanja ribolova sitne plave ribe i na području Zadarske županije. Republika Hrvatska je smanjila količinu ulova za više od 30 % u posljednje četiri godine te su gotovo sve unutrašnje ribolovne zone zatvorene za plovila duljine preko 18 metara. Iznimno je dozvoljen ribolov plovilima između 12 i 18 m tijekom točno propisanih razdoblja. Sukladno važećim propisima, ribolov plivaricom srdelarom dozvoljeno je obavljati samo uz važeće odobrenje. Po pojedinom odobrenju za ribolov dopušteno je najviše 20 ribolovnih dana mjesečno, a ukupni broj ribolovnih dana u godini ne smije biti veći od 180. Po pojedinom odobrenju dopušteno je najviše 144 ribolovna dana za ciljani ribolov inćuna i 144 dana za ciljani ribolov srdele. Ribolov pridnenom povlačnom mrežom koćom kao i ribolov obalnim mrežama potegačama također se obavlja sukladno propisanoj regulaciji, a prema donesenim planovima upravljanja. Dijelovi ribolovnih zona u području Velebitskog, Zadarskog i Pašmanskog kanala kao i područja Paškog i Virskog mosta, zabranjeni su za koćarenje. U cilju zaštite spolno nedoraslih riba i drugih morskih organizama, na snazi je i vremenska zabrana u dijelovima ribolovnih zona B, E i F. Ribolov obalnim mrežama potegačama obavlja se prema strogoj regulaciji i nadzoru, sukladno važećim propisima. U skladu sa zajedničkom ribarstvenom politikom EU-a sve se više pažnje posvećuje ribolovu pasivnim alatima (small scale fishery – SSF) za koje se smatra da imaju manje negativan utjecaj na riblje zajednice i okoliš te doprinose opstanku otočnih i priobalnih zajednica.

Ribolov plavoperajne tune (Thunnus thynnus) pod posebnim je režimom i nadzorom međunarodne organizacije za zaštitu stoka tune. Radi zaštite i očuvanja stoka propisane su državne kvote. U 2020. povećana je u RH državna kvota za izlov tune s 862,79 tona na 952,53 tone, čime se nastavlja trend povećanja kvote kao posljedica oporavka stoka plavoperajne tune i novih procjena ICCAT-a o stanju stoka.

U svrhu racionalnog gospodarenja i zaštite plavoperajne tune u RH, propisani su ribolovni kapaciteti u gospodarskom ribolovu, maksimalni uzgojni kapaciteti i ulazna količina divljih tuna na uzgajališta, vremenska ograničenja korištenja pojedinih alata, raspodjela državne kvote na negospodarski i gospodarski ribolov kao i pravila vezana uz prilov.


Raspodjela državne kvote na gospodarski ribolov i negospodarski ribolov kao i na podkategorije gospodarskog i negospodarskog ribolova u 2020. godini

Kategorija ribolova

Potkategorija

Ukupno (t)

GOSPODARSKI
RIBOLOV

PLIVARICE TUNOLOVKE

833,46

UDIČARSKI ALATI

90

PRILOV

10,57

NEGOSPODARSKI RIBOLOV

ŠPORTSKI RIBOLOV

5

REKREACIJSKI RIBOLOV ZA TROFEJNE PRIMJERKE

12,5

RIBOLOV U ZNANSTVENE SVRHE

1

UKUPNO

952,53

Izvor: Pravilnik o ribolovnim mogućnostima i raspodjeli državne kvote u 2020. godini za ribolov plavoperajne tune (Thunnus thynnus), NN 7/20


Maksimalna ulazna količina divljih tuna i uzgojni kapacitet po nositelju dozvole za akvakulturu

Nositelj dozvole za akvakulturu

Broj dozvole

Maksimalni ulaz divljih tuna (t)

Uzgojni kapacitet (t)

Jadran tuna d.o.o.

139

736,75

1110

Pelagos Net Farma d.o.o.

138

736,75

900

Sardina d.o.o.

86

736,75

1400

Kali tuna d.o.o.

220

736,75

4470

UKUPNO

2947

7880

Izvor: Pravilnik o ribolovnim mogućnostima i raspodjeli državne kvote u 2020. godini za ribolov plavoperajne tune (Thunnus thynnus), NN 7/2


Ulov morske ribe u RH po vrstama za razdoblje 2012. – 2017. godine

Rb.

Vrsta morske ribe

2012.

2013.

2014.

2015.

2016.

2017.

1.

Plava riba

Srdela

46.959,55

57.106,18

61.036,05

51.776,87

54.411,50

48.420,04

2.

Papalina

146,1

72,84

47,83

43,59

46,2

82,44

3.

Inćun

9.099,44

10.131,67

10.142,23

12.797,02

8.239,08

10.884,12

4.

Skuša

20,23

29,41

29,87

31,06

36,34

36,38

5.

Šarun

321,95

284,34

236,57

455,8

997,32

923,29

6.

Plavoperajna tuna

372,74

387,63

385,18

456,42

515,67

631,17

7.

Palamida

30,94

56,15

55,7

34,32

21,37

22,62

8.


Plavica

691,95

599,56

639,21

568,2

1.867,09

1.948,96

9.

Gof

28,8

77,29

89,98

76,78

31,4

23,23

10.

Ostala plava riba

144,18

162,85

109,04

120,13

183,42

204,84

UKUPNO

57.815,88

68.907,92

72.771,66

66.360,19

66.349,39

63.177,09

11.

Ostala riba

Arbun

80,05

72,26

69,25

67,16

58,17

63,01

12.

Oslić

909,16

1.132,96

902,91

778,38

756,05

933,43

13.

Trlje

1.301,95

1.126,27

1.190,00

1.167,52

998,28

1.035,09

14.

Cipli

93,98

111,59

84,73

92,84

121,19

120,53

15.

Ugor

40,92

50,56

47,23

44,63

40,98

35,68

16.

Lubin

6,79

6,35

5,58

9,26

7,97

11,24

17.

Komarča

74,11

75,83

96,26

140,8

169,83

167,72

18.

Gire

194,04

161,62

123,95

108,65

112,65

107,59

19.

Grdobina

103,95

107,31

92,99

82,81

71,86

68,33

20.

Bukva

151,69

99,31

77,14

88,83

79,58

112,99

21.

Ušata

50,01

41,58

33,97

41,14

32,64

40,38

22.

Listovi

190,41

253,48

194,63

277,32

190,69

231,58

23.

Psi i mačke

89,2

79,72

93,77

105,03

107,92

112,3

24.

Raže

62,79

85,24

107,43

99,88

85,63

93,41

25.

Ostalo

1.032,78

817,7

824,19

774,37

750,74

709,52

UKUPNO

4.381,83

4.221,78

3.944,03

3.878,62

3.584,18

3.842,80

26.

Ljuskavci

Jastog

10,38

12,59

9,58

9,31

7,9

7,05

27.

Škamp

241,96

300,39

344,48

303,8

237,42

201,57

28.

Kozica

168,99

315,17

370,74

535,26

656,82

845,58

29.

Ostali rakovi

48,55

56,64

40,24

25,77

31,54

32,55

UKUPNO

469,88

684,79

765,05

874,14

933,68

1.086,75

30.

Školjkaši

Kamenica

55,61

233,35

429,2

512,8

327,24

175,52

31.

Jakovljeva kapica

23,17

49,21

65,07

108,29

98,47

72,76

32.

Kunjka

12,81

19,65

17,39

22,41

29,05

30,39

33.

Prnjavica

30,92

70,72

111,62

122,78

127,5

102,63

34.

Dagnja

29,31

39,23

84,55

73,09

52,96

29,42

35.

Ostali školjkaši

34,38

65,44

100,71

139,16

140,49

70,1

UKUPNO

186,2

477,6

808,54

978,53

775,71

480,82

36.

Mekušci

Lignja

108,49

100,38

215,2

119,28

200,8

74,93

37.

Lignjun

209,63

278,68

191,04

155,01

197,65

255,33

38.

Hobotnica

165,49

191,33

313,15

330,97

256,66

137,52

39.

Sipa

168,62

188,99

202,17

192,88

112,79

107,39

40.

Muzgavci

462,17

577,01

669,73

501,8

371,24

362,57

41.

