Poljoprivreda


Uvod

Očuvana priroda i okoliš, kao temeljna pretpostavka proizvodnje raznolike, zdrave i sigurne hrane, daju Hrvatskoj prednost nad drugim razvijenim zemljama.
Zadarska županija prostire se na raznolikom prirodnom području koje obuhvaća otoke, obalu i Ravne kotare te dio Bukovice, južnih padina Velebita i Like. Ravni kotari, uz obalu, predstavljaju najvažnije područje za poljoprivredu. Tri različite geografske i klimatske zone prisutne su na relativno malom području: ravnice u zaleđu pod utjecajem kontinentalne klime, obalno područje s utjecajem mediteranske klime te planinsko područje. To omogućuje proizvodnju širokog asortimana poljoprivrednih proizvoda. Ekološki uvjeti (klima i tlo), geografski položaj, blizina prometnica i tržišta, vrlo su povoljni za poljoprivrednu proizvodnju.
Poljoprivreda – posebno uzgoj maslina i proizvodnja visokokvalitetnog maslinova ulja, vinogradarstvo i proizvodnja vrhunskih vina, proizvodnja ranih povrtlarskih kultura, ali i stočarstvo i peradarstvo te ribarstvo s marikulturom – imaju dugu i bogatu tradiciju na području Zadarske županije. Postojeći resursi (poljoprivredno zemljište, povoljna klima, mogućnost osiguranja navodnjavanja, prostrani i bogati akvatorij), s jedne strane, te sektor turizma kao potencijalno značajno tržište za visokokvalitetne (tradicionalne, prepoznatljive, „zdravo“ uzgojene) proizvode, s druge strane, uvjeti su koji zasigurno jamče daljnji uspješni razvoj poljoprivrede i ribarstva te njihovih pratećih djelatnosti kao značajnih elemenata cjelokupnog održivog razvoja na području Zadarske županije.
Prema kriteriju OECD-a na regionalnoj razini, Zadarska županija spada u ZNAČAJNO RURALNE REGIJE s 15 do 50 % stanovništva koje živi u lokalnim ruralnim područjima. Od ukupnog broja stanovnika županije, 48 % stanovništva živi u ruralnim područjima. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, Zadarska je županija spadala u pretežito ruralne regije s više od 50 % stanovništva u ruralnim područjima.

Klimatska obilježja u Zadarskoj županiji

Klima, tlo i reljef zajednički određuju poljoprivredno stanište ili agrobiotop. Iako postoje razlike između obalnog i kontinentalnog dijela županije, jedini dostupni podaci prikupljaju se u meteorološkoj postaji u Zadru. Na području Zadarske županije nekoliko je vrsta klima: mediteranska, submediteranska, kontinentalna i planinska. Mediteranska primorska klima karakteristična je po svojim toplim, suhim ljetima i blagim kišovitim zimama. Hladnije zime i više temperaturnih fluktuacija obilježja su submediteranske klime na području Bukovice, Zagore i Ravnih kotara, dok su oštre i snježne zime i ugodna ljeta s toplim danima i hladnim noćima uz značajne temperaturne fluktuacije, značajke kontinentalne i planinske klime u Lici i na planinskom području.

Oborine

Oborine imaju dominantan utjecaj na proizvodnju biljaka. Količinu oborina određuju visina, utjecaj mora i drugi čimbenici. Godišnje količine oborina kreću se od 800-900 mm na područjima južnih otoka (Tajerske sestrice, Pašman, Dugi otok), preko Ravnih kotara i sjevernih otoka s 900-1100 mm do 1200-2300 mm u Lici i na planinskom području. Minimalna količina oborina karakteristična je za ljetno razdoblje, a maksimalna u kasnu jesen. Snijeg je čest u Lici i planinama, dok u priobalju i na otocima uglavnom nije prisutan. Prosječna godišnja količina oborina u Zadru iznosi 851 mm. Kišne oborine su se rasporedile na način da je u prvih šest mjeseci u godini palo oko 43% od ukupne količine oborina, a u drugom dijelu godine 57%. Prosječno najviše kišnih oborina ima u rujnu (113 mm), a najmanje u srpnju (28 mm). Iz podataka dobivenih u promatranom razdoblju, razvidni su vrlo promjenjivi klimatski parametri.

Temperature

Središnja godišnja temperatura na meteorološkoj postaji Zadar je 15,2 ºC. Klima je umjereno topla. U prosjeku su najhladniji mjeseci u godini siječanj i veljača s prosječnom temperaturom od 7,2 °C, a najtopliji je srpanj s prosječnom temperaturom od 24,4 ºC. Općenito govoreći, visoke temperature nisu toliko štetne kao one niske. Za razliku od padalina, temperatura je manje promjenjiv klimatski parametar.

Relativna vlažnost zraka

Prosječna godišnja vrijednost relativne vlažnosti zraka u obalnom području iznosi: 71,5 % na području Like i oko 79 % na području Pounja, a u Ravnim kotarima (Smilčić, Benkovac) 66% do 72 %. Visoka vlažnost zraka uobičajena je za razdoblje od listopada do veljače, a niska vlažnost zraka za razdoblje od lipnja do kolovoza.

Brzina vjetra

Područje Zadarske županije ima prosječnu brzinu vjetra od samo 3,3 m/s. Tipični vjetrovi u županiji su sjeverni vjetar bura (pogotovo na području Paga, Velebitskog kanala, Vira) i južni vjetar jugo. "Levant" je još jedan čest vjetar, hladan i neugodan, koji puše s istoka. Ljeti je na obali karakterističan etezijski vjetar (maestral) koji ublažava ljetne vrućine.

Insolacija

Prosječni godišnji broj sunčanih sati na području Zadra je 2626 sati. Najveći broj sunčanih sati u prosjeku je u srpnju (359 sati), a najmanje u prosincu (110 sati). Obalno područje ima više vedrih i sunčanih (115-118) nego oblačnih dana (84-90). U kontinentalnom dijelu situacija je obrnuta, primjerice u Gračacu ima 126 vedrih i 96 oblačnih dana. Zadarsko područje je sunčano i dobiva značajne količine solarne energije, u godišnjem prosjeku 320-350 kcal/cm²/danu.

Edafski uvjeti (tlo)

U Zadarskoj županiji dominira smeđe tlo na kršu, rasprostranjeno na 33,3% ukupnih površina, slijedi crvenica koja pokriva 12,3 % površina, a na trećem mjestu po zastupljenosti je stjenovito tlo s udjelom od 9,5%. Tla Zadarske županije vrlo su različita po fizikalnim svojstvima, što je ujedno vrlo važna komponenta u procjeni prikladnosti za poljoprivrednu proizvodnju. Oko 55% obradivih površina je rendzina i koluvijalno-antropogeno tlo, aluvijalnokoluvijalno tlo i smeđe tlo kao i regosol čija su obilježja dobra vodopropusnost, stabilna struktura, pogodna tekstura i povoljan omjer zraka i vode. Oko 25% obradivih površina obuhvaća kamenita zemlja gdje dominira veliki kamen i šljunak, iznimno je propusna za vodu i različite dubine, skeletno tlo koje čini dio ovih tala neprikladnim za poljoprivredu, dok je drugi dio pogodan za uzgoj nekih vrsta voća, povrća i vinograda. I na koncu, oko 20% obradivih površina u županiji obuhvaća hidromorfno tlo (hipoglej, euglej, močvarno-glejno tlo, vertično tlo) s odgovarajućom dubinom, ali nažalost s nepovoljnim fizičkim svojstvima kao što su teška tekstura, slaba vodopropusnost i mali kapacitet zraka.

Struktura poljoprivrednih gospodarstava

Na području Zadarske županije u 2019. godini u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava bilo je upisano 8.000 poljoprivrednih gospodarstava.

Broj poljoprivrednih gospodarstava prema vrsti organizacije (31. 12. 2019.)

 

Druge pravne osobe

Obiteljsko gospodarstvo

 

Obrt

Samoopskrbno
poljoprivredno
gospodarstvo

Trgovačko društvo

 

Zadruga

 

Ukupno

Zadarska županija

10

7757

54

63

92

24

8000

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, 2019. godine; Obrada: ZADRA NOVA

Poljoprivredne površine u ARKOD sustavu

ARKOD je nacionalni sustav identifikacije zemljišnih parcela, odnosno evidencija uporabe poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj. Cilj ARKOD-a je omogućiti poljoprivrednicima lakši i jednostavniji način podnošenja zahtjeva za poticaje kao i njihovo transparentno korištenje. ARKOD sustav sastavni je dio Integriranog administrativnog i kontrolnog sustava (IAKS) kojim zemlje članice Europske unije dodjeljuju, prate i kontroliraju izravna plaćanja poljoprivrednicima. Sustav uspostavlja Ministarstvo poljoprivrede te Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Pregled broja ARKOD parcela i površina upisanih u ARKOD sustav (2019.)


Županija

Broj parcela

Površina (ha)

Bjelovarsko-bilogorska

93.099,26

96.871

Brodsko-posavska

67.077,85

51.744

Dubrovačko-neretvanska

9.625,85

45.536

Grad Zagreb

7.733,62

18.142

Istarska

25.327,06

49.154

Karlovačka

31.153,88

58.685

Koprivničko-križevačka

71.217,67

128.283

Krapinsko-zagorska

21.699,74

84.729

Ličko-senjska

51.264,94

77,237

Međimurska

29.836,30

57.906

Osječko-baranjska

211.854,29

85.789

Požeško-slavonska

44.956,04

44.666

Primorsko-goranska

12.495,23

17.774

Sisačko-moslavačka

69.517,76

66.751

Splitsko-dalmatinska

19.840,20

57.375

Šibensko-kninska

20.757,24

43.587

Varaždinska

30.988,55

84.519

Virovitičko-podravska

84.822,43

56.922

Vukovarsko-srijemska

129.989,37

64.982

Zadarska

40.044,00

64.654

Zagrebačka

71.299,10

125.042

Ukupno RH

1.144.600,41

1.380.348

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, 2019. godine; Obrada: ZADRA NOVA

Poljoprivredne površine u ARKOD sustavu razvrstane su u sljedeće kategorije: oranica, staklenici na oranici, livada, krški pašnjak, vinogradi, iskrčeni vinogradi, maslinik, voćnjak, rasadnik, miješani trajni nasadi, ostale vrste upotrebe zemljišta, privremeno neodržavane parcele.
Struktura poljoprivrednih zemljišta u Zadarskoj županiji pokazuje da najveću površinu od 20.594,71 ha zauzimaju krški pašnjaci, što čini 53,8% ukupnih poljoprivrednih površina županije. Slijede oranice koje prekrivaju 6.084,02 ha površine odnosno 15,9% ukupne poljoprivredne površine, livade se prostiru na 4.411,47 ha ili 11,5 %, a maslinici na 3.243,68 ha ili 8,5 % ukupne poljoprivredne površine. Voćnjaci zauzimaju 4 % poljoprivrednih površina odnosno 1.621,68 ha, a vinogradi pak svega 1.508,66 ha ili 3,9 % ukupnih poljoprivrednih površina. Mješoviti trajni nasadi prekrivaju površinu od 244,62 ha što je tek 0,63 % ukupnih poljoprivrednih površina.

                     Poljoprivredne površine u Zadarskoj županiji prema vrsti uporabe


POLJOPRIVREDNE POVRŠINE PREMA VRSTI

POVRŠINA ARKOD PARCELE (ha)

Oranica

6.084,02

Staklenik na oranici

32,78

Livada

4.411,47

Krški pašnjak

20.594,71

Vinogradi

1.508,66

Iskrčeni vinogradi

67,86

Maslinik

3.243,68

Voćnjak

1.621,68

Rasadnik

0,79

Mješoviti trajni nasadi

244,62

Ostale vrste upotrebe zemljišta

294,15

Privremeno neodržavane parcele

188,80

Ukupno

38.293,22

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, 2019. godine; Obrada: ZADRA NOVA

Biljna proizvodnja

Područje Zadarske županije ima idealne klimatske i pedološke uvjete za biljnu proizvodnju. Ovo područje njeguje dugu tradiciju u uzgoju voća (višnja maraska, breskva, nektarina, bajam, trešnja, smokva i jabuka), povrća, kako na otvorenom, tako i u zaštićenom prostoru, maslina te vinove loze. Područje Ravnih kotara sadrži 30% obradivog poljoprivrednog zemljišta u Dalmaciji te ima veliki potencijal za intenzivniju proizvodnju i prihod. To je područje s preko 2500 sati grijanja sunca godišnje, što ga svrstava u najvedrije hrvatske krajeve. Ti uvjeti omogućuju dulju vegetaciju termofilnih kultura i proizvodnju zimskog povrća na otvorenom i u zaštićenom prostoru.

Ratarstvo

Ratarske kulture u ovom kraju imaju značajnu ulogu kako zbog uzgoja radi prehrane ljudi i životinja, tako i zbog plodoreda kojima se postižu optimalni učinci u povrćarstvu. Od ukupnih površina kraških polja u budućnosti se za ratarsko-povrtlarske kulture može računati na 6000 ha zemljišta. Nedostatak sustava navodnjavanja uvelike otežava ratarsku proizvodnju budući da te biljke imaju velike potrebe za vodom.
Žitarice se, u Zadarskoj županiji, uzgajaju na ukupnoj površini od 1203,46 ha. Žitarice koje se uzgajaju u županiji su: heljda, ječam jari, ječam ozimi, kukuruz, kukuruz šećerac, kukuruz kokičar, pšenica jara, pšenica ozima, tritikale jare, tritikale ozime, tvrda pšenica jara, tvrda pšenica ozima, zob jara i zob ozima. Najveću površinu (30%) zauzima uzgoj kukuruza, slijedi ječam ozimi koji prekriva ukupno 21,7 % površina, pšenica ozima prekriva 20,8 % ukupnih površina i ječam jari koji zauzima 18,7 % ukupnih površina.

Uzgoj različitih vrsta žitarica na površinama u Zadarskoj županiji u 2019. godini


ŽITARICE

POVRŠINA (ha)

HELJDA

0,17

JEČAM JARI

225,5

JEČAM OZIMI

260,89

KUKURUZ

361,71

KUKURUZ - KOKIČAR

1,18

KUKURUZ - ŠEĆERAC

3,34

PŠENICA - JARA

23,77

PŠENICA - OZIMA

250,48

RAŽ - JARA

0,29

RAŽ - OZIMA

1,31

TRITIKALE - JARE

5,84

TRITIKALE - OZIME

5,94

TVRDA PŠENICA - JARA

1,75

TVRDA PŠENICA - OZIMA

2,96

ZOB - JARA

36,96

ZOB OZIMA

21,37

UKUPNO

1203,46

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, 2019. godine; Obrada: ZADRA NOVA

Povrćarstvo

Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) za 2019. godinu, ukupne površine u Zadarskoj županiji na kojima se uzgajaju različite povrtne kulture iznose 1304 ha. U uzgoju povrća na području Zadarske županije, prema ukupnim površinama na kojima se uzgajaju, zastupljene su sljedeće kulture: artičoka, batat, blitva, bob, brokula, buča, bundeva, celer, češnjak, cikla, cvjetača, endivija, grah, grašak, kelj, koraba, krastavci, krumpir, kupus, luk, matovilac, mrkva, paprika, patlidžan, peršin, poriluk, radič, rajčica, rikula, rotkvica, salata, slanutak, špinat, tikvice. Tablica (dolje) prikazuje koliku površinu zauzima pojedina povrtna kultura. Najveća površina nalazi se pod miješanim povrtnim kulturama i ona iznosi 740,01 ha, što je 56,7 % ukupne površine pod povrtnim kulturama. Slijedi proizvodnja mrkve (139 ha) na 10,6 % površina te krumpira koji se uzgaja na 127,22 ha ili 9,7 % površine. Krumpir se 2015. godine uzgajao na 24 % ukupnih povrtnih kultura, znači da se u posljednje četiri godine bilježi smanjenje površine uzgoja krumpira za 50,5 %. Luk se uzgaja na 41,69 ha, peršin na 39,01 ha, kupus na 29,67 ha, tikvice na 20,83 ha i rajčica na 18,31 ha.

Uzgoj različitih vrsta povrća na površinama u Zadarskoj županiji u 2019. godini

VRSTA POVRĆA

POVRŠINA (ha)

ARTIČOKA

0,64

BLITVA

12,35

BOB

4,45

BROKULA

1,29

BUČA

1,49

BUNDEVA

15,84

CELER

4,51

ČEŠNJAK

14,29

CIKLA

6,87

CVJETAČA

1,07

ENDIVIJA

0,89

GRAH

13,65

GRAŠAK

2,75

KELJ

14,79

KELJ PUPČAR

6,35

KORABA

0,06

KRASTAVCI

2,46

KRUMPIR

127,22

KUPUS

29,67

LUK

41,69

LUK KOZJAK

0,1

MATOVILAC

0,11

MIJEŠANE POVRTNE KULTURE

740,01

MRKVA

139,00

PAPRIKA

8,74

PATLIDŽAN

0,64

PERŠIN

39,01

PORILUK

13,16

RADIČ

0,93

RAJČICA

18,41

RIKULA

0,58

ROTKVICA

0,05

SALATA

7,45

SLANUTAK

3,14

ŠPINAT

9,29

TIKVA, TIKVICE

20,83

UKUPNO

1303,78

Izvor: APPRRR, 2019. godine; Obrada: ZADRA NOVA

Voćarstvo

Prema strukturi poljoprivrednih površina registriranih u ARKOD sustavu za Zadarsku županiju, ukupne poljoprivredne površine na kojima se uzgajaju voćne vrste iznose 1689,23 ha. Na području županije najzastupljenije voćne vrste, prema površinama u ha na kojima se uzgajaju, jesu badem koji se uzgaja na 19,4 % ukupnih površina pod voćnim nasadima, zatim višnja koja se uzgaja na 17,9 % površina, mješoviti voćni nasadi na 15,4 % površina, trešnje na 11,5 % površina, šljive zauzimaju 6,8 % površine te breskve 5,2 % ukupnih površina. Odmah iza bresaka nalaze se lubenice, smokve i jabuke. Usporedbom prethodno navedenog s podacima iz 2015. godine, možemo primijetiti kako je uzgoj badema premašio uzgoj višanja i trešanja. Površine na kojima se uzgaja badem su 50 % veće u odnosu na površine na kojima se uzgajao 2015. godine.

Uzgoj različitih vrsta voća na površinama u Zadarskoj županiji u 2019. godini

VRSTA VOĆA

POVRŠINA (ha)

ARONIJA

1,2

BADEM

327,92

BAZGA

2,09

BRESKVA

88,42

BRUSNICA

0,19

DINJA

27,26

DUNJA

0,56

JABUKA

80,06

JAGODA

1,31

KESTEN

0,12

KIVI

13,73

KRUŠKA

3,34

KUMKVAT

0,19

KUPINA

0,02

LIJESKA

5,11

LIMUN

0,17

LUBENICA

87,4

MALINA

1,2

MANDARINA

0,33

MARELICA

15,08

MIJEŠANI NASAD VOĆNIH VRSTA

259,72

NARANČA

0,21

NEKTARINA

33,96

ORAH

34,39

SIBIRSKA BOROVNICA

0,1

ŠIPAK

3,8

ŠLJIVA

115,61

SMOKVA

87,05

TREŠNJA

195,07

VIŠNJA

303,28

ŽIŽULA

0,34

UKUPNO

1689,23

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, 2019. godine; Obrada: ZADRA NOVA

Ljekovito bilje

Prema strukturi poljoprivrednih površina registriranih u ARKOD sustavu za Zadarsku županiju, ukupne poljoprivredne površine na kojima se uzgaja ljekovito bilje iznose svega 298,5 ha. Smilje se uzgaja na 96,5 % ukupnih površina na kojima se uzgaja ljekovito bilje, slijedi lavanda s 2,4 % ukupnih površina, melisa ili matičnjak se uzgaja na 0,9 % površine i  ružmarin na svega 0,2 ha zemljišta. Kamilica, lovor, majčina dušica, gospina trava, trputac i drugo ljekovito bilje se na području Zadarske županije može pronaći u prirodi što ukazuje na činjenicu da je županija pogodna za uzgoj različitih vrsta ljekovitog bilja.