Ostali mekušci

16,21

15,18

21,8

17,51

12,31

8,56

UKUPNO

1.130,61

1.351,57

1.613,09

1.317,45

1.151,45

946,3

42.

Ostali morski organizmi (spužve, koralji, ježevi, morski crvi, puževi…)

27,52

39,92

42,16

78,8

70,92

88,27

SVEUKUPNO

64.011,92

75.683,58

79.944,53

73.487,73

72.865,33

69.622,03


Ulov morske ribe u Zadarskoj županiji po vrstama za razdoblje 2016. – 2018. godine

BIJELA RIBA

Vrsta

2016.

2017.

2018.

Arbun

9.695,95

10.051,62

9.012,56

Batoglavac (divlji arbun)

1.095,30

3.970,00

2.035,00

Bežmek

444,65

292,12

542,78

Bukva

16.160,40

43.529,34

31.521,26

Cipli

7.396,59

8.956,71

8.485,75

Fratar

4.947,90

5.727,00

9.809,35

Gavun obični

955,50

919,20

1.070,00

Gavun oliga

971,00

692,00

1.127,00

Gira oblica

28.424,60

26.863,50

40.550,60

Gira oštrulja

271,60

718,90

140,00

Grdobina

1.902,00

2.476,60

2.613,30

Hama

90,50

12,50

91,00

Iverci

507,00

57,60

78,00

Jegulja

18,00

5,00

11,25

Kantar

306,50

236,80

954,90

Kanjac

99,80

7,50

11,00

Kavala

27,30

20,55

27,30

Kirnje

3,80

23,30

10,00

Kokoti

1.973,80

3.001,65

3.739,30

Komarča

16.187,39

33.213,25

34.403,97

Koraf (korbel)

0,00

0,00

7,00

Kovač

6.348,93

6.555,30

5.319,60

Lampuga

25,00

170,50

36,70

Listovi - švoje

3.242,90

3.134,50

11.981,20

Lubin

1.562,85

1.043,29

1.438,00

Miješana bijela riba

7.439,15

5.415,20

6.019,80

Modraš

1.141,20

260,90

869,30

Murina

49,00

17,00

5,00

Okan

661,00

257,80

341,80

Oslić

53.309,40

66.302,26

76.229,84

Ovčica

256,70

317,40

1.301,30

Pagar

371,70

333,60

467,30

Patarača

489,30

789,40

339,90

Pauk

3.575,80

3.185,55

2.783,30

Pic

1.450,60

1.532,35

2.476,00

Pišmolj

7.986,00

38.071,00

12.567,40

Romb

3.919,70

2.873,75

1.512,26

Salpa

16.342,30

11.972,65

28.743,55

Strijelka

58,00

240,00

278,00

Šarag

423,35

344,00

939,45

Škaram

57,55

79,50

43,70

Škrpina

3.465,65

3.248,77

3.086,23

Škrpun

7.103,01

6.850,17

9.178,59

Špar

323,25

509,60

296,25

Tabinja

1.141,70

1.147,85

1.483,35

Trlja blatarica

62.233,75

61.847,60

51.377,45

Trlja kamenjarka

3.044,20

4.765,11

5.088,06

Ugor

4.571,10

4.498,10

4.466,25

Ugotica

10.750,40

8.644,30

8.726,90

Ušata

5.211,00

5.216,70

20.167,40

Vrana

2,00

23,00

16,40

Zubatac

4.594,30

5.512,35

7.134,95

Zubatac krunaš

427,00

35,50

76,00

UKUPNO

303.057,37

385.970,14

411.032,55

GLAVONOŠCI

Glavonošci ostali

440,00

287,00

234,00

Hobotnica

53.263,30

34.143,30

33.418,55

Lignja

31.200,35

14.136,15

12.157,52

Lignjun

9.059,85

17.447,45

12.218,00

Muzgavac

19.243,30

12.954,25

17.707,40

Sipa

14.965,14

11.143,98

17.811,41

Sipice

2.280,40

613,90

1.352,50

UKUPNO

130.452,34

90.726,03

94.899,38

HRSKAVIČNA RIBA

Golub

1.425,50

1.736,10

1.136,60

Mačke

2.361,20

3.737,70

2.153,30

Pas - ostale vrste

7.326,60

4.486,70

4.474,90

Pas kostelj

1.287,60

1.876,50

1.732,00

Pas Mekuš

4.054,60

6.467,10

5.328,60

Raže

3.775,40

3.773,30

3.049,36

UKUPNO

20.230,90

22.077,40

17.874,76

MALA PLAVA RIBA

Iglica

2.511,00

41,00

353,00

Inćun

4.630.730,35

5.310.767,71

6.641.245,10

Miješana sitna plava riba

8.083,60

166,80

279,90

Papalina

5.515,00

12.011,00

3.762,00

Plavica

1.390.061,35

1.535.861,00

1.303.285,65

Skuša

3.979,80

5.767,30

2.898,80

Srdela

26.477.625,49

24.339.133,37

22.428.300,95

Srdela golema

30.357,30

91.750,00

30.755,00

Šarun

632.073,90

659.594,47

240,60

UKUPNO

33.180.937,79

31.955.092,64

30.411.121,00

OSTALI ORGANIZMI

Spužve

76,10

88,15

906,55

Morski crv

0,00

0,00

248,00

Veliki morski crv

59,5

187,00

48,00

Volci

4,50

4,00

0,00

Koralji

0,00

1,00

0,00

UKUPNO

140,10

280,15

1.202,55

RAKOVI

Hlap

832,20

179,35

235,05

Jastog

235,31

471,35

513,86

Kanoća

24,60

65,50

140,40

Kozice

18.636,60

23.934,00

35.902,10

Rakovi ostali

125,80

7,00

275,50

Rakovica

4.094,55

3.680,00

1.836,50

Škamp

18.485,31

15.068,00

15.265,80

Zezavac

0,00

5,00

4,00

UKUPNO

42.434,37

43.970,50

54.173,21

ŠKOLJKAŠI

Dagnja

290,00

0,00

0,00

Glatka Jakovljeva kapica

 

2,00

0,00

Jakovljeva kapica

23,00

75,80

5,00

Kamenica

16,50

0,00

0,00

Kokoš

49,90

0,00

10,00

Kućica

15,00

5,00

44,00

Kunjka

294,00

140,00

127,00

Mala kapica

3,00

3,00

2,00

Prnjavica

155,00

199,00

307,50

Školjke ostale

102,50

0,00

0,00

Valovita Jakovljeva kapica

8,00

0,00

0,00

UKUPNO

956,90

424,80

495,50

VELIKA PLAVA RIBA

Gof

2.501,10

4.030,00

2.608,50

Iglan

20,00

9,00

 

Iglun

651,75

 

216,50

Lica

440,50

176,10

260,50

Luc

13.254,40

1.283,80

12.685,30

Palamida

4.181,60

7.164,30

5.301,90

Rumbac - trup

3.770,50

15.892,00

10.445,20

Tuna albakore

86,20

104,00

59,00

Tuna plavoperajna

17.653,34

10.140,06

7.045,55

UKUPNO

42.559,39

38.799,26

38.622,45

SVEUKUPNO ZADARSKA ŽUPANIJA

33.720.769,16

32.537.340,92

31.029.421,40

Izvor: HGK – Županijska komora Zadar; Obrada: ZADRA NOVA

Grafički prikaz ulova morske ribe u Zadarskoj županiji po vrstama

Grafički  prikaz ulova morske ribe u Zadarskoj županiji po vrstama

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, Uprava ribarstva; Obrada: ZADRA NOVA


Iskrcana riba u Zadarskoj županiji pretežno je mala plava riba. U 2018. godini 98 % ulovljene ribe odnosilo se na malu plavu ribu, tek 1 % na ulov bijele ribe, a preostalih 1 % činile su hrskavičnjače, velika plava riba, rakovi, školjkaši, glavonošci i ostali morski organizmi (spužve, morski crvi…).


Grafički prikaz iskrcaja morske ribe u Zadarskoj županiji i Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2018.