Uzgoj različitih vrsta ljekovitog bilja na površinama u Zadarskoj županiji u 2019. godini


LJEKOVITO BILJE

POVRŠINA (ha)

KADULJA

0,04

LAVANDA

7,12

MELISA

2,88

METVICA

0,07

RUŽMARIN

0,2

SMILJE

288,19

UKUPNO

298,5


Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, 2019. godine; Obrada: ZADRA NOVA

Vinarstvo i vinogradarstvo

Vinogradarstvo u Zadarskoj županiji ima dugu tradiciju kao važna grana poljoprivredne proizvodnje. Ovo je područje vrlo bogato autohtonim sortama. Vinarstvo je u Zadarskoj županiji u proteklih 10-15 godina doživjelo pravi preporod. I dok su na našem području bili poznati dobri vinogradari, zadnjih nekoliko godina im se sve češće, sasvim opravdano i zasluženo, dodjeljuje i naziv dobrih vinara. Danas ima više od 30 registriranih vinara s oko 100 različitih vina. Zadarska županija je po broju mladih i novozasađenih vinograda vodeća županija u Hrvatskoj.
S obzirom na geografske, pedološke i klimatske prilike, Zadarska županija ima velike mogućnosti u proizvodnji vina. Prema regionalizaciji vinogradarskih područja Republike Hrvatske, na području županije su tri vinogorja: vinogorje Pag (otok Pag, otok Vir), vinogorje Zadar-Biograd (Zadar, Nin, Starigrad, Novigrad, Posedarje, Zemunik Donji, Galovac, Sukošan, Bibinje, Sveti Filip i Jakov, Pakoštane, Ražanac, Vrsi, Privlaka, Poličnik, Biograd na Moru, otok Pašman, otok Ugljan, otok Dugi otok, otok Silba i ostali otoci zadarske otočne skupine), vinogorje Benkovac-Stankovci (Jasenice, Obrovac, Ervenik, Kistanje, Stankovci, Polača, Benkovac, Lišane Ostrovičke, Škabrnja).

Vinogradi na dan 31. 12. 2019. (po županijama)


Županija

Površina (ha)

Broj parcela

Broj PG-ova

Bjelovarsko-bilogorska

255,36

998

766

Brodsko-posavska

240,49

646

468

Dubrovačko-neretvanska

2.124,37

13.447

3.181

Grad Zagreb

92,41

928

572

Istarska

2.947,76

6.282

2.756

Karlovačka

103,62

562

314

Koprivničko-križevačka

511,48

5.019

3.375

Krapinsko-zagorska

726,88

7.920

5.508

Ličko-senjska

16,84

110

63

Međimurska

490,32

1.126

597

Osječko-baranjska

2.226,15

1.281

638

Požeško-slavonska

1.490,72

1.617

704

Primorsko-goranska

194,87

1.533

361

Sisačko-moslavačka

225,34

958

695

Splitsko-dalmatinska

1.648,73

10.701

4.183

Šibensko-kninska

913,27

3.126

2.062

Varaždinska

487,95

4.876

3.507

Virovitičko-podravska

432,83

1.176

921

Vukovarsko-srijemska

1.631,95

1.241

494

Zadarska

1.452,30

4.032

2.814

Zagrebačka

808,43

6.091

3.934

Ukupno

19.022,09

73.670

37.913

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju - Vinogradarski registar; Obrada: ZADRA NOVA

Broj subjekata upisanih u Vinogradarski registar na dan 31. 12. 2019. (po županijama)


Županija

Fizička osoba

Obrt

Pravni subjekt

Ukupno

Bjelovarsko-bilogorska

277

3

8

288

Brodsko-posavska

466

11

9

486

Dubrovačko-neretvanska

3.067

32

77

3.176

Grad Zagreb

489

6

93

588

Istarska

2.368

10

78

2.556

Karlovačka

195

10

4

209

Koprivničko-križevačka

1.319

15

11

1.345

Krapinsko-zagorska

2.787

41

18

2.846

Ličko-senjska

72

1

1

74

Međimurska

351

11

23

385

Osječko-baranjska

440

18

36

494

Požeško-slavonska

661

34

16

711

Primorsko-goranska

349

25

34

408

Sisačko-moslavačka

120

14

9

143

Splitsko-dalmatinska

3.391

42

74

3.507

Šibensko-kninska

1.784

12

27

1.823

Varaždinska

1.290

34

19

1.343

Virovitičko-podravska

507

13

18

538

Vukovarsko-srijemska

451

43

27

521

Zadarska

1.589

28

23

1.640

Zagrebačka

1.994

44

32

2.070

Ukupno

23.967

547

637

25.151

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju - Vinogradarski registar; Obrada: ZADRA NOVA

Prijavljena proizvodnja grožđa i vina za vinsku godinu 2018. (1. 8. 2018. – 31. 7. 2019.)


Županija

Grožđe(t)

Vino (hl)

Broj podnositelja

Bjelovarsko-bilogorska

355,38

2.306,55

46

Brodsko-posavska

312,38

1.711,29

59

Dubrovačko-neretvanska

12.172,12

86.943,83

294

Grad Zagreb

4.172,22

27.099,80

94

Istarska

18.420,69

122.412,39

774

Karlovačka

362,57

2.198,84

41

Koprivničko-križevačka

798,48

4.956,04

85

Krapinsko-zagorska

1.548,29

10.208,45

276

Ličko-senjska

65,17

400,75

8

Međimurska

3.504,77

23.539,28

142

Osječko-baranjska

16.611,52

110.626,66

100

Požeško-slavonska

12.966,93

83.708,17

126

Primorsko-goranska

3.445,58

22.753,78

68

Sisačko-moslavačka

651,12

4.198,46

56

Splitsko-dalmatinska

4.782,79

28.347,24

501

Šibensko-kninska

3.580,82

22.291,89

311

Varaždinska

1.403,90

9.446,14

163

Virovitičko-podravska

1.858,06

11.780,55

58

Vukovarsko-srijemska

15.948,13

115.472,84

58

Zadarska

1.126,37

6.205,96

196

Zagrebačka

5.050,59

35.969,44

364

Ukupno

109.137,88

732.578,35

3.820

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju – Vinogradarski registar;
Obrada: ZADRA NOVA


Najnoviji podaci iz APPRRR-a govore da je u Zadarskoj županiji 1.452,30 ha vinograda i 1640 subjekata upisanih u Vinogradarski registar. Stvarno stanje je drugačije jer upis u spomenuti sustav nije obvezan, tj. u njega su se upisali samo oni poljoprivredni proizvođači koji za svoju proizvodnju dobivaju poticaje.
Županija od 2019. godine financijski podržava projekt “Zaštita i revitalizacija autohtonih sorti vinove loze sjeverne Dalmacije” koji provode Agronomski fakultet iz Zagreba i Sveučilište u Zadru na poljoprivrednom dobru u Baštici kako bi se dodatno promovirala proizvodnja autohtonih sorti vinove loze i vina. Ciljevi projekta su prikupiti sve autohtone sorte loze na jednom mjestu, u tzv. „banci gena vinove loze Zadra i Ravnih kotara” te osigurati uvjete za njihovu daljnju reprodukciju.

Maslinarstvo

Tradicija maslinarstva u ovim krajevima duga je preko 2000 godina o čemu nam govore i ostaci tijeska za masline iz rimskoga razdoblja u mjestu Muline na otoku Ugljanu. U Zadarskoj županiji maslina je najbrojnija voćka od čijeg se ploda proizvodi domaće ulje vrhunske kvalitete i arome. Klima Zadarske županije pripada jednoj od varijanti modificirane mediteranske klime koja po glavnim obilježjima odgovara uzgoju masline. U pogledu uvjeta za uzgoj maslina, to se područje može podijeliti u tri zone i to:
1. Otočka zona u koju ulaze svi otoci i uski pojas od Sukošana do Pakoštana i ruba prvih brda
2. Obalna zona koja obuhvaća priobalno područje širine oko 10 km, a polazi od sela Ljubač na sjeveru do Vrane na jugu, i
3. Kopnena zona u koju spadaju ostala područja za uzgoj masline u Zadarskoj županiji

Prema evidenciji u ARKOD sustavu za 2019. godinu, pod nasadima maslina u Zadarskoj županiji upisano je 2.581,57 ha, po čemu ona zauzima treće mjesto među županijama Jadranske Hrvatske.

Maslinici Jadranske Hrvatske (po županijama)

ŽUPANIJA

POVRŠINA (ha)

BROJ PG-ova

LIČKO-SENJSKA

128,97

92

PRIMORSKO-GORANSKA

592,09

95

ŠIBENSKO-KNINSKA

2078,46

2136

DUBROVAČKO-NERETVANSKA

2171,8

2722

ZADARSKA

2581,57

3431

ISTARSKA

3015,71

2362

SPLITSKO-DALMATINSKA

3698,78

2868

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, 2019. godine; Obrada: ZADRA NOVA

Broj stabala je tijekom prošlog stoljeća opadao, stari maslinici su se napuštali, a novi se nisu podizali. U zadnjih dvadesetak godina, uz pomoć Ministarstva poljoprivrede koje je financijskim poticajima omogućilo svim zainteresiranima podizanje novih nasada (limitirajući minimalnu površinu na 0,5 ha), podignuto je više od 773 ha nasada maslina. Od toga je 95 % realizirano na obalnom i kopnenom dijelu županije, a svega 5% na otocima (otok Pašman i Ugljan). Najbrojnija sorta na otočnom području je oblica koja čini preko 75 % svih stabala. Pored oblice na otocima susreće se puljizica (Ugljan), karbunčela, oštrica i drobnica, a posljednjih godina levantinka, lastovka, slivnjača i dužica s kojima se procjepljuju mladi izboji obnovljenih stabala ili podižu novi nasadi. Na kopnenom dijelu županije najveći broj stabala maslina nalazi se u okolici Biograda, na vransko-pakoštanskom području, na području grada Benkovca te Obrovca gdje su uz oblicu prisutne i sorte drobnica, krvavica, levantinka, lastovka i karbunčela te introducirane sorte leccino, pendolino, frantoio, cucco, itrana, ascolana tenera i druge. Osim podizanja novih i obnavljanja starih maslinika na području županije, uočeno je i otvaranje uljara za preradu ploda masline u maslinovo ulje. Znatna novčana sredstava Ministarstva poljoprivrede i lokalne uprave utrošena su u edukaciju maslinara jer samo udruženi (znanje i novac) mogli su obnovu maslinarstva usmjeriti prema rentabilnoj proizvodnji te tržištu ponuditi visoku kvalitetu ulja. Ekološki uvjeti proizvodnje, iskustva iz prošlosti i suvremeni tehnološki proces pokazuju da bi u sektoru maslinarstva mogli podmirivati vlastite potrebe i ujedno osigurati proizvodnju za izvoz.