Grafički  prikaz iskrcaja morske ribe u Zadarskoj županiji i Republici  Hrvatskoj

Ministarstvo poljoprivrede, Uprava ribarstva; Obrada: ZADRA NOVA


Ukupan ulov ribe u RH u 2018. godini iznosio je 69.622,03 tone. Udio ulova plovila čija je matična luka na području Zadarske županije u ukupnom ulovu iznosio je 44,56 %. Zabilježen je blagi pad u ukupnom ulovu ribe kako na državnoj, tako i na županijskoj razini. Razlozi navedenog opadanja mogli bi se kriti u negativnim trendovima stoka male plave ribe, a koji su kao posljedicu imali provedbu značajnih mjera regulacije ribolova od 2014. godine te pojavu lovostaja za plavu ribu. Zadarska županija, u odnosu na 2016. godinu, bilježi pad ulova od 2691 tonu.


Rast ulova zabilježen je pak kod bijele ribe, rakova i ostalih organizama u koje spadaju spužve, morski crvi, volci i koralji. Najveći ulov ribe u ribolovnim zonama Zadarske županije otpada na srdelu, inćun i šarun. Ulov srdele bilježi pad od 4049 tona, dok inćun bilježi rast od 2000 tona.


Grafički prikaz iskrcaja gospodarski najznačajnijih vrsta u Zadarskoj županiji u razdoblju od 2016. do 2018. godine

Grafički  prikaz iskrcaja gospodarski najznačajnijih vrsta u Zadarskoj  županiji

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, Uprava ribarstva; Obrada: ZADRA NOVA


Iskrcajna mjesta

Primarni proizvod djelatnosti ribarstva (ribolova i uzgoja riba i drugih morskih organizama) ostvaruje se na moru, međutim značajan dio poslova koji također znače obavljanje djelatnosti ribarstva, ostvaruje se na kopnu. Ključnu vezu između poslova na moru i poslova na kopnu predstavljaju luke i/ili iskrcajna mjesta. Zbog velike razvedenosti obale i većeg broja naselja u priobalju i na otocima u Zadarskoj županiji, imamo i veliki broj iskrcajnih mjesta. Popis iskrcajnih mjesta utvrđen je Odlukom o popisu iskrcajnih mjesta za ribarska plovila koja obavljaju gospodarski ribolov na moru iz 2020. godine, uzimajući pritom u obzir i članak 22. Uredbe Vijeća Europske unije br. 1967/2006 („Mediteranske uredbe“). Navedena Odluka utvrđuje popis iskrcajnih mjesta za sva plovila koja obavljaju gospodarski ribolov pridnenom povlačnom mrežom koćom, okružujućom mrežom plivaricom – srdelarom, dredžama, plutajućim parangalima, potegačama i malim plivaricama. Također, Odlukom se utvrđuje popis iskrcajnih mjesta u područjima s posebnim režimom upravljanja – Jabučka kotlina i iskrcajna mjesta za vrste obuhvaćene višegodišnjim planovima upravljanja (plavoperajna tuna i iglun). Na području Zadarske županije određeno je 17 iskrcajnih mjesta od kojih je 12 na otocima. Plovila koja obavljaju ribolov ostalim ribolovnim alatima mogu iskrcavati u matičnim lukama.

U nekim iskrcajnim mjestima evidentirana je manja količina ulova, no treba imati u vidu da je koćarski ulov i ulov pasivnim alatima inače količinski manji od ulova plivaricom, ali je zato vrijednost ulova po kilogramu do deset puta veća. Iz tog razloga i mjesta s manjom iskrcanom količinom ulova treba primjereno vrednovati. S obzirom na osjetljivost ribe kao namirnice i ubrzanu degradaciju kvalitete, važno je osigurati neprekinuti hladni lanac (na temperaturama blizu temperature otapanja leda) i omogućiti brzi transport ulova s plovila do pogona za preradu ili prodaju. Za adekvatnu dostavu i iskrcaj ulova, posebice u ljetnom razdoblju, izuzetno je važno osigurati dostupnost i opremljenost iskrcajnih mjesta. Nije dovoljno proglasiti iskrcajno mjesto, nego je neophodno omogućiti ribarima nesmetan iskrcaj i pristup dostavnim vozilima tijekom cijele godine kako bi se u optimalnom vremenu obavio iskrcaj ulova. Iskrcajna mjesta ključna su i za provođenje kontrole i nadzora u ribolovu.

Obalna infrastruktura je osim za očuvanje tržišne vrijednosti prirodnih resursa, vrlo važna i kao privezište za brodove i brodice kada nisu aktivni te je važno osigurati izgradnju i obnovu ribarskih luka u mjestima koja se tradicionalno bave ovom djelatnošću, bez obzira na trenutni broj profesionalnih ribara. Pri tome treba imati u vidu i remontna brodogradilišta koja moraju biti smještena u obalnom pojasu, a o kojima prvenstveno ovisi sigurnost na moru, ali i kvaliteta proizvodnje u ribarstvu.

Iskrcajna mjesta, osim svoje nominalne i formalne uloge, imaju i praktičnu ulogu u unaprjeđenju, modernizaciji i konkurentnosti proizvoda iz ribolova i akvakulture. Davanje praktičnog značaja pojedinim iskrcajnim mjestima ima socijalnu, ekonomsku i kulturnu dimenziju. Funkcioniranje infrastrukture, posebice obalne, nužno je za ekonomičnost ribolova i uzgoja, odnosi se u velikom dijelu na gospodarsku održivost ruralnih područja i preduvjet su za očuvanje kulture tradicionalnog življenja u izvangradskim naseljima.


Iskrcaj ribe u Zadarskoj županiji po iskrcajnim mjestima u razdoblju od 2014. do 2018.

Iskrcajno mjesto

2014.

2015.

2016.

2017.

2018.

ZADARSKA

26.991.187

23.310.023

25.556.187

26.604.372

23.644.647

Biograd - glavni mul

4.114.824

4.196.635

2.543.007

3.810.557

2.932.686

Brbinj - Lučina

37.848

11.693

18.742

40

539.662

Brgulje

5.220

8.420

4.017

3.899

4.688

Ist - Kosirača

584

865

1.325

2.227

9.108

Iž - Bršanj

1.137

765

814

3.082

314.363

Jesenice - Maslenica trajektno pristanište (izvan funkcije)

36

181




Kali - Vela Lamjana

8.689.668

7.609.319

8.059.473

7.821.983

6.798.442

Kraj

6.332

4.586

2.361

3.331

4.616

Kukljica - kod Gospe od Sniga

12.944

6.268

2.055

3.731

5.232

Kukljica - Ribarski gat

197

585

1.323

9.018

5.308

Kukljica - Stari gat

0

72

8.783

796

603

Lukoran

121

140

1.056

1.459

416

Mandre

581.827

415.204

417.792

120.016

32.234

Miletići

49.234

584

16.401

8.500

5.747

Molat - Lučina

3.129

4.047

2.007

6.727

17.725

Muline

634

217

2.991

7.847

1.851

Novigrad (Dalmacija)

41.766

38.079

28.457

27.840

17.920

Olib

692

1.284

1.177

968

1.009

Pakoštane

15.471

26.148

24.031

17.399

45.358

Pašman

3.627

1.058

858

988

1.328

Pašman - lukobran





21

Povljana

231.962

154.634

5.548

1.320

22.618

Preko

778

14.685

299

812

295

Premuda - Krijal

29.424

1.275

2.718

568

282

Privlaka

61.623

48.602

46.233

28.125

34.604

Proboj

17.927

27.912

18.374

16.248

14.861

Ražanac

9.917

11.110

11.329

13.354

5.120

Sali - Mardešić

1.370.908

756.061

967.128

1.578.341

1.956.124

Silba - porat

13.197

13.990

6.134

6.703

6.080

Sukošan

8.564

14.436

7.737

15.860

10.812

Šimuni

56.236

63.838

48.390

36.591

43.827

Tkon

57.395

73.231

11.966

59.852

28.226

Turanj

11.907

6.739

8.808

54.292

3.292

Ugljan

199.925

125.964

2.945

1.690

3.866

Veli rat

4.602

5.032

6.401

5.276

4.453

Vir

1.205.435

783.455

802.532

536.581

1.203.720

Vlašići - otok Pag

1.616

248

1.892

3.256

2.256

Zadar - Adria

4.915.220

4.908.676

2.674.660

606.820

250.543

Zadar - Bregdeti


5.713

162.816

178.696

235.477

Zadar - Foša

22.469

13.220

4.003

4.828

1.742

Zadar - Gaženica

3.512.161

2.986.432

8.824.725

10.759.836

8.555.683

Zadar - kod mosta

1.691.372

963.067

802.031

840.942

429.552

Zaglav

2.602

4.816

2.308

3.555

13.942

Žman

659

741

541

424

78.957

RH UKUPNO

79.389.410

72.904.484

71.930.589

68.869.780

69.339.086

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, Uprava ribarstva; Obrada: ZADRA NOVA


U Zadarskoj županiji iskrca se 34,1 % ukupnog iskrcaja RH. Najveći iskrcaj ribe zabilježen je u Gaženici gdje se iskrca 12,33 % ribe, slijedi iskrcaj u Kalima – Vela Lamjana s udjelom od 9,8 % te Biograd na Moru s 4,22 %. Kao što je zabilježen smanjeni ulov ribe u 2018. godini, zabilježen je i manji broj iskrcane ribe u Zadarskoj županiji. Od 2014. godine do 2018. godine zabilježen je pad od 10.050 tona.


Grafički prikaz kretanja iskrcaja ribe po iskrcajnim mjestima od 2015. do 2018. godine

Grafički  prikaz kretanja iskrcaja ribe po iskrcajnim mjestima

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, Uprava ribarstva; Obrada ZADRA NOVA


Grafički prikaz iskrcaja plovila iz Zadarske županije i ukupan iskrcaj ribolovne flote u RH (kg): kretanje u razdoblju od 2014. do 2018.

Grafički  prikaz iskrcaja plovila iz Zadarske županije i ukupan iskrcaj  ribolovne flote u RH

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, Uprava ribarstva; Obrada: ZADRA NOVA

Iskrcaj plovila iz Zadarske županije iznosi 46,2 % ukupnog iskrcaja ribolovne flote u RH. Ovaj podatak je vrlo bitan jer plovila iz Zadarske županije ne moraju iskrcavati u matičnoj županiji već i u drugim županijama, a što ovisi o lokaciji ulova.


Marikultura

Marikultura, kao djelatnost uzgoja morskih organizama u morskoj ili boćatoj vodi, posebno se brzo i snažno razvila na području županije. Prihvaćanjem pomorske orijentacije u Zadarskoj županiji i marikultura postaje ravnopravan partner u gospodarenju morem jer zahtijeva čiste resurse za postizanje povoljnih gospodarskih učinaka te se uklapa u djelatnosti koje su prihvatljive konceptu održivog razvoja.

Na razini Republike Hrvatske u 2019. godini registrirano je ukupno 153 uzgajivača morske ribe, od čega 23 na području Zadarske županije. Ukupan broj uzgajališta u Republici Hrvatskoj je 411, a u Zadarskoj županiji nalazi se njih ukupno 60. Od ukupnog broja uzgajivača u županiji, najviše njih bavi se uzgojem školjkaša i bijele ribe, dok se uzgojem tune bave 3 uzgajivača od sveukupno 4 registrirana na državnoj razini (3 uzgajivača tuna ima sjedište u Zadarskoj županiji, ali jedan od njih ima uzgajalište na području Šibensko-kninske županije pa su zato 2 u tablici iz Registra dozvola). Na području županije nalazi se i jedno mrijestilište, odnosno jedan uzgajivač koji se bavi uzgojem riblje mlađi.

Dominantna bijela riba u hrvatskom sektoru uzgoja je brancin (Dicentrarchus labrax) i orada (Sparus aurata). S obzirom na specifične uvjete na istočnoj obali Jadrana, brancin je povoljnija vrsta za uzgoj i u usporedbi s oradom, uzgaja se gotovo dvostruko više. Plava riba tj. tuna (Thunnus thynnus) uzgaja se u plutajućim kavezima na poluzaštićenom i otvorenom području. Uzgoj se temelji na ulovu male divlje tune (8-10 kg) i njihova daljnjeg uzgoja dok ne dosegnu prodajnu veličinu (30 kg). Uzgoj školjkaša odnosi se na dagnje (Mytilus galoprovincialis) i kamenice (Ostrea edulis) koje se uzgajaju na „konopcima" pergolar u posebno kontroliranim područjima pod stalnim nadzorom.

Bitno je napomenuti da se sva uzgajališta nalaze u ruralnim područjima županije koja su postala nositeljima gospodarske grane ribolova i marikulture. Ta je činjenica značajna i kao generator zapošljavanja i samozapošljavanja u ruralnim dijelovima Zadarske županije, što je u skladu s hrvatskim prosjekom s obzirom na to da se u RH gotovo 70 % ribolova, uzgoja i prerade odvija u ruralnim područjima i na otocima gdje su drugi izvori zarade ograničeni.

Broj uzgajivača i uzgajališta u Zadarskoj županiji i RH

ZADARSKA ŽUPANIJA

BIJELA RIBA

ŠKOLJKE

TUNE

UKUPNO

BROJ UZGAJIVAČA

8

13

2

23

BROJ UZGAJALIŠTA

30

15

15

60

REPUBLIKA HRVATSKA

BIJELA RIBA

ŠKOLJKE

TUNE

UKUPNO

BROJ UZGAJIVAČA

29

120

4

153

BROJ UZGAJALIŠTA

69

325

17

411

Izvor: Registar dozvola u akvakulturi 2019.; Obrada: ZADRA NOVA


Kretanje ukupne proizvodnje u marikulturi (t) u RH u razdoblju od 2014. do 2018.

Vrsta

2014.

2015.

2016.

2017.

2018.

Dagnja

714

746

699

920

882

Kamenica

32

52

64

62

54

Jakovljeva kapica

0

0,016

0,06

0,04

0,06

Tuna

2.224

2.603

2.934

2.162

3.227

Lubin

3.215

4.075

5.310

5.616

6.220

Komarča

3.655

4.488

4.101

4.830

5.591

Hama

60

67

125

253

808

Zubatac

7

4

1

0

0

Kalifornijska pastrva

13

0

0

0

0

Romb

0,5

7

1

0

0

Pagar

40

0

0

0

0

UKUPNO (t)

9.960

12.043

13.235

13.843

16.782

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, Uprava ribarstva; Obrada: ZADRA NOVA


Grafički prikaz najzastupljenije proizvodnje u marikulturi u RH

Grafički  prikaz najzastupljenije proizvodnje u marikulturi u RH

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, Uprava ribarstva; Obrada: ZADRA NOVA


Razlozi za ulaganje u marikulturu Zadarske županije

Zadarska županija je po proizvodnji i izvozu u sektoru marikulture najuspješnija županija na Jadranu, ali još uvijek postoje značajne mogućnosti za daljnji razvoj na tom području. Prednosti marikulture u Zadarskoj županiji su blizina najvećim tržištima (posebno talijanskom tržištu), čistoća i kvaliteta mora te percepcija kvalitetne ribe iz Jadrana što je značajno za inozemna tržišta.


1. Prirodni resursi

Razvedenost obale i čist okoliš čine obalno područje Republike Hrvatske i Zadarske županije jedinstvenom lokacijom na cijelom mediteranskom području. Obala se sastoji od brojnih tehnološki korisnih i tihih zaljeva, uvala i kanala pogodnih za marikulturu. Postoji čitav niz mjesta prikladnih za različite vrste uzgoja morskih organizama. Klima i oceanografski uvjeti pogoduju brzoj i uspješnoj reprodukciji ribe i školjki. Obalno područje Zadarske županije još je uvijek nezagađeno i čisto, što je osnovni preduvjet za uzgoj.

Na kraju 2006. godine, Agencija za zaštitu okoliša u suradnji s Institutom za oceanografiju i ribarstvo iz Splita pokrenula je projekt implementacije mrežne aplikacije za unos, izdavanje i upravljanje pokazatelja stanja morskog okoliša – Bazu podataka i pokazatelja stanja morskog okoliša, marikulture i ribarstva. Mrežna stranica sadrži brojne pokazatelje, među kojima je kvantitativna procjena o stanju okoliša u tranzicijskim, obalnim i otvorenim vodama i kvaliteta uzgoja morskih organizama i mora u kojem se uzgaja.