Ekološka poljoprivreda

Ekološka poljoprivredna proizvodnja omogućuje održivo gospodarenje prirodnim resursima (plodnost tla, flora i fauna, vode i atmosfera) smanjenjem primjene pesticida, umjetnih mineralnih gnojiva i drugih agrokemikalija te ekološkim zbrinjavanjem otpada iz poljoprivrede. Na taj način možemo osigurati očuvanje zemlje za buduće naraštaje i konzumaciju kvalitetne hrane. S tim ciljem upućuje se globalni apel poljoprivrednim proizvođačima diljem svijeta da se uključe u jednu od kontroliranih odnosno nadziranih poljoprivrednih proizvodnji, a to su ekološka i integrirana. Većina poljoprivredne proizvodnje na području Zadarske županije odvija se i dalje na konvencionalan način, ali je i sve veći trend prelaska iz konvencionalne na integriranu i ekološku poljoprivrednu proizvodnju.
Od 2013. do 2015. godine, ekološku proizvodnju regulirao je Zakon o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda, a od 2015. ovu materiju regulira Zakon o poljoprivredi. U siječnju 2020. donesen je novi Pravilnik o kontrolnom sustavu ekološke poljoprivrede (NN 11/2020).
Osim državnih poticaja (plaćanja za prijelaz na ekološke poljoprivredne prakse i metode te plaćanja za održavanje ekoloških poljoprivrednih praksi i metoda), pojedine županije u Hrvatskoj, među kojima i Zadarska županija, stvorile su vlastiti sustav potpore ekološkoj poljoprivredi. Zadarska županija, prilikom davanja potpora iz područja poljoprivrede i ruralnog razvoja, svakom poljoprivredniku koji je ujedno i ekološki proizvođač (upisan u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji) daje dodatnih 20 % na ukupni iznos odobrene potpore.
Prvo ekološko maslinovo ulje u Hrvatskoj proizveo je upravo u Zadarskoj županiji Nikica Žampera, u jesen 2004. godine.
Na području Zadarske županije na dan 17. 1. 2020. registrirana su 253 ekološka proizvođača, a zabilježen je i trend porasta ekoloških proizvođača u posljednjih 5 godina što je vidljivo u donjoj tablici. Broj registriranih ekoloških proizvođača porastao je za 47 % u odnosu na 2015. godinu.

Kretanje registriranih ekoloških proizvođača po godinama u Zadarskoj županiji


Broj registriranih ekoloških proizvođača po godinama

2015.

2016.

2017.

2018.

2019.

120

151

177

206

253

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede; Popis subjekata u ekološkoj proizvodnji; Obrada ZADRA NOVA

Prema podacima iz Ministarstva poljoprivrede za 2018. godinu, na području Zadarske županije registrirano je 6750 ha površina na kojima se odvija ekološka proizvodnja, uključujući površine koje se nalaze u prijelaznom razdoblju i one u završenom prijelaznom razdoblju. U završenom prijelaznom razdoblju u 2018. godini nalazi se 1681 ha zemljišta, što je porast od 1 % u odnosu na 2016. godinu, a što predstavlja 2,9 % ukupnih površina pod ekološkom poljoprivredom u Hrvatskoj. Površine u prijelaznom razdoblju bilježe porast od 15 % u odnosu na 2016. godinu.
Polovica ekoloških poljoprivrednih površina nalazi se pod trajnim travnjacima (52 %), 44 % ukupnih površina pod trajnim nasadima, a 4 % zauzimaju oranice i vrtovi.

Površine pod ekološkom proizvodnjom u Zadarskoj županiji i RH

 

Zadarska županija

2016.

2017.

2018.

U prijelaznom razdoblju

Završeno prijelazno razdoblje

Ukupno

U prijelaznom razdoblju

Završeno prijelazno razdoblje

Ukupno

U prijelaznom razdoblju

Završeno prijelazno razdoblje

Ukupno

1.Korištena poljoprivredna površina
(2 + 3 + 4)

 

2984

 

1664

 

4648

 

4280

 

1553

 

5833

 

5069

 

1681

 

6750

2.Oranice i vrtovi

90

791

881

123

470

593

156

64

220

3.Trajni travnjaci

2730

252

2982

3974

474

4448

4717

879

5596

4.Trajni nasadi

164

621

785

183

609

792

196

738

934

Republika Hrvatska

2016.

2017.

2018.

1.Korištena poljoprivredna površina
(2 + 3 + 4)

 

64421

 

29173

 

93594

 

54270

 

42348

 

96618

 

45914

 

57252

 

103166

2.Oranice i vrtovi

26627

17520

44147

20259

23824

44083

18161

32120

50281

3.Trajni travnjaci

31992

7097

39089

27592

1315

40745

22193

17382

39575

4.Trajni nasadi

5802

4556

10358

6419

5371

11790

5560

7750

13310

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, 2019. godine; Obrada: ZADRA NOVA

Od ukupnih poljoprivrednih površina pod ekološkom proizvodnjom u 2019. godini najveći dio (66 %) otpada na krške pašnjake. Na 9,7 % ukupnih ekoloških površina uzgajaju se žitarice, dok masline čine 9%, ukupnih površina. Površine pod ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom na kojima se uzgaja krmno bilje čine 6 % ukupnih površina, plemenita vinova loza, badem i smilje zauzimaju po 2 % ukupnih površina.

Uzgajane vrste po površinama pod ekološkom proizvodnjom


UZGAJANA VRSTA

POVRŠINA (ha)

KRUMPIR

0,68

JABUKA

0,72

VIŠNJA

2,19

TREŠNJA

6,16

MIJEŠANE POVRTNE KULTURE

7

ŽITARICE

9,77

ŠLJIVA

18,65

SMOKVA

26,4

SMILJE

122,87

BADEM

126,23

PLEMENITA VINOVA LOZA

149,46

KRMNO BILJE

351,55

MASLINA

525,37

KRŠKI PAŠNJAK

3805,96

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, 2019. godine; Obrada: ZADRA NOVA

Grafički prikaz uzgajanih vrsta po površinama pod ekološkom proizvodnjom
Grafički prikaz uzgajanih vrsta po površinama pod ekološkom  proizvodnjom
Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, 2019. godine; Obrada: ZADRA NOVA

Uspjeh ekološke proizvodnje ne mjeri se samo kvantitativnim pokazateljima, već i doprinosom u očuvanju prirodnih resursa Hrvatske (tlo, voda, zrak) i povećanju kvalitete življenja. Prvo je mjerljivo, a drugo neprocjenjivo.

Stočarstvo


Broj registriranih posjednika i gospodarstava iz Godišnjeg izvješća o sustavu registracije farmi za 2018. i 2019. godinu


Županija

Broj registriranih gospodarstava

Broj registriranih posjednika

2018.

2019.

2018.

2019.

Bjelovarsko - bilogorska

105

232

101

234

Brodsko - posavska

70

172

67

175

Dubrovačko - neretvanska

27

24

28

26

Grad Zagreb

48

130

114

168

Istarska

82

165

87

166

Karlovačka

109

309

103

318

Koprivničko - križevačka

103

146

98

147

Krapinsko - zagorska

120

567

127

567

Ličko - senjska

126

115

113

109

Međimurska

29

144

34

146

Osječko - baranjska

156

378

174

393

Požeško - slavonska

84

142

83

145

Primorsko - goranska

93

88

94

96

Sisačko - moslavačka

184

377

161

368

Splitsko - dalmatinska

141

217

151

232

Šibensko - kninska

95

107

92

104

Varaždinska

72

572

70

580

Virovitičko - podravska

67

101

75

104

Vukovarsko - srijemska

117

290

122

296

Zadarska

114

155

111

158

Zagrebačka

204

564

189

571

Ukupno

2.146

4.995

2.194

5.103


Na području Zadarske županije dominantne grane stočarstva su ovčarstvo i kozarstvo. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede iz 2018. godine, u Zadarskoj županiji najviše se uzgajaju ovce i koze, čak 9.780 uzgojno valjanih jedinki. Uzgojem ovaca i koza bavi se 71 uzgajivač. Ukupan broj uzgojno valjanih koza koje se uzgajaju na ovom području iznosi 964. Uzgojem uzgojno valjanih ovaca u Zadarskoj županiji bavi se 62 uzgajivača, dok se uzgojem uzgojno valjanih koza bavi svega 9 uzgajivača. Najveći broj uzgojno valjanih ovaca u 2018. godini uzgajano je upravo u Zadarskoj županiji (8.816 grla).

Broj uzgojno valjanih ovaca i uzgajivača po županijama


Županija

Broj uzgojno valjanih ovaca

Broj uzgajivača

Broj uzgojno valjanih ovaca

Broj uzgajivača

2017.

2018.