2. Postojeće iskustvo i stručnost

Hrvatska je često igrala ulogu pionira na području Mediterana, a posebno njezina marikultura u Zadarskoj županiji. To se još uvijek odražava na postojećim iskustvima i akumuliranom znanju kao i u obrazovanim, stručnim i znanstvenim kadrovima. Postojeće znanstvene institucije imaju iskustva i potpuno su sposobne pratiti i pomagati održivi razvoj ove djelatnosti.


3. Postojeća ponuda morskih organizama ne ispunjava uvjete tržišne potražnje

U zemljama s visokim dohotkom i u Republici Hrvatskoj dolazi do rastućeg trenda okretanja sve većeg broja ljudi zdravoj prehrani i vrlo nutritivnim prehrambenim namirnicama. U tome morski proizvodi igraju značajnu ulogu. Potrošnja mesa je smanjena, a riba se sve više uvodi u modernu prehranu. Istodobno, ponuda ulova je smanjena zbog pritiska na prirodne resurse, čime je imperativ stavljen na ribolov pod strožim i organiziranim kontrolama. Jasno je stoga da tržište marikulture stalno raste i postaje sve zahtjevnije. Danas potrošnja po stanovniku u Hrvatskoj iznosi između osam i devet kilograma godišnje, a prosjek u Europskoj uniji je oko 20 kilograma.


4. Marikultura kao dodatni aspekt turizma

Zamah koji je trenutno zahvatio turistički sektor temelj je za nastavak otvaranja lokalnog tržišta. Rast u sektoru turizma u regiji pojačalo je potražnju za proizvodima marikulture. Marikultura je izuzetno kompatibilna s turizmom i ribarstvom, dvjema tradicionalnim aktivnostima u obalnom području.


5. Područja na raspolaganju za razvoj marikulture

Očekuje se smanjenje u ribolovu dok će proizvodnja marikulture porasti u Europi i u nekim drugim krajevima svijeta. Međutim, daljnji rast u Europskoj uniji te u sjevernoeuropskim zemljama najvjerojatnije će ometati prostorna ograničenja, natjecanja za izvore vode, krute mjere zaštite okoliša te razvoj tržišta i jeftinog uvoza iz neeuropskih zemalja. Za razliku od sjeverne Europe gdje je dostupnost obalnog područja jedan od glavnih limitirajućih čimbenika, Hrvatska ima značajne mogućnosti za razvoj uzgoja riba i školjkaša. Zadarska županija ima sve prirodne preduvjete i raspoložive lokacije za uzgajališta riba i školjaka koje su predviđene u prostornom planu.


Prerada

Prerada ribe u Zadarskoj županiji počinje se razvijati početkom 20. stoljeća, a bila je temeljena na preradi srdele soljenjem i konzerviranjem, tj. proizvodnji ribljih konzervi. Od riboprerađivača na području Zadarske županije, neki od najznačajnijih su svakako Omega 3 iz mjesta Kali na Ugljanu, prva proizvođačka organizacija u ribarstvu na području čitave Republike Hrvatske, Mardešić d.o.o. iz mjesta Sali na Dugom otoku te Mišlov d.o.o. koji je u lipnju 2015. godine otvorio pogon za preradu plave ribe u Poličniku čime je proširio svoju djelatnost na preradu i veleprodaju proizvoda ribarstva.

Važno je istaknuti izvozni potencijal djelatnosti ribolova i marikulture. Prema podacima HGK najveći izvoznici u 2018. godini bili su Cromaris d.d. (Zadar), Kali tuna d.o.o. (Kali), Jadran- tuna d.o.o. (Biograd na Moru), Ribarska zadruga Omega 3 (Kali), Pelagos net farma d.o.o. (Zadar), Mišlov d.o.o. (Poličnik), Mardešić d.o.o. (Sali) i Noclerius d.o.o. (Gračac).


Zakonodavna baza, podrška i poticaji u ribarstvu i marikulturi

Dva su glavna zakona koja reguliraju sektor ribarstva: Zakon o morskom ribarstvu (NN 62/17, 130/17, 14/19) i Zakon o akvakulturi (NN 130/17, 111/18). U administrativnom smislu, Ministarstvo poljoprivrede (MP) nadležno je za pitanja ribarstva kako je navedeno u Nacionalnom strateškom planu razvoja ribarstva RH. Ustrojstvena jedinica Ministarstva poljoprivrede izravno zadužena za ova pitanja je Uprava ribarstva (UR). UR zadužena je za obavljanje svih administrativnih poslova u okviru morskog ribarstva (upravljanje flotom i resursima), slatkovodnog ribolova, akvakulture (morske i slatkovodne), mjera strukturne politike (kao upravljačko tijelo) i mjera tržišne politike te ribarske inspekcije. UR, osim središnjeg ureda u Zagrebu, ima i sedam područnih jedinica koje obavljaju tehničke i administrativne poslove iz segmenta morskog ribarstva. UR ima za cilj uspostavu sustava održivog upravljanja resursima i djelatnošću ribarstva u cjelini. U okviru Poljoprivredne savjetodavne službe ustrojen je Odjel za ribarstvo koji u djelokrugu svojih nadležnosti ima za cilj osigurati sponu između administracije i dionika u ribarstvu te im pružiti savjetodavnu ulogu. Dionici sektora udruženi su u komore, zadruge i udruge. Najznačajnije krovne institucije su Hrvatska gospodarska komora (HGK) i Hrvatska obrtnička komora (HOK). Glede udruživanja u zadruge, donesen je propis o posebnom priznavanju ribarskih zadruga kako bi se dionike sektora dodatno potaklo na udruživanje i osiguralo praćenje njihova rada i razvoja.


Baza podataka i pokazatelja stanja morskog okoliša, marikulture i ribarstva

Baza je uspostavljena krajem 2007. u suradnji Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita  i Agencije za zaštitu okoliša. Trenutno sadrži 48 pokazatelja od kojih je, ovisno o dostupnosti podataka, većina aktivnih te više od 40.000 pojedinačnih podataka mjerenja (tzv. sirovi podaci).  
Baza omogućuje pristup i pregled pokazatelja te pristup sirovim podacima koji opisuju stanje morskog okoliša: hranjive tvari u morskoj vodi (nitrati, nitriti, fosfati, silikati), podaci o eutrofikaciji (koncentraciji klorofila, prozirnosti, opasnim tvarima u morskim organizmima i sedimentu (cink, kadmij, bakar, olovo, lindan PCB, DDT), podacima vezanim uz ribarstvo (komercijalne vrste i izlov po godinama, podaci o ribarskoj floti, područja ribolova i dr.) te podaci o marikulturi (kakvoća uzgajanih školjkaša i dr.). Baza daje georeferencirani prikaz postaja s osnovnim informacijama o njima te pripadajućim izmjerenim vrijednostima pojedinog pokazatelja.
Izvor podataka su Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, Institut Ruđer Bošković – Centar za istraživanje mora iz Rovinja i Hrvatske vode. Uspostavom ove baze omogućen je zajednički, mrežni rad stručnjaka i znanstvenika iz ovih institucija i djelatnika Agencije na prikupljanju, obradi i prezentiranju podataka o morskom okolišu zainteresiranoj javnosti.
Daljnjim proširivanjem ove baze u smislu umrežavanja drugih institucija koje prate stanje morskog okoliša, baza će se puniti relevantnim podacima i pokazateljima (Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog planiranja i graditeljstva) te podacima o onečišćenju mora uslijed pomorskog prometa (Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture) kao i drugim podacima važnim za praćenje stanja i pritisaka na morski okoliš.  

(ulaz u bazu: http://baltazar.izor.hr/azopub/bindex)


Gospodarska analiza sektora ribarstva

Izabrane stavke bilance djelatnosti A 03 (Ribarstvo) za 2018. godinu (u kunama)

Bilanca

2017.

2018.

Ukupno aktiva

2.028.241.443

2.252.693.479

Kapital i rezerve

568.555.348

629.889.654

Dugoročne obveze

406.651.451

343.362.741

Kratkoročne obveze

993.172.392

1.206.895.807

Zaposleni u djelatnosti A 03

1.261

1.368

Broj poduzeća djelatnosti A 03 koja su predala financijsko izvješće

77

77

Izvor: HGK, ŽK-Zadar; Obrada: ZADRA NOVA


Promatrajući stavke bilance u ovoj djelatnosti vidljivo je povećanje ukupne aktive za 11 %, stavke kapital i rezerve za 11 %, smanjenje stavke dugoročnih obveza za 16 % i povećanje kratkoročnih obveza za 22 %. Broj zaposlenih u ovoj djelatnosti povećan je za 8 %. Svakako se može pozitivnim ocijeniti povećanje ukupne aktive, kapitala, broja zaposlenih kao i smanjenje dugoročnih obveza.