Zagrebačka

30

1

39

1

Krapinsko-zagorska

167

6

261

10

Varaždinska

239

3

271

5

Međimurska

32

2

48

3

Koprivničko-križevačka

92

5

211

7

Bjelovarsko-bilogorska

942

25

1.010

23

Sisačko-moslavačka

540

11

391

9

Virovitičko-podravska

16

1

24

1

Požeško-slavonska

189

5

179

4

Brodsko-posavska

197

3

311

5

Osječko-baranjska

1.165

17

1.236

16

Vukovarsko-srijemska

1.833

13

2.107

17

Karlovačka

1.891

18

2.123

21

Primorsko-goranska

2.660

40

2.719

38

Istarska

1.537

17

1.428

16

Ličko-senjska

8.559

30

8.539

31

Zadarska

9.051

64

8.816

62

Šibensko-kninska

6.850

78

6.682

79

Splitsko-dalmatinska

4.056

23

4.140

23

Dubrovačko-neretvanska

748

26

852

25

Ukupno

40.794

388

41.387

396

Izvor: Godišnje izvješće o stanju uzgoja ovaca, koza i malih životinja u Republici Hrvatskoj za 2018. godinu, Ministarstvo poljoprivrede; Obrada: ZADRA NOVA

Broj uzgojno valjanih koza i uzgajivača upisanih u upisnik po županijama

Županija

Broj uzgojno valjanih koza

Broj uzgajivača

Broj uzgojno valjanih koza

Broj uzgajivača

2017.

2018.

Zagrebačka

136

3

130

3

Varaždinska

1.165

11

1.169

11

Međimurska

3.035

37

2.995

39

Koprivničko-križevačka

188

3

361

6

Bjelovarsko-bilogorska

22

1

31

2

Sisačko-moslavačka

20

1

34

1

Virovitičko-podravska

7

1

10

1

Osječko-baranjska

140

3

154

4

Istarska

277

7

149

6

Zadarska

869

8

964

9

Šibensko-kninska

527

13

800

15

Splitsko-dalmatinska

153

2

263

2

Dubrovačko-neretvanska

298

7

335

7

Ukupno

6.837

97

7.395

106

Izvor: Godišnje izvješće o stanju uzgoja ovaca, koza i malih životinja u Republici Hrvatskoj za 2018. godinu, Ministarstvo poljoprivrede; Obrada ZADRA NOVA

Također je najviše označenih i registriranih ovaca i koza u Zadarskoj županiji, 52.351 ovca i 6326 koza. U uzgoju ovaca zastupljene su paška ovca, lička pramenka i dalmatinska pramenka. Paška ovca uzgaja se isključivo u Zadarskoj županiji s udjelom od 12,7 % ukupnog uzgoja u Hrvatskoj.                                                                                                  
U uzgoju koza zastupljene su hrvatska šarena koza (12,3 %) i hrvatska bijela koza (0,7 %). Udjel Zadarske županije u ukupnom uzgoju koza u Hrvatskoj iznosi 13 %.
Zadarska županija ima 8 registriranih proizvođača kozjeg mlijeka s udjelom od 6 % od ukupno    isporučene količine kozjeg mlijeka u Hrvatskoj, a vodeća je u Hrvatskoj po broju proizvođača ovčjeg mlijeka (211), s 54,2 % udjela. U otkupu sudjeluje s  čak 31,3 % od ukupno isporučene količine ovčjeg mlijeka u Hrvatskoj.
U posljednje vrijeme u Zadarskoj županiji raste interes uzgajivača ovaca i koza, ali i proizvođača kravljeg mlijeka za registracijom mini sirana na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Kako bi se olakšala proizvodnja i plasman proizvoda, ali i omogućilo dobivanje koncesija na državnim pašnjacima, bitno je potaknuti udruživanje uzgajivača u poljoprivredne zadruge. Budući razvoj stočarstva u Zadarskoj županiji treba biti usmjeren prema razvoju malih farmi, intenziviranju ovčarske i kozarske proizvodnje te boljem iskorištenju kapaciteta pašnjaka.

Zaštita autohtonih proizvoda Zadarske županije

Na nacionalnoj razini, od ukupno 16 proizvoda čiji su nazivi zaštićeni oznakom izvornosti samo ih je tri s područja Zadarske županije, a to su paška janjetina, paška sol i paški sir. Identificirane ključne autohtone namirnice s područja Zadarske županije su: višnja maraska, plava riba (u zadarskom akvatoriju), maslinovo ulje, ninska sol, šokol, janjetina i jaretina, med, češnjak, crno vino i prošek, dagnja (Novigradska dagnja) i smokva.
Udruga uzgajivača školjkaša “Novigradska dagnja”, u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Agencijom za ruralni razvoj Zadarske županije, započela je postupak zaštite “Novigradske dagnje” oznakom izvornosti.

Gospodarska analiza sektora poljoprivrede

Prema podacima iz „Gospodarskih kretanja Zadarske županije“ br. 35. (prosinac 2019.), u izdanju Hrvatske gospodarske komore - Županijske komore , iz bilance djelatnosti A 01 (Biljna i stočarska proizvodnja, lovstvo i uslužne djelatnosti povezane s njima), vidljiv je značajan porast ukupne aktive za 33% i povećanje stavki kapitala i rezervi za 26%. Dugoročne obveze su nepromijenjene dok su kratkoročne obveze povećane za 90%. Zaposlenost je porasla za 15%.
Izabrane stavke bilance djelatnosti A 01 (Biljna i stočarska proizvodnja, lovstvo i uslužne djelatnosti povezane s njima) za 2017. i 2018. godinu (Broj poduzeća djelatnosti A 01 koja su predala financijska izvješća: 94)


BILANCA

AOP

2017.

2018.

INDEX

Ukupno aktiva

065

327.699.506

436.690.853

133

Kapital i rezerve

067

143.069.752

180.527.346

126

Dugoročne obveze

095

103.645.733

104.159.660

100

Kratkoročne obveze

107

66.263.018

125.972.029

190

Zaposleni u djelatnosti A 01

 

307

353

115

Izvor: HGK - Županijska komora Zadar; Obrada: ZADRA NOVA


Institucionalni okvir upravljanja poljoprivredom

Poljoprivreda je strateška djelatnost koja svojom gospodarskom, ekološkom i socijalnom ulogom pridonosi održivom razvoju Republike Hrvatske. Strateške smjernice za razvoj hrvatske poljoprivrede donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade RH, a Vlada donosi dokumente za provedbu navedenih strateških smjernica. Ministarstvo poljoprivrede nadležno je za provedbu strateških mjera Vlade RH koje se odnose na poljoprivredni sektor. Ono obavlja upravne i druge poslove u području poljoprivrede, uređuje pravne odnose na poljoprivrednom zemljištu, provodi mjere ruralnog razvoja, koordinira i usklađuje hrvatsku poljoprivrednu politiku s odgovarajućim politikama EU-a te obavlja druge poslove iz svoje nadležnosti. Zbog velikog opsega poslova u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, zakonom i podzakonskim aktima osnovane su pravne osobe druge razine zadužene za pojedine resore unutar poljoprivrednog sektora, kao što su Hrvatska poljoprivredna komora, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) i Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR).
Na razini Zadarske županije ustrojena su prema djelokrugu upravna tijela od kojih je za poljoprivredni sektor najvažniji županijski Upravni odjel za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj. Ovaj odjel obavlja upravne i stručne poslove u području poljoprivrede, šumarstva, lovstva, ribarstva i vodnog gospodarstva, poslove ruralnog razvoja, odnosno poslove vezane uz djelovanje poljoprivrednih gospodarstava, razvoj i obnovu sela i seoskih područja te analitičko-planske i organizacijsko-koordinacijske poslove iz navedenih oblasti. Institucionalnu podršku sektoru poljoprivrede na lokalnoj razini daju još i sljedeće institucije:
1. AGRRA - Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije
2. ZADRA NOVA - Agencija za razvoj Zadarske županije
3. Lokalne akcijske grupe

Zakonodavni okvir

Zakon o poljoprivredi (NN 118/18)
Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/18115/18, 98/19)
Zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (NN 29/18, 32/19)
Pravilnik o Upisniku obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (NN 62/19)
Pravilnik o Upisniku poljoprivrednika (NN 62/19)
Pravilnik o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2020. godinu (NN 22/20, 57/20)
Pravilnik o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta (NN 54/19, 126/19)

Pravilnik o višestrukoj sukladnosti (NN 113/19
Pravilnik o kontrolnom sustavu ekološke poljoprivrede (NN 11/20)

Izravne potpore u poljoprivredi

Svrha izravnih potpora je osigurati dugotrajnu održivost aktivnih poljoprivrednika koji obavljaju poljoprivrednu djelatnost. Dodjeljuju se za proizvodnju, uzgoj ili sadnju poljoprivrednih proizvoda, za uzgoj ili držanje stoke, kao i za održavanje poljoprivredne površine u stanju pogodnom za pašu ili uzgoj.
U izravne potpore ubrajamo izravna plaćanja koja se sastoje od potpore po površini i proizvodno vezanih potpora u stočarstvu i ratarstvu. Da bi ostvarili izravnu potporu poljoprivrednici koji obavljaju poljoprivrednu djelatnost trebaju biti upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Poljoprivredno zemljište koje je predmet izravne potpore mora biti upisano u ARKOD sustav, a sva stoka evidentirana u Jedinstvenom registru domaćih životinja (JRDŽ).
Poljoprivrednici zainteresirani za izravne potpore pri obavljanju poljoprivredne djelatnosti na svojem gospodarstvu moraju zadovoljiti niz uvjeta propisanih Pravilnikom o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja. U obzir treba uzeti i Pravilnik o višestrukoj sukladnosti koji propisuje dobre poljoprivredne i okolišne uvjete i standarde upravljanja kojih se poljoprivrednici trebaju pridržavati na svim poljoprivrednim površinama kojima se koriste, kao i pri držanju životinja.

Lokalne akcijske grupe u Zadarskoj županiji

Lokalne akcijske grupe (LAG) identificiraju i provode lokalnu razvojnu strategiju, donose odluke vezane za dodjelu financijskih sredstava i menadžment. LAG-ovi su često učinkovitiji u poticanju održivog razvoja jer:
- okupljaju i kombiniraju ljudske i financijske resurse iz javnog i privatnog sektora, građanskog i dobrovoljnog sektora;
- udružuju se s lokalnim dioničarima u zajedničkim projektima i višesektorskim aktivnostima s ciljem postizanja sinergije, zajedničkog vlasništva i kritične mase potrebne za poboljšanje gospodarske konkurentnosti područja;
- jačaju dijalog i suradnju između različitih ruralnih dioničara, koji često imaju malo iskustva u zajedničkom radu, smanjenjem potencijalnih sukoba i olakšavanjem pregovaranja i donošenja odluka putem konzultacija i rasprava;
- u interakciji s različitim partnerima olakšavaju proces prilagodbe i promjene u poljoprivrednom sektoru.
LAG je specifičan po svojoj organizaciji i odlučivanju. Na razini donošenja odluka upravno tijelo LAG-a zastupa interese različitih javnih i privatnih skupina i stanovništva u ruralnim područjima s područja LAG-a, osiguravajući da su najmanje 50 % članova socijalni, ekonomski partneri, građanska društva i nevladine organizacije. Minimalno 20 % su predstavnici lokalne vlasti. Upravno tijelo LAG-a treba biti reprezentativno i osigurati dobnu raznolikost (najmanje jedan član mlađi od 25 godina) i ravnopravnost spolova - najmanje 30% žena.

Prikaz lokalnih akcijskih grupa na području Zadarske županije


LAG

Datum registracije

Obuhvat

LAG Laura

16. svibnja 2009.

gradovi Benkovac i Biograd na Moru, općine Bibinje, Galovac, Lišane Ostrovičke, Pakoštane, Pašman, Polača, Sukošan, Sv. Filip i Jakov, Škabrnja, Stankovci i Tkon

LAG Bura

15. veljače 2012.

grad Obrovac, općine Starigrad, Jasenice, Posedarje, Novigrad, Poličnik, Zemunik Donji, Vrsi i Ražanac

LAG Mareta

2. listopada 2012.

dijelovi Grada Zadra (Iž, Rava, Molat, Ist, Premuda, Silba, Olib te kopnena naselja Kožino i Petrčane) i grad Nin, općine Privlaka, Kali, Kukljica, Preko i Sali

LAG Lika

15. svibnja 2013.

gradovi Gospić i Senj, općine Brinje, Donji Lapac, Gračac, Lovinac, Karlobag, Perušić, Plitvička jezera, Rakovica, Udbina i Vrhovine

LAG Mentorides

15. svibnja 2015.

gradovi Pag, Novalja i Rab, općine Kolan, Povljana i Lopar

Izvor: Hrvatska mreža za ruralni razvoj i Ministarstvo poljoprivrede

Poljoprivredne zadruge

U Zadarskoj županiji registrirano je 26 poljoprivrednih zadruga (PZ).
Najznačajnije su:

  • PZ „Maslina i vino", Polača - na 40 ha zemljišta, maslinik, vinograd i zasađen voćnjak smokava
  • PZ „Maraška“, Tinj - u zadrugu je uključeno 15 OPG-ova i proizvode oko 100 tona višnje maraske
  • PZ „Agro-Lišane“, Lišane Ostrovičke - 238 ha, pretežito uzgoj ratarskih kultura
  • PZ „Krupa“, Galovac - bave se uzgojem koza i magaraca
  • „Braniteljska zadruga Lovinac“, Lovinac - bave se uzgojem grožđa i badema.

Poljoprivredni poslovni subjekti u Zadarskoj županiji

  • „Vrana" d.o.o. Jankolovica - 850 ha plodnog poljoprivrednog zemljišta, 30 ha vinograda, 100 ha površina za vanjsku proizvodnju povrća, 300 ha površina za ratarsku proizvodnju i 10 ha plasteničke proizvodnje
  • „PIK Vinkovci" d.d. Sv. Filip i Jakov - proizvodnja povrća i usjeva na 200 ha (luk, krumpir, kelj, kupus, poriluk i lubenica)  
  • „Maraska" d.o.o. Zadar - proizvodnja alkoholnih i bezalkoholnih pića i 212 ha poljoprivrednog zemljišta u najmu, plantaže višnje maraske
  • „Badel 1862" d.d. Vinarija Benkovac - proizvodnja alkoholnih pića, 250 ha poljoprivrednog zemljišta u najmu, 130 ha posađene vinove loze u Korlatu, 70 ha u Dubravi (Miranje) i 50 ha u Pristegu (kliring za uzgoj)
  • „Paška sirana" - Pag, proizvodnja sira 700-800 tona godišnje
  • „Sirana Gligora“ - Kolan, otok Pag, proizvodnja sira 450 tona godišnje

Razlozi za ulaganje u poljoprivredu Zadarske županije

- Očuvani okoliš i priroda
- Velika raznolikost krajolika
- Skrb za očuvanje tradicionalnih vještina i proizvoda
- Razvoj različitih sustava poljoprivredne proizvodnje
- Sektor malog i srednjeg poduzetništva u području usluga i proizvodnje s visokim    potencijalom otvaranja novih radnih mjesta
- Dobra perspektiva za ruralni i poljoprivredni turizam
- Strukture lokalne samouprave imaju iskustva u planiranju lokalnog razvoja
- Niski troškovi radne snage
- Hrvatska je prihvatila/potpisala glavne međunarodne sporazume o okolišu i biološkoj raznolikosti
- Hrvatski potrošači tradicionalno su orijentirani na domaće proizvode
- Pogodna klima
- Povoljan geografski položaj županije u Europi
- Stabilni makroekonomski pokazatelji
- Novi trendovi u turističkoj potražnji
- Nove ceste i telekomunikacijska mreža

Mogućnosti

- Pogodna klima
- Povoljan geografski položaj zemlje u Europi
- Stabilni makroekonomski pokazatelji
- Novi trendovi u turističkoj potražnji
- Nove ceste i telekomunikacijska mreža
- Dostupnost obnovljivih izvora energije

Kontakti

Ministarstvo poljoprivrede
Ulica grada Vukovara 78, 10 000 Zagreb
Tel: + 385 1 6106 111
Fax: + 385 1 6109 201
https://poljoprivreda.gov.hr/

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju
Ulica grada Vukovara 269 d, 10000 Zagreb
Tel: +385 (0)1 6002 700
+385 (0)1 6002 742
Fax: +385 (0)1 6002 851
E-mail: info@apprrr.hr
Web: http://www.apprrr.hr

Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu
Vinkovačka cesta 63c, 31000 Osijek
T: +385 31 275 200
E: hapih@hapih.hr

Hrvatska gospodarska komora
Rooseveltov trg 2, 10000 Zagreb
Tel: + 385 (0)1 4561 555
Fax: + 385 (0)1 4828 380
Web: www.hgk.hr
Sektor za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo
Božica Marković dipl. ing., direktorica sektora
Tel: +385 (0)1 48 26 066, +385 (0)1 45 61 644
Fax: +385 (0)1 45 61 545
E-mail: bmarkovic@hgk.hr

Hrvatska poljoprivredna komora
Ulica grada Vukovara 78, 10116 Zagreb
Tel: 01/6109-809
E-mail: komora@komora.hr

RIBARSTVO, MARIKULTURA I PRERADA RIBE


Kratka povijest

Povijest marikulture u Zadarskoj županiji

Zadarska županija ima dugu tradiciju uzgoja morskih riba i školjkaša, kao što je slučaj s cijelom Dalmacijom. Prve dokumentirane aktivnosti vezane uz uzgoj morskih organizama (riba i školjkaša) datiraju iz rimskog doba.

Prvi dalmatinski ribnjaci za uzgoj ribe potječu iz 1. stoljeća. Rimski zemljoposjednici, kolonisti i veterani često su ukrašavali svoje luksuzne vikendica s ribnjacima. U srednjem vijeku se uzgoj riba i kamenica razvijao u blizini primorskih samostana. Uskoro su se tom trendu priključili i feudalni zemljoposjednici koji su nadalje stoljećima prisvojili i eksploatirali najbolje lokacije za uzgoj riba i školjkaša. Bazeni za ribe i bare su korišteni za uzgoj cipala, orada, brancina i jegulja.

Projekt kaveznog uzgoja tuna započeo je na području Zadra krajem 1995., na inicijativu nekolicine iseljenika iz mjesta Kali na otoku Ugljanu. Zbog povećane potražnje za tunom na svjetskim i posebice na japanskom tržištu i njene visoke cijene, kvote ribolova tune su smanjene, najprije na južnoj polutci, a zatim i u našoj zemlji.

Tvrtka Kali tuna je osnovana krajem 1995. godine. To je prva tvrtka u ovom dijelu Mediterana koja je počela s uzgojem tuna. Od tada je poslovanje sa tunama postalo iznimno važno za hrvatsku marikulturu i jedan je od najuspješnijih hrvatskih izvoznih projekata. Kali tuna započela je svoju eksperimentalnu proizvodnju u 1996. u svojoj farmi tuna uz otok Iž. Tijekom prve godine proizvodnje proizveli su i plasirali 39 tona tuna na japansko tržište. Nekoliko drugih tvrtki kreće stopama Kali tune i počinje sa uzgojem tuna.

Konkurentske prednosti u Zadarskoj županiji

Zadarska županija je najuspješnija jadranska županija u pogledu proizvodnje i izvoza u sektoru marikulture. Međutim, još uvijek postoje značajne mogućnosti za razvoj u tom području.

Prednosti marikulture u Zadarskoj županiji su blizina najvećih tržišta, posebno talijanskog, čistoća i kvaliteta mora i percepcija kvalitetne ribe iz Jadrana što je značajno za na inozemna tržišta. Važno je naglasiti da je Hrvatska jedina zemlja u Europi s farmom mladih tuna, dok se druge zemlje samo bave tovom tuna.

1. Prirodni resursi

Razvedenost obalne i čist okoliš čine obalno područje Republike Hrvatske i Zadarske županije jedinstvenom lokacijom na cijelom mediteranskom području. Obala se sastoji od brojnih tehnološki korisnih i tihih zaljeva, uvala i kanala pogodnih za marikulturu. Postoji čitav niz mjesta prikladnih za različite vrste uzgoja morskih organizama.

Klima i oceanografskim uvjeti koji pogoduju brzoj i uspješnoj reprodukciji ribe i školjki. Obalno područje Zadarske županije je još uvijek nezagađeno i čisto, što je osnovni preduvjet za uzgoj. Prema Studiji korištenja i zaštiti mora i podvodnih prostora u Zadarskoj županiji iz 2003., te u skladu s prihvaćenom klasifikacijom, ekološki uvjeti mora u obalnom području Zadra su vrhunske kategorije, što kvaliteta i opis potvrđuje: oligotrofno more, plave boje, dovoljna zasićenost kisikom, a više od 10 m transparentnosti.