Izabrane stavke računa dobiti i gubitka djelatnosti A 03 (Ribarstvo) za 2018. godinu, kune

Račun dobiti i gubitka

2017.

2018.

Troškovi osoblja

137.688.041

160.825.924

Neto plaće i nadnice

84.846.646

98.249.596

Ukupni prihodi

925.579.043

1.108.510.416

Dobit ili gubitak prije oporezivanja

69.472.466

100.200.493

Dobit razdoblja

73.541.976

93.786.336

Gubitak razdoblja

12.509.051

6.537.875

Zaposleni u djelatnosti A 03

1.261

1.368

Broj poduzeća djelatnosti A 03 koja su predala financijska izvješća

77

77

Pregledom stavki računa dobiti i gubitka djelatnosti A 03, vidljiv je porast stavke troškova osoblja (17 %) i neto plaće i nadnice (16 %) te rast ukupnog prihoda za 20 %. Posebno je uočljiv porast dobiti razdoblja za 28 %, dok je gubitak prepolovljen (smanjenje 48 %). Porast broja zaposlenih iznosi 8 %.


Klaster "Marikultura"

U listopadu 2008. osnovan je Klaster "Marikultura" koji okuplja uzgajivače bijele ribe (brancin, orada i arbun), uzgajivače tune i uzgajivače školjaka (kamenice i dagnje). Klaster trenutno čini 80-ak pravnih subjekata s ukupno više od 800 zaposlenika. Ova organizacija godišnje proizvodi više od 90 % ukupne proizvodnje cjelokupne hrvatske marikulture. Članovi klastera godišnje proizvedu preko 4000 tona tune, 6000 tona bijele ribe i 3000 tona školjaka te 20 milijuna komada riblje mlađi. Kada je pokrenuta inicijativa za osnivanje klastera od strane Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, kao i Hrvatske gospodarske komore i Obrtničke komore, uključili su se i predstavnici strukovnih udruga u pomorskom sektoru. Kroz zajedničke aktivnosti klastera, članovi u suradnji s komorama, stručnim udrugama i znanstvenoistraživačkim centrom, obavljaju djelatnosti s ciljem jačanja izvozne konkurentnosti: razvoj novih proizvoda i proizvodna raznolikost, ostvarivanje tehničke kompatibilnosti, zajedničke izvozne strategije i ulazak na strana tržišta, obrazovanje i osposobljavanje te druge marketinške aktivnosti.


Lokalne akcijske grupe u ribarstvu

Lokalna akcijska grupa u ribarstvu (FLAG – Fisheries LAG; LAGUR – LAG u ribarstvu) označava partnerstvo između nositelja ribarskog sektora i ostalih lokalnih dionika iz privatnog i javnog sektora s ciljem održivog razvoja ribarstva i marikulture sa zadaćom izrade i provedbe zajedničke strategije za svoje područje. U cijeloj Hrvatskoj registrirano je 14 FLAG-ova od kojih su tri registrirana u Zadarskoj županiji.

FLAG-ovi koriste sredstva potpore iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo namijenjenih ribarstvenim i akvakulturnim područjima, a što je regulirano Operativnim programom za pomorstvo i ribarstvo u programskom razdoblju 2014.-2020.


LAGUR

Datum registracije

Obuhvat

Lostura

9. rujna 2014.

grad Biograd na Moru, općine Sv. Filip i Jakov, Pakoštane, Pašman i Tkon

Tri mora

29. siječnja 2016.

grad Obrovac, općine Jasenice, Novigrad, Poličnik, Posedarje, Ražanac i Starigrad

Plodovi mora

26. veljače 2016.

grad Zadar, općine Kali, Kukljica, Preko i Sali


Ribarske zadruge

Ribarska zadruga Omega 3, Kali

Ribarska zadruga Zadar, Zadar

Braniteljsko-ribarska zadruga Dagnja, Zadar

Ribarska proizvođačka zadruga Vrgada, Vrgada

Ribarska zadruga Rivanj, Rivanj


Važne tvrtke

Cromaris d.d.

Cromaris je tvrtka posvećena uzgoju, prodaji i preradi bijele ribe s naglaskom na brancin i oradu.

Adresa:
Gaženička cesta 4b
23000 Zadar
E-mail: info@cromaris.hr
Web: www.cromaris.hr
Tel: +385 23/254-960
Fax: +385 23/250-883


Kali tuna d.o.o.

Tvrtka Kali tuna uzgaja atlantsku plavorepu tunu u mirnim vodama Jadranskog mora. Glavni proizvod tvrtke je kvalitetna sashimi tuna. Kali tuna nastoji proizvoditi i distribuirati zdrave plodove mora na ekonomičan, učinkovit i ekološki prihvatljiv način.

Adresa:
Put Vele Luke 70
23272 Kali
E-mail: kali-tuna@kali-tuna.hr
Web: www.kali-tuna.com
Tel: +385 (0)23 28 28 00
Fax: +385 (0)23 28 28 10


Jadran tuna d.o.o.

Od osnutka 1997. godine do danas Jadran tuna se razvija, prateći svjetske tehnološke i tržišne trendove. Većina njihovih proizvoda je kvalitetna tuna za japansko tržište (sushi i sashimi). Danas se flota sastoji od 13 ribarskih brodova, 2 tegljača, jednog broda-hladnjače i više pomoćnih brodova i čamaca za farmu i razne intervencije.

Adresa:
Vukovarska 86
23210 Biograd na Moru
E-mail: jadran.tuna@jadran-tuna.hr
Web: www.jadran-tuna.hr
Tel: +385 (0)23 385 355
Fax: +385 (0)23 385 359


Ribarska zadruga Omega 3

Ribarska zadruga „Omega 3“ – osnovana je 2008. godine u mjestu Kali na otoku Ugljanu. Primarna djelatnost RZ „Omega 3“ je ulov male plave ribe (srdela i inćuna). Ulov ribara članova RZ „Omega 3“ ima značajan udio u cjelokupnom hrvatskom ribolovu, a posebno u ribolovu s plivaricom srdelarom, gdje sudjeluju s preko 20 % u ukupnom nacionalnom ulovu male plave ribe. Okuplja 16 zadrugara, te posjeduje flotu od 21 broda (21 plivarice).

Adresa:
Ulica svetog Lovre 64
23272 Kali
E-mail: info@rz-omega3.hr
Tel: +385 23 281 227
Komercijala: +385 23 686 406
Fax: +385 23 686 036


Pelagos net farma

Pelagos net farma d.o.o. osnovana je 2013. godine. Bavi se uzgojem tune i preradom sitne plave ribe. Pelagos net farma – pogon za preradu inćuna ima kapacitet od 1000 tona. Svježa sitna plava riba, ulovljena vlastitom flotom ili kooperativnim brodovima Pelagos net farma kooperantskih tvrtki, doprema se brodovima izravno u pogon gdje se zatim soli, marinira, filetira te zamrzava visokokvalitetnom Individual Quick Freezing (IQF) metodom.

Adresa:
Gaženička cesta 28B 
23000 Zadar
info@pelagos-net.hr
www.pelagos-net.hr
Tel: +385 23 638 291
Fax: +385 23 638 229


Mišlov d.o.o.

Tvrtka Mišlov d.o.o. osnovana je 2001. godine sa sjedištem u mjestu Kali, otok Ugljan. Glavna djelatnost tvrtke je ulov male plave ribe (srdele i inćuna). U lipnju 2015. tvrtka otvara pogon za preradu plave ribe u Poličniku čime širi svoju djelatnost na preradu i veleprodaju proizvoda ribarstva. Proizvodnja obuhvaća mariniranje i soljenje inćuna i srdela te zamrzavanje suvremenom tehnologijom pojedinačnog zamrzavanja (IQF). 

Adresa:
Grabi 44
23241 Poličnik
E-mail: info@mislov.hr
Tel: +385 23 281 186
Fax: +385 23 281 454


Mardešić d.o.o.