2. Postojeće iskustvo i stručnost

Hrvatska je često igrala ulogu pionira na području Mediterana, a posebno njena marikultura u Zadarskoj županiji. To se još uvijek odražava na postojećim iskustvima i akumuliranom znanju kao i u obrazovanim, stručnim i znanstvenim djelatnicima.

Postojeće znanstvene institucije imaju iskustva i potpuno su sposobni pratiti i pomagati održivi razvoj te djelatnosti.

3. Postojeća ponuda morskih organizama ne ispunjava uvjete tržišne potražnje

U zemljama s visokim dohotkom i u Republici Hrvatskoj dolazi do rastućeg trenda gdje se okreće prema zdravoj hrani i vrlo nutritivnim prehrambenih namirnicama gdje morski proizvodi igraju značajnu ulogu. Potrošnja mesa je smanjena, a riba se sve više i više uvodi u modernu prehranu. Istodobno, ponuda ulova je smanjena zbog pritiska na prirodne resurse, čime je imperativ stavljen na ribolov pod strožim i organiziranim kontrolama.

Jasno je da tržište marikulture stalno raste i postaje sve zahtjevnije. Globalna i lokalna potrošnja i dalje raste. Danas potrošnja po stanovniku u Hrvatskoj iznosi između osam i devet kilograma, a prosjek u Europskoj uniji je oko 20 kilograma.

4. Marikultura kao dodatni aspekt turizma

Zamah koji je trenutno zahvatio turistički sektor je osnova za nastvak otvaranja lokalnog tržišta. Rast u sektoru turizma u regiji je pojačalo potražnju za proizvodima marikulture. Marikultura je izuzetno kompatibilna s turizmom i ribarstvom, koje su obje tradicionalne aktivnosti u obalnom području.

5. Područje na raspolaganju za razvoj marikulture

Očekuje se smanjenje u ribarstvu dok će proizvodnja akvakulture porasti u Europi i nekim drugim krajevima svijeta. Međutim, daljnji rast u Europskoj uniji te u sjeverno-europskim zemljama će najvjerojatnije biti ometen zbog prostornog ograničenja, natjecanja za izvore vode, krute mjere zaštite okoliša i razvoja tržišta i jeftinog uvoza iz ne-europskih zemalja.

Za razliku od sjeverne Europe, gdje je dostupnost obalnog područja jedan od glavnih limitirajućih čimbenika, Hrvatska ima značajne mogućnosti za razvoj uzgoja riba školjkaša. Zadarska županija ima sve prirodne preduvjete i raspoložive lokacije za uzgajalište riba i školjaka i koje su također predviđene u općem prostornom planu.

Ukupna površina područja pod koncesijom za uzgoj pokriva 1 652 281,60 m². Prostorni plan Zadarske županije dostupan je na sljedećoj Internet stranici http://www.zadarska-zupanija.hr/pp/karte/karte/32.jpg

Važne tvrtke

Cromaris d.d.
Cromaris je tvrtka posvećena uzgoju, prodaji i preradi ribe. Njihovo znanje i stručnost su naslijeđeni od dugogodišnjeg iskustva od najvećih domaćih imena u marikulturi i uzgoju riba koji se spojio pod imenom Cromaris.
Adresa: Trg tri bunara 5, 23000 Zadar
Tel: +385 (0)23 254 960
Fax: +385 (0)23 250 883
Web: www.cromaris.hr

Mardešić d.o.o.
Tvornica Mardešić osnovana je 1905., a s proizvodnjom ribe započela je 1907. S obzirom da se tvornica nalazi u mjestu Sali na Dugom otoku, više od 100 godina predstavlja glavni izvor prihoda za lokalno stanovništvo i ono okolnih otoka. Danas tvornica proizvodi konzerviranu ribu, uglavnom srdele, inćune, tunu i skuše.
Adresa: Sali bb, 23281 Sali, Dugi Otok
Tel: +385 (0)23 377 029
Fax: +385 (0)23 377 064
e-mail: info@mardesic.hr
Web: www.mardesic.hr

Dalmar d.d. – uzgoj na otvorenom moru
Njihova uzgajališta smještena su u blizini prelijepog Nacionalnog parka Kornati. Riba pliva u otvorenom moru i hrani se u čistom ambijentu hrvatskog arhipelaga koji je pogodan za njen uzgoj. U svaku ribu zataknuta je zastavica koja potvrđuje podrijetlo i kvalitetu ribe kojoj svjedoče stalne kontrole dobivene za vrijeme cijelog procesa uzgajanja. Pakiranje proizvoda odvija se putem najmodernije tehnologije sortiranja i vaganja ribe što garantira održavanje visokog standarda kvalitete.
Adresa: Obala Kralja Petra Kresimira IV br. 64, 23211 Pakoštane
Tel / Fax: +385 (0)23 381 978
e-mail: info@dalmar.hr
Web: www.sea-srl.com/public/en/dalmar.asp

Jadran tuna d.o.o.
Od osnutka 1997. godine do danas, Jadran tuna se razvija prateći svjetske tehnološke i tržišne trendove. S obzirom da većina njihovih proizvoda je kvalitetna tuna za japansko tržište(za sushi i sashimi) koristi se tehnologijom koju nazdzire i određuje kupac kako bi ispunili sve klijentove zahtjeve. Danas se flota sastoji od 13 ribarskih brodova, 2 tegljača, jednog broda-hladnjače i više pomoćnih brodova i čamaca za farmu i razne intervencije.
Adresa: Vukovarska 86, 23210 Biograd na Moru
Tel: +385 (0)23 385 355
Fax: +385 (0)23 385 359
e-mail: jadran.tuna@zd.t-com.hr
Web: www.jadran-tuna.hr

Kali Tuna d.o.o.
Tvrtka Kali Tuna uzgaja atlantsku plavorepu tunu u mirnim vodama jadranskog mora. Glavni proizvod tvrtke je kvalitetna sashimi tuna. Kali Tuna nastoji proizvoditi i distribuirati zdrave plodove mora na ekonomičan, učinkovit i ekološki prihvatljiv način. Tvrtka se nalazi u zadarskom arhipelagu uz hrvatsku obalu srednjeg jadrana.
Adresa: Put Vele Luke bb, 23 272 Kali
Tel: +385 (0)23 28 28 00
Fax: +385 (0)23 28 28 10
e-mail: kali-tuna@kali-tuna.hr
Web: www.kali-tuna.com

Zadar-tuna d.o.o.
Zadar-tuna je tvrtka za proizvodnju i trgovinu, osnovana 17. prosinca 2004. Od 2. svibnja 2008., Zadar Tuna preuzima uzgoj tune i trgovinu od AT zajedno s koncesijom na pomorsko dobro «Pod Mrđinom» na otoku Ugljanu, kao i prateću opremu. Godišnji planirani uzgoj je 230 tona.
Glavni ured:
Adresa: Kolegina ulica b.b., 23272 Kali
Ured:
Adresa: Vatroslava Linsinskog 12b, 23000 Zadar
Tel: +385 (0)23 332 082
Fax: + 385 (0)23 331 834

Ostrea d.o.o.
Tvrtka se bavi soljenjem ribe od 2000. godine a pod imenom Ostrea djeluje od 2002. godine. Na vrhuncu sezone tvornica zapošljava 300 radnika. S godišnjom proizvodnjom od 3 500 tona, Ostrea je najveći proizvođač slanih inćuna u Europi.
Adresa: Hrvatske vlade 1, 23422 Stankovci
Tel: + 385 (0)23 380 703
Fax: + 385 (0)23 380 236
e-mail: ostrea@zd.t-com.hr
Web: www.ostrea.com.hr

Adria Zadar 1
Adresa: Gaženička 32, 23000 Zadar
Tel: + 385 (0)23 209 900
Fax: + 385 (0)23 342 308

Preuzmite prošireni profil sektora
PDF (7 mb)

METALOPRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

(Industrija automobilskih komponenti)


Proizvodnja metala i gotovih metalnih dobara ima dugu tradiciju u Hrvatskoj. Velik dio metalne industrije je u vlasništvu državnih fondova i banaka, dok privatni vlasnici dominiraju u proizvodnji gotovih metalnih proizvoda. Financijski potencijal domaćih tvrtki u ovoj grani je limitiran, povećana strana ulaganja svih vrsta su potrebna i očekuju se.

Postoje četiri strojarska i tri elektrotehnička fakulteta u Hrvatskoj koji godišnje imaju oko 1 000 diplomanata iz područja inženjerstva i informacijske tehnologije. Uz potporu tehnoloških centara pri tehničkim fakultetima sveučilišta u Zagrebu, Zagrebu, Rijeci i Splitu, ti stručnjaci imaju priliku razvijati privlačne, poduzetnički usmjerene proizvodne programe.

Broj tvrtki koje posjeduju certifikate ISO 9000 je u porastu, što je jedan od uvjeta za suradnju i izvoz u industrijski razvijene zemlje, a također za uspostavljanje kooperantskih i strateških partnerstava, posebno s domaćim proizvođačima strojeva i opreme.

Tvrtke koje proizvode strojeve, aparate i vozila, aktivno sudjeluju svake godine na mnogim specijaliziranim sajmovima u sklopu Zagrebačkog velesajma. Hrvatska gospodarska komora organizira nacionalne zajedničke nastupe svojih članova na domaćim i međunarodnim sajmovima, ovisno o interesu svojih članova.

Prije osamostaljenja Hrvatske, Zadar se sa svojim tvrtkama SAS i BAGAT isticao u tom sektoru. Tvrtke su zapošljavale velik broj ljudi i radile s klijentima od Njemačke do Rusije.

Konkurentske prednosti Zadarske županije

1. Blizina zemalja Europske unije

Značajna prednost Hrvatske i Zadarske županije je blizina tržišta Europske unije. Relativna blizina automobilskih tvornica u 15 zemalja Europske unije, dobar zemljopisni položaj i intenzivna ulaganja u modernizaciju infrastrukture daju domaćim proizvođačima veliku početnu prednost.

Osim nižih troškova prijevoza, blizina kupaca u posljednje vrijeme postaje sve važnija, jer je fokus na istodobnoj isporuci dijelova klijentima, u skladu s njihovim svakodnevnim potrebama kako bi se smanjilo, koliko je to moguće, troškovi skladištenja vozila prije sastavljanja.