Tvornica Mardešić osnovana je 1905., a s proizvodnjom ribe započela je 1907. S obzirom na to da se tvornica nalazi u mjestu Sali na Dugom otoku, više od 100 godina glavni je izvor prihoda za lokalno stanovništvo i ono okolnih otoka. Danas tvornica proizvodi konzervirane ribe, uglavnom srdele, inćune, tunu i skušu.

Adresa:
Sali II 1
23281 Sali
Dugi otok, Hrvatska
E-mail: info@mardesic.hr
Tel: +385 23 377 029


Noclerius d.o.o.

Prerada i konzerviranje riba, rakova i školjki.

Adresa:
Hrvatskog proljeća 18
23440 Gračac
Tel: +385 23 775 065


Kontakti


Ministarstvo poljoprivrede

Ministarstvo propisuje mjere upravljanja i gospodarenja biološkim bogatstvima mora i slatkih voda; određivanje i kontrolu ribolovnog napora; određivanje granica između unutarnjeg i vanjskoga ribolovnog mora, granica ribolovnih zona, propisuje namjene, vrste i količine ribolovnih alata i opreme u ribolovu, propisuje i uvjete za uzgoj ribe i drugih vodenih organizama, uvjete za obavljanje ribolova i uvjete za priznavanje organizacija proizvođača u ribarstvu. Uprava ribarstva nadležna je za sve poslove ribarstva i njihovu administrativnu provedbu. Pripajanjem Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe ustrojena je unutar ministarstva Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva. Uprava je nadležna za poslove pružanja stručne podrške i informiranja korisnika na terenu, kao i za organiziranje i provedbu stručnog osposobljavanja za obavljanje gospodarskog ribolova na moru i osnovnog osposobljavanja za obavljanje djelatnosti akvakulture. Uprava surađuje s udruženjima u ribarstvu, FLAG-ovima, udrugama, županijskim i lokalnim uredima i regionalnim agencijama.


Uprava ribarstva

Alexandera von Humboldta 4b
10000 Zagreb
Tel: +385 (0)1 6443 185, 6443 181
E-mail: uprava.ribarstva@mps.hr
E-mail: eufondovi.ribarstvo@mps.hr
E-mail: rmc@mps.hr


Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva

Služba za podršku u korištenju mjera ribarstvene politike

Ivana Mažuranića 30
23000 Zadar
Tel: +385(0)23 309 822
E-mail: valentina.andric@mps.hr


Udruženje ribarstva

Udruženje ribarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori okuplja sve članove kojima je osnovna djelatnost uzgoj ribe, ulov i prerada. Vijeće Udruge bavi se pitanjima koja su zajednička za sve tvrtke na području ribarstva te predlaže mjere za rješavanje problema (stanje na tržištu, porezne i carinske politike, mjere za poboljšanje proizvodnje i sl.). Prijedlozi mjera redovito se dostavljaju nadležnim državnim tijelima. Postoje tri grupacije koje djeluju u okviru Vijeća Udruženja ribarstva: akvakultura, ribolov i prerada ribe.


Zoran Radan

Samostalni savjetnik/Poslovni tajnik Udruženja ribarstva

Tel: +385 1 4561 620
E-mail: zradan@hgk.hr


Strukovna skupina marikulture pri Županijskoj gospodarskoj komori Zadar

Strukovna skupina marikulture pri Županijskoj gospodarskoj komori u Zadru unutar HGK okuplja svoje članice, tvrtke čija je djelatnost uzgoj plave ribe i tune.

Cilj Strukovne skupine je unaprjeđenje rada i poslovanja, zastupanje njihovih interesa pred državnim tijelima i poticanje aktivnosti u promociji poduzeća na domaćem i stranom tržištu. Strukovna skupina također prati sva zakonska rješenja koja se odnose na ovu djelatnost.


Županijska komora Zadar

+385 23 211 747
+385 23 212 930
hgkzd@hgk.hr


METALOPRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

(Industrija automobilskih komponenti)


Proizvodnja metala i gotovih metalnih dobara ima dugu tradiciju u Hrvatskoj. Velik dio metalne industrije je u vlasništvu državnih fondova i banaka, dok privatni vlasnici dominiraju u proizvodnji gotovih metalnih proizvoda. Financijski potencijal domaćih tvrtki u ovoj grani je limitiran, povećana strana ulaganja svih vrsta su potrebna i očekuju se.

Postoje četiri strojarska i tri elektrotehnička fakulteta u Hrvatskoj koji godišnje imaju oko 1 000 diplomanata iz područja inženjerstva i informacijske tehnologije. Uz potporu tehnoloških centara pri tehničkim fakultetima sveučilišta u Zagrebu, Zagrebu, Rijeci i Splitu, ti stručnjaci imaju priliku razvijati privlačne, poduzetnički usmjerene proizvodne programe.

Broj tvrtki koje posjeduju certifikate ISO 9000 je u porastu, što je jedan od uvjeta za suradnju i izvoz u industrijski razvijene zemlje, a također za uspostavljanje kooperantskih i strateških partnerstava, posebno s domaćim proizvođačima strojeva i opreme.

Tvrtke koje proizvode strojeve, aparate i vozila, aktivno sudjeluju svake godine na mnogim specijaliziranim sajmovima u sklopu Zagrebačkog velesajma. Hrvatska gospodarska komora organizira nacionalne zajedničke nastupe svojih članova na domaćim i međunarodnim sajmovima, ovisno o interesu svojih članova.

Prije osamostaljenja Hrvatske, Zadar se sa svojim tvrtkama SAS i BAGAT isticao u tom sektoru. Tvrtke su zapošljavale velik broj ljudi i radile s klijentima od Njemačke do Rusije.

Konkurentske prednosti Zadarske županije

1. Blizina zemalja Europske unije

Značajna prednost Hrvatske i Zadarske županije je blizina tržišta Europske unije. Relativna blizina automobilskih tvornica u 15 zemalja Europske unije, dobar zemljopisni položaj i intenzivna ulaganja u modernizaciju infrastrukture daju domaćim proizvođačima veliku početnu prednost.

Osim nižih troškova prijevoza, blizina kupaca u posljednje vrijeme postaje sve važnija, jer je fokus na istodobnoj isporuci dijelova klijentima, u skladu s njihovim svakodnevnim potrebama kako bi se smanjilo, koliko je to moguće, troškovi skladištenja vozila prije sastavljanja.

2. Kvaliteta domaćih dobavljača na razini europskih standarda

Većina domaćih dobavljača ima sve relevantne certifikate, prvenstveno ISO 9001, ali i sve više i više TS16949 certifikata. Kvaliteta proizvoda zadovoljava visoke standarde u automobilskoj industriji, o čemu svjedoči i činjenica da se najveći dio proizvodnje izvozi na tržište Europske unije. Europska razina kvalitete i u isto vrijeme niži troškovi rada nego u drugim zemljama Zapadne Europe, čimbenici su koji stvaraju značajnu komparativnu prednost za Hrvatsku.

3. Snažna suradnja hrvatskih proizvođača s klijentima u području istraživanja, projektiranja i planiranja novih proizvoda

Brojne hrvatske tvrtke uspješno su razvile nove linije proizvoda ili usluga, ili nadogradile već postojeće u posljednjih nekoliko godina. Primjena AutoCAD-a i drugih softvera za dizajn i razvoj komponenti relativno je raširena u odnosu na situaciju u drugim zemljama u regiji.

Prema istraživanju OECD-a, brojni hrvatski dobavljači već surađuju sa svojim klijentima na područjima koja zahtijevaju duboke, stabilne i srednje do dugoročne poslovne odnose, kao što su razvoj proizvoda, dizajn proizvoda i planiranje proizvodnje. Razina suradnje je puno bolja nego u drugim dijelovima regije. Osim toga, većina tvrtki koristi web stranice za komunikaciju sa svojim klijentima i redovito sudjeluje u on-line javnim nabavama.

Svi ti elementi su jasan dokaz duboke i jake veze između lokalnih dobavljača i međunarodnih klijenata.

4. Konkurentni troškovi radne snage i produktivnosti

Republika Hrvatska još uvijek je zemlja s konkurentnim cijenama u odnosu na zemlje Europske unije. Međutim, produktivnost radne snage u Hrvatskoj je veća nego u većini zemalja srednje i istočne Europi koji su predstavljeni u sljedećem grafikonu.

5. Visoko kvalificirana radna snaga

Važna prednost je kvaliteta i dostupnost visoko kvalificirane radne snage ili inženjera.

6. Državna potpora za razvoj automobilske industrije

Iako su državne subvencije ograničene u smislu vremena, jer su to izravne sektorske državne subvencije za proizvođače, u velikoj mjeri pridonose tehnološkoj modernizaciji i konkurentnosti tvrtki koje posluju u Hrvatskoj. HBOR (Hrvatska banka za obnovu i razvoj) krediti pružaju dodatna sredstva namijenjena za stjecanje radnog kapitala po povoljnim uvjetima.

Hrvatska ima proaktivni pristup privlačenja stranih izravnih ulaganja u automobilsku industriju, koji uključuju ne samo porezne olakšice, već i pristup industrijskim zonama i ubrzavanju postupka dobivanja potrebnih dozvola.

7. Mogućnosti za veze s proizvođačima u drugim zemljama

Dobar zemljopisni položaj te globalizacija automobilske proizvodnje otvara za proizvođače u Hrvatskoj mogućnosti za povezivanje s tvrtkama u susjednim zemljama koje imaju značajne kapacitete za proizvodnju automobilskih dijelova posebno Austrija, Mađarska, Italija, Slovenija i Rumunjska.

Primjeri prekogranične suradnje već postoje i ujedno postoje mogućnosti za stvaranje klastera s međunarodnim proizvođačima u zemljama članicama i zemljama kandidatima Europske unije. Unatoč visokoj razini industrijskog suparništva na međunarodnoj razini, sadašnji trendovi u automobilskoj industriji tjeraju proizvođače na intenziviranje suradnje.

8. Jaka tradicija

Jedan od ključnih nasljeđa automobilske industrijske baštine u ovom području je visoka razina specifične obuke u automobilskom sektoru i dostupna stručnost, uključujući i stručnosti koje su usko povezane s proizvodnjom automobilskih dijelova, na primjer obrade metala, zavarivanje, proizvodnja plastičnih proizvoda, električne oprema za proizvodnju, stroja za inženjering, proizvodnja visoko preciznih komponenti.

Zadar ima bogatu i dugu tradiciju u industriji obrade metala. Prije osamostaljenja Hrvatske, zadarske tvrtke SAS i BAGAT bile su među najuspješnijim tvrtkama, zapošljavajući velik broj ljudi, a imale su klijente od Njemačke do Rusije. Kako je istaknuto u studiji OECD-a, stranim investitorima već prisutnim u regiji postojanje kvalificirane radne snage u automobilskoj industriji bio je odlučujući čimbenik kada su odabrali Zadarsku županiju kao mjesto za njihova ulaganja. Prema njima, to nije bio slučaj sa ostalim tržištima u nastajanju.

Važne tvrtke

LTH Metal Cast d.o.o
Tvrtka LTH Metalni lijev osnovana je 1999. godine kao sastavni dio grupacije LTH Castings. Nakon nastavka proizvodnje u ranim 90-ima, tvrtka se usmjerava pretežno na proizvodnju polugotovih dijelova.
Adresa: Benkovačkih bojovnika b.b, 23420 Benkovac
Tel: + 385 (0) 23 684 810
Fax: + 385 (0) 23 681 032
e-mail: info@tcg-mc.t-com.hr
Web: www.utlth-ol.si

SAS Strojogradnja d.o.o.
Tvrtka SAS strojogradnja osnovana je 1961. Danas je to vrlo uspješan član Riko grupe. Proizvodni program tvrtke SAS Strojogradnja uključuje:

  • Specijalne alatne strojeve
  • Obradne centre
  • Fleksibilne proizvodne sustave i linije
  • Transport i manipuliranje opreme

Adresa: Domovinskog rata 1, 23000 Zadar
Tel: +385 (0) 23 200 200
Fax: +385 (0) 23 321 233
e-mail: sales@sas-strojogradnja.hr
Web: www.sas-strojogradnja.com

HSTEC d.d.
Tvrtka HSTEC (ranije SAS-HSTEC d.d.) osnovana je 1997. godine kao tvrtka za razvoj, projektiranje i proizvodnju preciznih visokobrzinskih elektromotornih vretena, direktnih pogona i druge visokobrzinske tehnike te za inženjering, projektiranje i automatizaciju specijalnih obradnih strojeva i sustava.
Adresa: Zagrebačka Ulica 100, 23000 Zadar
Tel: +385 (0)23 205 405
Fax: +385 (0)23 205 406
e-mail: info@hstec.hr
Web: www.hstec.hr

Aluflexpack d.o.o.
ALUFLEXPACK je hrvatska tvrtka osnovana u lipnju 2001., kao nasljednik bivše tvrtke Folijaplast osnovane u lipnju 1981. sa sjedištem u Zadru, 23000, Murvica bb. AFP ima dva proizvodna pogona u Umagu i Zadru te zapošljava 400 ljudi. Tvrtka koristi najmoderniju tehnologiju za tisak, lakiranje, ekstradiranje i laminiranje. Naša osnovna djelatnost je fleksibilna ambalaža i prerada aluminijske folije i savitljivog filma. Proizvodni pogon u Zadru je specijaliziran za aluminijski program – flexo tisak sa UV bojama, konvencionalni flexo i orijentiran je na mliječnu i farmaceutsku industriju. Tvrtka je certificirana prema ISO standardu 9001:2000.
Adresa: Murvica bb, 23000 ZADAR
Tel: +385 23 205 205; +385 (0)52 703 300
Fax: +385 23 205 155; +385 (0)52 741 217
e-mail: afp@afp.hr
Web: www.afp.hr

Preuzmite prošireni profil sektora
PDF (7 mb)

TURIZAM


Kratka povijest

Turizam u Zadru ima jako dugu tradiciju. U povijesnim ljetopisima zabilježen je posjet skupine izletnika iz Beča koji su posjetili Zadar u srpnju 1879 godine, kao i osnivanje udruge za uljepšavanje grada 1892. (aktivna do 1918.), a 1899. osnovano je društvo Liburnija za planinarenje i turizam.

Početkom 20.st. u ožujku 1902. Hotel Bristol (današnji Hotel Zagreb) otvoren je za javnost. Najvažnije razdoblje za razvoj turizma u Zadarskoj županiji je od 1960-ih - 1980-ih godina 20. stoljeća, kada je izgrađena većina hotelskih kompleksa.

Konkurentske prednosti Zadarske županije

  • Zadarska županija je sigurna, privlačna, gostoljubiva i ekološki osviještena županija
  • Brzi razvoj turizma investitorima nudi jedinstvenu priliku za investiranje u kontinuirano rastući dinamični sektor.
  • Hrvatska uspješno gradi imidž sigurnog i atraktivnog turističkog odredišta, što je značajna komparativna prednost s obzirom na činjenicu da je sigurnost visoko na popisu faktora koji utječu na izbor odredišta za odmor.
  • Turistički objekti i kapaciteti su dostupni tijekom cijele godine i postoji potencijal za produljenje turističke sezone izvan uobičajenih ljetnih mjeseci.
  • Dodatni turistički potencijal leži u zaleđu Zadarske županije (postoji samo 15 registriranih seoskih turističkih objekata).
  • Raste interes za kvalitetne turističke ponude.
  • Rastući tržišni interes za selektivne oblike turizma, a Zadarska županija ima visok potencijal u ovom području.
  • Hrvatski turistički sektor značajno je narastao u posljednjih nekoliko godina.
  • Neke kulturne znamenitosti su međunarodno priznate, a samo se djelomično koriste.
  • Čist i očuvan okoliš.
  • Visoka lojalnost gostiju
  • Kontinuirani rast interesa vanjskih tržišta za mediteranske destinacije.
  • Mogućnost za razvoj sportskog turizma s naglaskom na golf.
  • Veliki broj kvalitetnih dobavljača prehrambenih i drugih proizvoda.
  • Liberalizacija viznog režima.

Važne tvrtke - Glavni turistički objekti

Među brojnim turističkim kapacitetima najvažniji su:

Preuzmite prošireni profil sektora
PDF (7 mb)