2. Kvaliteta domaćih dobavljača na razini europskih standarda

Većina domaćih dobavljača ima sve relevantne certifikate, prvenstveno ISO 9001, ali i sve više i više TS16949 certifikata. Kvaliteta proizvoda zadovoljava visoke standarde u automobilskoj industriji, o čemu svjedoči i činjenica da se najveći dio proizvodnje izvozi na tržište Europske unije. Europska razina kvalitete i u isto vrijeme niži troškovi rada nego u drugim zemljama Zapadne Europe, čimbenici su koji stvaraju značajnu komparativnu prednost za Hrvatsku.

3. Snažna suradnja hrvatskih proizvođača s klijentima u području istraživanja, projektiranja i planiranja novih proizvoda

Brojne hrvatske tvrtke uspješno su razvile nove linije proizvoda ili usluga, ili nadogradile već postojeće u posljednjih nekoliko godina. Primjena AutoCAD-a i drugih softvera za dizajn i razvoj komponenti relativno je raširena u odnosu na situaciju u drugim zemljama u regiji.

Prema istraživanju OECD-a, brojni hrvatski dobavljači već surađuju sa svojim klijentima na područjima koja zahtijevaju duboke, stabilne i srednje do dugoročne poslovne odnose, kao što su razvoj proizvoda, dizajn proizvoda i planiranje proizvodnje. Razina suradnje je puno bolja nego u drugim dijelovima regije. Osim toga, većina tvrtki koristi web stranice za komunikaciju sa svojim klijentima i redovito sudjeluje u on-line javnim nabavama.

Svi ti elementi su jasan dokaz duboke i jake veze između lokalnih dobavljača i međunarodnih klijenata.

4. Konkurentni troškovi radne snage i produktivnosti

Republika Hrvatska još uvijek je zemlja s konkurentnim cijenama u odnosu na zemlje Europske unije. Međutim, produktivnost radne snage u Hrvatskoj je veća nego u većini zemalja srednje i istočne Europi koji su predstavljeni u sljedećem grafikonu.

5. Visoko kvalificirana radna snaga

Važna prednost je kvaliteta i dostupnost visoko kvalificirane radne snage ili inženjera.

6. Državna potpora za razvoj automobilske industrije

Iako su državne subvencije ograničene u smislu vremena, jer su to izravne sektorske državne subvencije za proizvođače, u velikoj mjeri pridonose tehnološkoj modernizaciji i konkurentnosti tvrtki koje posluju u Hrvatskoj. HBOR (Hrvatska banka za obnovu i razvoj) krediti pružaju dodatna sredstva namijenjena za stjecanje radnog kapitala po povoljnim uvjetima.

Hrvatska ima proaktivni pristup privlačenja stranih izravnih ulaganja u automobilsku industriju, koji uključuju ne samo porezne olakšice, već i pristup industrijskim zonama i ubrzavanju postupka dobivanja potrebnih dozvola.

7. Mogućnosti za veze s proizvođačima u drugim zemljama

Dobar zemljopisni položaj te globalizacija automobilske proizvodnje otvara za proizvođače u Hrvatskoj mogućnosti za povezivanje s tvrtkama u susjednim zemljama koje imaju značajne kapacitete za proizvodnju automobilskih dijelova posebno Austrija, Mađarska, Italija, Slovenija i Rumunjska.

Primjeri prekogranične suradnje već postoje i ujedno postoje mogućnosti za stvaranje klastera s međunarodnim proizvođačima u zemljama članicama i zemljama kandidatima Europske unije. Unatoč visokoj razini industrijskog suparništva na međunarodnoj razini, sadašnji trendovi u automobilskoj industriji tjeraju proizvođače na intenziviranje suradnje.

8. Jaka tradicija

Jedan od ključnih nasljeđa automobilske industrijske baštine u ovom području je visoka razina specifične obuke u automobilskom sektoru i dostupna stručnost, uključujući i stručnosti koje su usko povezane s proizvodnjom automobilskih dijelova, na primjer obrade metala, zavarivanje, proizvodnja plastičnih proizvoda, električne oprema za proizvodnju, stroja za inženjering, proizvodnja visoko preciznih komponenti.

Zadar ima bogatu i dugu tradiciju u industriji obrade metala. Prije osamostaljenja Hrvatske, zadarske tvrtke SAS i BAGAT bile su među najuspješnijim tvrtkama, zapošljavajući velik broj ljudi, a imale su klijente od Njemačke do Rusije. Kako je istaknuto u studiji OECD-a, stranim investitorima već prisutnim u regiji postojanje kvalificirane radne snage u automobilskoj industriji bio je odlučujući čimbenik kada su odabrali Zadarsku županiju kao mjesto za njihova ulaganja. Prema njima, to nije bio slučaj sa ostalim tržištima u nastajanju.

Važne tvrtke

LTH Metal Cast d.o.o
Tvrtka LTH Metalni lijev osnovana je 1999. godine kao sastavni dio grupacije LTH Castings. Nakon nastavka proizvodnje u ranim 90-ima, tvrtka se usmjerava pretežno na proizvodnju polugotovih dijelova.
Adresa: Benkovačkih bojovnika b.b, 23420 Benkovac
Tel: + 385 (0) 23 684 810
Fax: + 385 (0) 23 681 032
e-mail: info@tcg-mc.t-com.hr
Web: www.utlth-ol.si

SAS Strojogradnja d.o.o.
Tvrtka SAS strojogradnja osnovana je 1961. Danas je to vrlo uspješan član Riko grupe. Proizvodni program tvrtke SAS Strojogradnja uključuje:

  • Specijalne alatne strojeve
  • Obradne centre
  • Fleksibilne proizvodne sustave i linije
  • Transport i manipuliranje opreme

Adresa: Domovinskog rata 1, 23000 Zadar
Tel: +385 (0) 23 200 200
Fax: +385 (0) 23 321 233
e-mail: sales@sas-strojogradnja.hr
Web: www.sas-strojogradnja.com

HSTEC d.d.
Tvrtka HSTEC (ranije SAS-HSTEC d.d.) osnovana je 1997. godine kao tvrtka za razvoj, projektiranje i proizvodnju preciznih visokobrzinskih elektromotornih vretena, direktnih pogona i druge visokobrzinske tehnike te za inženjering, projektiranje i automatizaciju specijalnih obradnih strojeva i sustava.
Adresa: Zagrebačka Ulica 100, 23000 Zadar
Tel: +385 (0)23 205 405
Fax: +385 (0)23 205 406
e-mail: info@hstec.hr
Web: www.hstec.hr

Aluflexpack d.o.o.
ALUFLEXPACK je hrvatska tvrtka osnovana u lipnju 2001., kao nasljednik bivše tvrtke Folijaplast osnovane u lipnju 1981. sa sjedištem u Zadru, 23000, Murvica bb. AFP ima dva proizvodna pogona u Umagu i Zadru te zapošljava 400 ljudi. Tvrtka koristi najmoderniju tehnologiju za tisak, lakiranje, ekstradiranje i laminiranje. Naša osnovna djelatnost je fleksibilna ambalaža i prerada aluminijske folije i savitljivog filma. Proizvodni pogon u Zadru je specijaliziran za aluminijski program – flexo tisak sa UV bojama, konvencionalni flexo i orijentiran je na mliječnu i farmaceutsku industriju. Tvrtka je certificirana prema ISO standardu 9001:2000.
Adresa: Murvica bb, 23000 ZADAR
Tel: +385 23 205 205; +385 (0)52 703 300
Fax: +385 23 205 155; +385 (0)52 741 217
e-mail: afp@afp.hr
Web: www.afp.hr

Preuzmite prošireni profil sektora
PDF (7 mb)

TURIZAM


Kratka povijest

Turizam u Zadru ima jako dugu tradiciju. U povijesnim ljetopisima zabilježen je posjet skupine izletnika iz Beča koji su posjetili Zadar u srpnju 1879 godine, kao i osnivanje udruge za uljepšavanje grada 1892. (aktivna do 1918.), a 1899. osnovano je društvo Liburnija za planinarenje i turizam.

Početkom 20.st. u ožujku 1902. Hotel Bristol (današnji Hotel Zagreb) otvoren je za javnost. Najvažnije razdoblje za razvoj turizma u Zadarskoj županiji je od 1960-ih - 1980-ih godina 20. stoljeća, kada je izgrađena većina hotelskih kompleksa.

Konkurentske prednosti Zadarske županije

  • Zadarska županija je sigurna, privlačna, gostoljubiva i ekološki osviještena županija
  • Brzi razvoj turizma investitorima nudi jedinstvenu priliku za investiranje u kontinuirano rastući dinamični sektor.
  • Hrvatska uspješno gradi imidž sigurnog i atraktivnog turističkog odredišta, što je značajna komparativna prednost s obzirom na činjenicu da je sigurnost visoko na popisu faktora koji utječu na izbor odredišta za odmor.
  • Turistički objekti i kapaciteti su dostupni tijekom cijele godine i postoji potencijal za produljenje turističke sezone izvan uobičajenih ljetnih mjeseci.
  • Dodatni turistički potencijal leži u zaleđu Zadarske županije (postoji samo 15 registriranih seoskih turističkih objekata).
  • Raste interes za kvalitetne turističke ponude.
  • Rastući tržišni interes za selektivne oblike turizma, a Zadarska županija ima visok potencijal u ovom području.
  • Hrvatski turistički sektor značajno je narastao u posljednjih nekoliko godina.
  • Neke kulturne znamenitosti su međunarodno priznate, a samo se djelomično koriste.
  • Čist i očuvan okoliš.
  • Visoka lojalnost gostiju
  • Kontinuirani rast interesa vanjskih tržišta za mediteranske destinacije.
  • Mogućnost za razvoj sportskog turizma s naglaskom na golf.
  • Veliki broj kvalitetnih dobavljača prehrambenih i drugih proizvoda.
  • Liberalizacija viznog režima.

Važne tvrtke - Glavni turistički objekti

Među brojnim turističkim kapacitetima najvažniji su:

Preuzmite prošireni profil sektora
PDF (7 mb)